Ursula von der Leyen: Kako je išla od afere do afere?
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 05 Travanj 2024 16:14
Kako je poznato od ponedjeljka, istražitelji iz Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) posljednjih su mjeseci preuzeli istragu od belgijskih tužitelja, koji su istraživali predsjednicu Europske komisije zbog ‘uplitanja u javne poslove, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa’.
Inkriminirajuće SMS poruke
Naime, istraga o ugovoru koji je Ursula von der Leyen pred Europskom komisijom potpisala 19. svibnja 2021. Pfizer/BioNTechom o nabavi 1,8 milijardi doza cjepiva protiv covida-19 od 2021. do 2023 predmet je istrage već dvije godine. Kao detalj koji EPPO sada dodaje toj istrazi tiče se SMS poruka između von der Leyen i čelnika Pfizera, zbog, kako se spekulira, sumnje da se pravi dogovor o nabavi cjepiva zbivao privatno između njih dvoje.
Podsjetimo, ugovor je trebao pokrivati zalihe, donacije i preprodaju doza. Riječ je o najvećem ugovoru o kupovini cjepiva ikad, vrijednom 35 milijardi eura.
Kupljeno je previše cjepiva i posao generalno nije obavljen dobro i transparentno. A da je potrošeno previše novaca za nabavu nepotrebnog cjepiva potvrđuje i to da je samo prošle godine najmanje 215 milijuna doza cjepiva protiv covida bačeno u smeće. I to zbog isteka roka valjanosti.
Istraga traje već dvije godine
Istragu je EPPO otvorio u svibnju 2022. , a tada je ona u fokusu imala poseban ugovor koji uključuje kontakte na visokoj razini između Pfizerovog vodstva i von der Leyen.
The New York Times je još u travnju 2021. prvi put izvijestio o tekstualnim porukama koje su mjesec dana von der Leyen i izvršni direktor Pfizera Albert Bourla razmjenjivali uoči velikog ugovora.
Pučka pravobraniteljica EU-a u siječnju 2022. optužila je EU komisiju za nepravilnosti u postupanju jer nije tražila SMS poruke kao odgovor na zahtjev za slobodom informiranja. Ne potvrđujući postojanje tekstova, Komisija je u svojem odgovoru ustvrdila da se “kratkotrajni, prolazni dokumenti ne čuvaju“. I Europski revizorski sud u rujnu je objavio izvješće u kojem se navodi da je Komisija odbila otkriti bilo kakve detalje osobne uloge von der Leyen u razgovorima o ugovoru s Pfizerom.
Nakon što je utvrđeno da poruke nisu arhivirane europska ombudsmanica O‘Reilly u svom je izvještaju navela da relevantne poruke treba čuvati. ”Tekstualne poruke jasno spadaju pod zakon o transparentnosti EU-a i zato one koje su relevantne treba sačuvati. Nije kredibilno tvrditi drugačije”.
Mala vjerojatnost da će istražitelji doći do SMS poruka
Novost u aferi Pfizer je, dakle, status SMS poruka kao inkriminirajućeg materijala, što je po svemu sudeći EPPO sada uzeo u fokus. Većina promatrača slaže se kako je mala vjerojatnost da će istražitelji do njih doći, ali sasvim je moguće da će u budućnosti to izmijeniti granice privatnog i javnog kad su u pitanju visoki dužnosnici EU.
Kako je to za N1 formulirao novinar Deutsche Wellea Srećko Matić “sporan je u ovom slučaju način na koji je to cjepivo nabavljeno. Sumnja se da je von der Leyen to cjepivo dogovarala sama putem SMS poruka s tadašnjim šefom Pfizera. Ona je dogovarala i količinu, uvjete i rok isporuke. Sporno je da jedna osoba dogovara tako velik posao bez uvida Parlamentaraca. Druga je stvar da se cijeli posao dogovara preko poruka koje su navodno nestale.”
