HND napao DP zbog ‘Novosti’: Zvuči li vam takva retorika poznato?
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 27 Travanj 2024 14:52
HND je optužio DP da žele ubiti slobodu medija. Imate li osjećaj da ste to već nekoć čuli? HND je danas sazvao konferenciju za medije da bi, kako kažu, upozorili na to da su izjave članova Domovinskog pokreta o tjedniku “Novosti” uvod u “svojevrsni rat potencijalnog partnera u novoj hrvatskoj vladi protiv medija uopće”.
Apokaliptična retorika
U tom je smislu novinar “Novosti” Hrvoje Šimčević izjavio je kako su “’Novosti’ samo početak. Kroz kvrgave i slabopismene rečenice može se iščitati kako DP planira udar na kompletni medijski sektor u Hrvatskoj. Za Hinu i HRT najavljuju kroatizaciju, najavljuju udar na neprofitne medije, udar na uređivačku politiku svih redakcija, cenzuru…”
“Većinu medija tretiraju kao neprijatelje Hrvatske i globaliste koje treba uništiti. To je stranka koja prezire slobodu medija, a samim time i demokraciju”, dodao je.
Na konferenciji je izrečeno još dosta toga u smislu medija uopće, u sasvim apokaliptičnom tonu očekivanja neizbježnog udara cenzure, ali istodobno i zatvaranja financijske pipe, koji nikoga neće poštedjeti, no zbog kratkoće usredotočit ćemo se na ono što je novinar “Novosti” vidi kao sporno kod najava DP-a.
Što poručuju iz DP-a?
U tom smislu, u intervjuu Jutarnjem listu zamjenik predsjednika stranke, Mario Radić izložio je stav DP-a prema tjedniku “Novosti”. On je istakao da “Novosti” ne bi trebale biti financirane iz državnog proračuna, odnosno da bi trebale poslovati kao i drugi mediji na tržištu.
Podsjetimo, prošle godine izdvojeno je iz državnog proračuna 8 milijuna eura za nacionalne manjine u Hrvatskoj, a od toga su najviše dobili Srbi. Od 19 nacionalnih zajednica za svoje programe kulturne autonomije Srbi su dobili 2,1 milijun eura.
Srpskom narodnom vijeću, kojemu je na čelu SDSS-ov Milorad Pupovac, dodijeljeno je 767,8 tisuća eura, od čega 600 tisuća eura za tjednik Novosti. 2022. godine SNV dodijeljeno je više od 80 i pol milijuna kuna.
“Novosti” se dakle primarno financiraju u sklopu državnog budžeta za manjine, odnosno od strane države.
To Radić, kako je rekao Jutarnjem listu, smatra spornim, odnosno on drži da ”srpsko glasilo nacionalne manjine treba postojati i treba se baviti kulturnim i životnim pitanjima srpskog naroda u Hrvatskoj. No je li ovaj narativ ovih novinara koji tamo pišu takav? Oni provode jednu agendu… Ja stvarno ne znam kakve veze ima provođenje nekakvih ideologija koje nisu nacionalne, s nacionalnom manjinom. Mislim da bi taj tko hoće nametati te ideologije, trebao ići na tržište. Ja nemam ništa protiv da netko zastupa svoje stavove, svatko na to ima pravo, ali ne mogu se pomoću državne blagajne zastupati stavovi koji nemaju nikakve veze s nacionalnim pitanjem. To su uglavnom novinari Ferala. Nemam ništa protiv, ali neka izađu na tržište.”
Stara priča
Radić i DP nisu ni prvi ni jedini koji su istakli problematičnost veoma obilne financijske potpore kojom država održava “Novosti” na tržištu.
Udruga U ime obitelji još 2016. napravila analizu rada ovog glasila koju je uputila premijeru Plenkoviću, a koja se tiče i iznosa kojeg glasilo dobiva iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Temeljem te analize 2017. pozvala je premijera Plenkovića da zaustavi financiranje ”Novosti” novcem hrvatskih poreznih obveznika.
Iz udruge U ime obitelji bilo je tad istaknuto kako je nedopustivo i nezakonito da se s više od 270 000 kuna mjesečno iz proračuna Republike Hrvatske financira huškanje na mržnju i nesnošljivost.
Na veoma sličan način se o “Novostima” izjasnio i Nino Raspudić, u intervjuu Narod.hr:
”Ono što je žalosno što od tog novca golema većina Srba u Hrvatskoj nema nikakve koristi, nego se financira ekstremno lijevi tjednik Novosti u kojem većinom rade ražalovani Hrvati koji su ostali bez medijske skrbi i koji u biti konfrontiraju stalno srpsku zajednicu s hrvatskom većinom. To je kompletan jedan politički tjednik koji se ne bavi srpskom manjinom nego ekstremno lijevom klevetničkom agresivnom propagandom”, istaknuo je Raspudić. Dodao je i da se u tom slučaju apsolutno radi o ”etnobiznisu” te da bi sva pitanja oko tog trebalo poslati na ”adresu HDZ-a”.
