SDSS-ovi ljudi u državnim institucijama
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 07 Svibanj 2024 19:03
Osim što imaju povlašteni ulazak u Sabor, pripadnici nacionalnih manjina (uglavnom su to članovi SDSS-a), moraju po zakonu u određenoj kvoti biti zaposleni u jedinicama lokalne i državne samouprave. Omogućeno im je to Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.
Dovoljno je da u nekoj županiji živi nešto više od 5% pripadnika neke manjine da bi, primjerice, zamjenik župana te županije bio upravo pripadnik te iste manjine. Najbrojniju nacionalnu manjinu čine Srbi u Hrvatskoj, pa je upravo SDSS Milorada Pupovca naišao na priliku da smjesti svoje članove na te političke pozicije. Jedan od primjera je i zapošljavanje savjetnice ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Ona je, osim dvije stručnjakinje – Romanu Matanovac Vučković i Dubravku Đurić Nemec, zaposlila i Anetu Vladimirov. Vladimirov je inače zamjenica predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV), Milorada Pupovca.
Nije sporna činjenica što je Vladimirov pripadnica srpske nacionalne manjine već to što se njezina biografija uopće ne može uspoređivati s druge dvije savjetnice ministrice. Naime postavlja se pitanje zašto je ministrica Obuljen Koržinek izabrala baš Pupovčevu zamjenicu za svoju savjetnicu?
Aneta Vladimirov, zamjenica Milorada Pupovca u SNV-u, savjetnica je ministrice kulture i medija
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ima tri savjetnice: Romanu Matanovac Vučković, Dubravku Đurić Nemec i Anetu Vladimirov. Ako se pogledaju biografije prof. dr. sc. Romane Matanovac Vučković i Dubravke Đurić Nemec jasno je zašto su postale savjetnice ministrice kulture i medija. No ono što je neobično jest izbor treće savjetnice ministrice Obuljen, a to je Aneta Vladimirov.
Aneta Vladimirov zamjenica je predsjednika srpskog narodnog vijeća (SNV), Milorada Pupovca i savjetnica ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. Imenovana je za područje nematerijalne kulturne baštine te poslove vezane za zaštitu, očuvanje i promociju kulturnog nasljeđa nacionalnih manjina, uključujući kulturu sjećanja i identitet nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Za ovaj posao Vladimirov je plaćena 530.89 eura.
Je li Vladimirov kompetentna za tu poziciju može se iščitati iz njezinih stavova o Domovinskom ratu, VRO Oluji, Jugoslaviji i općenito o razlikovanju hrvatske i srpske kulturne baštine.
Tko je Aneta Vladimirov?
Aneta Vladimirov je rođena krajem 1980. godine u Srbiji gdje je završila sociologiju na beogradskom Filozofskom fakultetu. U Pakrac se preselila 2006. godine. Danas živi i radi u Zagrebu. Zaposlena je u Srpskom narodnom vijeću na poslovima kulture sjećanja, izdavaštva i zaštite spomeničke baštine. Zamjenica je predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV), Milorada Pupovca.
Članica je Savjeta Javne ustanove spomen-područja Jasenovac. Aktivna je u Centru za mirovne studije, Antifašističkoj ligi RH, SKD Prosvjeta Pododbor Zagreb i Vijeću srpske nacionalne manjine Grada Zagreba. Redovito pohađa radionice pisanja i sklapa amatersko-umjetničke saveze u borbi za smisao. Voli filmove i balkansku glazbu, navodi se u njezinoj biografiji. Suvoditeljica je eksperimentalnih radionica poezije, realiziranih u okviru programa Udruge Domino dio koje je i aktivistica Arijana Lekić Fridrich.
Izdala je zbirku poezije: ”Nije lako lizati olovo” i “Pakao ne možeš poljubiti da prođe”. U intervjuu za Novosti na pitanje – koji su je pisci i umjetničke tradicije oblikovale spomenula je ”jugoslavensku književnu baštinu” ne precizirajući nacionalnost književnika.