Također to otvara i sasvim specifično pitanje kredibiliteta Ursule von der Leyen, jer ovo nije prvi takav skandal u njezinoj karijeri.
Veoma sličan skandal von der Leyen je izazvala i kao njemačka ministrica obrane
Von der Leyen je imala sličan skandal sa SMS porukama kada je od 2013. do 2019. godine bila ministrica obrane u Njemačkoj. Naime, 2018. godine je Ured za reviziju ustanovio nekoliko nepravilnosti u ugovorima s vanjskim konzultantskih tvrtkama. Bili su pretraživani njeni mobilni uređaji.
”Izbrisala je poruke tijekom istrage. Smatram da to nije politički baš pametno”, rekla je nizozemska eurozastupnica Sophia in t’ Veld. Zbog toga je i jedan oporbeni političar podnio kaznenu prijavu zbog sumnje u namjerno uništavanje dokaza.
Općenito se von der Leyen drži za najneuspješniju ministricu obrane u novijoj Njemačkoj povijesti: Njemačka je u jesen 2017. ostala bez kompletne svoje flote podmornica jer su sve bile na održavanju ili su trebale popravke. Iste godine ustanovljeno je da je polovica Bundeswehrovih tenkova neispravna. Spominju se i masovne krađe ručnog naoružanja. U drugoj godini njezina mandata dogodila se najveća takva krađa, 21 komad oružja i 20.000 komada streljiva.
Pogodavanje privatnim agencijama i javna nabav preko SMS poruka
No ono što joj se najviše spočitavalo, a veoma je slične naravi kao i njezina afera s Pfizerom, način je sklapanja javno-privatnih partnerstava. Naime, ona je svoj program dovođenja Bundeswhera u red ponajprije bila povjerila privatnim konzultantskim agencijama, na što je potrošeno nekoliko stotina milijuna eura. Taj je novac, kako je danas poznato, trošen bez ikakvog javnog natječaja. Pritom, glavna pomoćnica von der Leyen bila je Katrin Suder, koja je u vladu došla neposredno iz konzultantske agencije McKinsey koja je najviše profitirala u seriji javno-privatnih partnerstava što ih je bilo sklopilo ministarstvo obrane.
Stvari su tim gore po vjerodostojnost Ursule von der Leyen znamo li kako je dobar dio ugovora s konzultantskim agencijama dogovarala ona osobno, putem SMS poruka. Istražno povjerenstvo koje je Bundestag formirao kako bi se stvar istražila našao se pred zidom kad je otkriveno da su SMS poruke iz njezinog mobitela izbrisane.
Na koncu, sasvim je moguće da će ova afera pojačati staro pitanje o načinu odlučivanja i demokratskom legitimitetu Europske komisije. Naime, osim što je po svemu sudeći sklona privatno pregovarati o javnim poslovima, von der Leyen je na mjesto prve komesarke EU došla na, doduše legalan, ali demokratski krajnje sporan način.
Slab demokratski legitimitet Ursule von der Leyen
Izvorni kandidat Europske pučke stranke na izborima 2019. za čelnika EK bio je Manfred Weber, koji je izbačen iz igre, jer ga određeni čelnici EU nisu htjeli prihvatiti. Tada je, dakle nakon već obavljenih izbora, na njegovo mjesto došla Ursula von der Leyen, kako na tadašnje komentare promatrača podsjeća Srećko Matić: “poput zeca iz šešira”. Smatra se da su je kao kandidata s već osiguranom pozicijom podržali Angela Merkel i Emanuel Macron. Međutim, bjelodano je otud kako ona nije bila izbor birača.
Ostaje čekati što će pokazati istraga, premda ima malo nade da će se doznati sadržaj SMS poruka između von der Leyen i čelnika Pfeizera. Ono što je, međutim, nedvojbeno jest da joj je takav modus operandi konstanta još od doba prije nego što je došla na čelo Europske komisije.