Nedodirljiva pozicija u svakom sukobu
U tom smislu prigovori na “Novosti” odavno nisu nikakva novost, osim što je danas situacija takva da bi oni mogli polučiti određene rezultate.
Također, oni se mogu svesti na dvije stvari: “Novosti” dobivaju novac koji ih postavlja u povlašten položaj na tržištu “medijskih narativa”, a deklarirana namjena tog novca dopušta im da se ponašaju kao da se na tom tržištu uopće ne nalaze.
Na taj se način svaka kritika spram onoga što “Novosti” objavljuju automatski s njihove strane može protumačiti kao napad na kulturnu autonomiju etničke manjine. To ih bez sumnje stavlja u iznimno udoban položaj za širenje političke poruke, dok većina drugih medija koja to čini bez skrivanja iza etničkih manjina, mora sama osigurati sredstva kako bi se održala na površini.
Naravno, posrijedi je problem – bar za one koji na takvoj medijskoj sceni izvlače kraći kraj – koji nije od jučer i ne odnosi se samo na “Novosti”.
Velika većina nevladinih udruga također pod firmom promicanja općih načela, promiče konkretne i sasvim parcijalne političke interese.
Ako se vratimo u prošlost, sve do vlade Zorana Milanovića, pokazuje se da je ovo za mnoge konstantan model poslovanja.
Zlatko Hasanbegović i neprofitni mediji
Naime, pokazalo se da su za vrijeme Vlade Zorana Milanovića otprilike iste udruge, njih 9, dakle 12 posto od 142 medija koji su se prijavili u 3 godine na natječaj, povukle 88 posto sredstava što je oko 7 milijuna kuna. Većina medija koji su tada dobivali novac slali su iste ili slične poruke kao i bivša Vlada Zorana Milanovića.
Kada je Zlatko Hasanbegović postao ministar kulture, raspustio je Povjerenstvo za neprofitne medije kojemu je mandat trebao isteći u listopadu 2016. godine.
Podsjetimo, nakon formiranja nove Vlade udruga U ime obitelji poslala je pismo novom ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću. Evo što su tada zatražili:
“1. Odredite objektivne kriterije za dodjelu financijskih sredstava udrugama civilnog društva te neprofitnim medijima kako bi ubuduće bilo jasno zašto su pojedine udruge zadovoljile uvjete natječaja i dobile financijska sredstva, te na koji način udruge financirane novcem poreznih obveznika doprinose hrvatskom društvu. Do sada to često nije bio slučaj i smatramo da su sredstava često dodjeljivana samo po političkom i ideološkom ključu.
Osigurate da stručna i neovisna povjerenstva koja nisu u sukobu interesa ili interesno povezane s prijaviteljima projekata ocjenjuju projekte kojima se dodjeljuju sredstva poreznih obveznika.
Činjenica je da su članovi povjerenstava često bile politički i svjetonazorski pristrane osobe koje su sredstva dodjeljivale uvijek istim medijima i udrugama.”
Tada je reakcija bila veoma slična ovoj koju je danas upriličio HND.
Druga meta, isto odstojanje
Na konferenciji za medije “Stabilizacija i razvoj neprofitnih medija u Hrvatskoj”, tadašnji predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković je naglasio da se Hrvatska kao članica EU zbog posljednjih poteza vlasti u narušavanju medijskih sloboda našla pod posebnom paskom više međunarodnih organizacija, ali i da razgovor s predstavnicima vlasti o stanju medijskih sloboda, a naročito s tadašnjimministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem “nije bio moguć”.
Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici političkih stranaka – Goran Beus Richembergh (HNS), Peđa Grbin i Milan F. Živković (SDP) i Milorad Pupovac (SDSS) koji su, između ostaloga, naglasili potrebu transparentnog upravljanja javnim medijima, ali i potrebu nastavka financiranja neprofitnih medija te su osudili, kako je istaknuto,” opasan trend” tehničke vlade u oslabljivanju javnih medija i ukidanju financiranja neprofitnih medija.
Međutim, osnovni argument za raspuštanje “Vijeća za neprofitne medije” bila je netrasnparentnost dodjele sredstava.
U tom smislu, čini se kako i današnja konferencija HND-a ponajprije ima veze sa sporom oko financiranja, a tek sekundarno s ideološkim i uopće načelnim političkim pitanjima.