”Imam sreću da stojim na ramenima divova, ali najčešće ne i dovoljno znanja da ih uvijek jasno razaznam. Ipak, mogu ih označiti kao jugoslovensku književnu baštinu odloženog djelovanja, poput tradicije nadrealizma i općenito onih anticipiranja budućnosti koje su gajili dadaisti naših prostora…”, rekla je Vladimirov za Novosti.
Za Nacional je pak, između ostaloga komentirala i izjavu Aleksandra Vučića da je za njega Oluja najveće etničko čišćenje u Europi poslije Drugog svjetskog rata, uza što je priložio i fotografije kolone traktora na kojima su se Srbi vratili u Srbiju za vrijeme Oluje. ”Na tu fotografiju s mosta u Rači vidjela sam reakcije nekih svojih prijatelja iz Srbije, a izbjegli su iz Hrvatske baš u Oluji. S njima dijelim nezadovoljstvo pristupom koji je bukvalan u prikazu onoga što se događalo…”, rekla je Vladimirov.
Dodala je u intervjuu i: ”Još nemamo epilog za počinjene ratne zločine. Još nemamo kvalifikaciju ratnih zločina na sudovima osim rijetkih primjera”, aludirajući na navodne ratne zločine počinjene od VRO Oluja. 2020. je komentirala i odlazak Borisa Miloševića na obilježavanje VRO Oluja u Knin. Tada je između ostaloga rekla: ”Na mjesta zločina dolazili su i drugi hrvatski predstavnici. Dolazili su i ratni veterani. Ne samo veterani HV-a i HVO-a, nego i veterani vojske BiH, veterani Republike Srpske i Vojske Jugoslavije.” Evidentno je da su Aneta Vladimirov i Documenta na istom tragu kad je u pitanju VRO Oluja.
Za Jutarnji list je pak Vladimirov rekla kako se “17. studenoga u Dunav vijenci bacaju kako bi se (svi) sjetili i onih kojih se, nažalost, malo tko sjeti”, aludirajući na Srbe koji su poginuli za vrijeme pada Vukovara 18.11.1991. Pokazujući time da nimalo ne smatra neprimjerenim što se taj čin izvodi dan prije obilježavanja pada Vukovara.
Tko su druge dvije savjetnice ministrice Obuljen?
Prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković profesorica je na Pravnom fakultetu Zagrebu s dugogodišnjom karijerom i iskustvom. Obavlja brojne stručne poslove. Između ostaloga bila je i pravna savjetnica i voditeljica odjela za medije, mehanička prava i nove tehnologije u Hrvatskom društvu skladatelja Zaštita autorskih muzičkih prava (HDS ZAMP). Surađivala je kao međunarodna ekspertica u području autorskog prava sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo (WIPO) u projektima pravne pomoći u Albaniji, Bosni i Hercegovini te u Izraelu itd.
Napisala je jednu knjigu, 50 znanstvenih radova (22 u koautorstvu), 12 stručnih radova te 2 stručna priručnika. Urednica je dvije knjige, nekoliko zbornika i znanstvenih časopisa te više od 10 domaćih i međunarodnih savjetovanja i konferencija. Izlagala na više od 100 međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih konferencija, seminara i sl.
Matanovac Vučković ministrica je imenovala savjetnicom za područje razvoja kulture i umjetnosti, audiovizualnih djelatnosti, medijskog zakonodavstva i medijske strategije, te europskih poslova.
Dubravka Đurić Nemec dugogodišnja je savjetnica ministrice Obuljen Koržinek. Ravnateljica je uprave i načelnica sektora za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture i medija, ali i iznimno cijenjena članica mnogih međunarodnih udruženja. Đurić Nemec imenovana je za područje razvoja kulture i umjetnosti u svrhu praćenja kulturnih politika, praksi i produkcije u svim područjima kulturnog i umjetničkog izražavanja. Na toj poziciji ona koordinira posebne projekte i događanja iz djelokruga Ministarstva kulture i medija.
Dubravka Đurić Nemec radi posao Anete Vladimirov
Zanimljivo je kako je upravo Dubravka Đurić Nemec viđena s Ninom Obuljen na posebnim susretima i svečanostima nacionalnih manjina, a ne primjerice, Aneta Vladimirov kojoj je to u opisu posla. Podsjetimo da je Vladimirov imenovana na mjesto zaštite, očuvanja i promocije kulturnog nasljeđa nacionalnih manjina u RH.
Tako je primjerice Đurić Nemec nazočila proslavi 15 godina djelovanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata ove godine. Nazočila je i na obilježavanju Svjetskog dana romskog jezika u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA” i Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust. Tada je postavljen prvi Stolperstein – kamen spoticanja za romske žrtve na Trgu 5. studenog u Zagrebu. Evidentno da Đurić Nemec obavlja posao vezan za kulturnu baštinu manjina u RH. No nije poznato zašto hrvatski porezni obveznici moraju plaćati i Anetu Vladimirov za taj isti posao.
Po kojem ključu se uhljebljuju članovi SDSS-a u državnim institucijama?
Osim što imaju povlašteni ulazak u Sabor, o čemu smo ranije pisali, pripadnici nacionalnih manjina, a uglavnom su to članovi SDSS-a, moraju po zakonu u određenoj kvoti biti zaposleni u jedinicama lokalne i državne samouprave. Dovoljno je da pripadnika neke nacionalne manjine u nekoj županiji ima malo više od 5 posto i po zakonu zamjenik župana primjerice mora biti pripadnik te manjine.
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina je propisano da pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu od 5 posto do 15 posto imaju pravo na jednog vijećnika. Odnosno manjinskog predstavnika u predstavničkom tijelu jedinice. ”Ukoliko sudjeluju u stanovništvu općina i gradova s više od 15 posto, te u županijama s više od 5 posto, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima.”
”U jedinicama samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima, osigurava im se i zastupljenost u izvršnim tijelima. Odnosno prema propisanim uvjetima zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana mora biti iz redova pripadnika nacionalnih manjina. Što se mora urediti statutom jedinice. Ukoliko ne bude ostvareno pravo na jednog zamjenika iz redova pripadnika nacionalnih manjina, raspisati će se dopunski izbori”, piše u zakonu.
Zamjenici župana Osječko – baranjske i Požeško – slavonske županije – SDSS-ovci
Takav primjer je vidljiv u Osječko – baranjskoj županiji gdje, prema popisu stanovništva iz 2021. živi 6 posto Srba. Po tom modelu je zamjenik župana Osječko – baranjske županije morao biti Mile Horvat, pripadnik srpske nacionalne manjine. No ujedno i član predsjedništva SDSS-a te državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Po istom modelu zaposlen je i Nikola Ivanović, također član predsjedništva SDSS-a. I to na mjesto zamjenika županice Požeško-slavonske županije (6.5 posto Srba). Prije te dužnosti obnašao je i dužnost zamjenika gradonačelnice grada Pakraca.
Dejan Mihajlović, potpredsjednik Glavnog odbora SDSS-a i SDSS-a, zamjenik je župana Karlovačke županije. Jugoslav Vesić, potpredsjednik Glavnog odbora SDSS-a i SDSS-a, načelnik je općine Erdut. Danko Nikolić, generalni sekretar SDSS-a, član je Općinskog vijeća Općine Borovo. Bogdan Rkman, predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a, između ostaloga zamjenik je župana Sisačko-moslavačke županije. O političkim karijerama u državnim institucijama RH ostalih članova predsjedništva SDSS-a: Vojimiru Stanimiroviću, Miloradu Pupovcu, Borisu Miloševiću, Anji Šimpragi i Dragani Jeckov je suvišno i pisati. Dosta je kazati da je Anja Šimpraga potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske, što je nepojmljivo za ijednu članicu Europske unije i šire.
U popunjavanju mjesta u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima prednost imaju predstavnici nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina se mogu žaliti ako nisu primljeni na određeno radno mjesto. U tom slučaju ili u slučaju da se službenici prema njima nisu ponašali ”etički” mogu se žaliti čelniku državnog tijela u kojem službenik radi, povjereniku za etiku, te putem besplatnog otvorenog telefona. Pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se i zastupljenost u tijelima uprave jedinica samouprave. U popunjavanju mjesta u tijelima uprave jedinica samouprave pripadnici nacionalnih manjina imaju prednost pod istim uvjetima.
