Slovenija non stop iskapa kosti Hrvata pobijenih u svibnju ’45.; Hrvatska ih ne želi preuzeti
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 23 Svibanj 2024 17:08
Ministarstvo hrvatskih branitelja nedavno je objavilo detaljne podatke o ekshumaciji žrtava partizanskih zločina, ali samo u Hrvatskoj. Brigu za žrtve pogubljene i pokopane drugdje Hrvatska sustavno zanemaruje. Posebno kada je riječ o Sloveniji gdje je ekshumiran najveći broj hrvatskih žrtava.
Prema navodima Ministarstva, u proteklih osam godina ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 2064 žrtve iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
Impresivni su podatci o sustavnom procesu ekshumacije, no briga o žrtvama partizanskih zločina uglavnom se odvija daleko od očiju javnosti. Uz to, službena Hrvatska se dosad pokazala uglavnom nezainteresiranom za Hrvate koji su stradali od partizanske ruke u drugim državama.
Zanemareni ugovor o brizi za žrtve partizanskih zločina
Hrvatska i Slovenija potpisale su 2008. ugovor o uređenju vojnih grobišta. U to vrijeme Slovenija je počela istraživati Hudu jamu, bivši rudnik kod Laškog, između Celja i Trbovlja. Ubrzo je ondje izišla na vidjelo jeziva slika više od tisuću zatrpanih žrtava.
Ubrzo nakon toga Hrvatska je ratificiala ugovor, kojim dvije države utvrđuju detalje otkrivanja, uređenja i održavanja vojnih grobišta. Nakon toga, službena Hrvatska nije učinila ništa glede pitanja hrvatskih žrtava partizanskih zločina u Sloveniji.
To proizlazi iz znanstvenog rada “Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji – 30 godina nakon demokratskih promjena. Problemi i rezultati istraživanja”, autora Mitje Ferenca s Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Rad je objavljen 2022. godine.
Ugovor, kao što mu i sami naziv govori, odnosi se na vojna grobišta, a u međuvremenu je poznato da su partizani i u Sloveniji pobili ne samo vojnike, nego i znatan broj hrvatskih civila. O njihovim posmrtnim ostatcima Slovenija se skrbi otkrivajući i zbrinjavajući ih, dok Hrvatska za to ne pokazuje interes.
Kosti u 53 vreće prebačene u Maribor, Hrvatska ih ne želi preuzeti
Kao primjer, Ferenc spominje grobište otkriveno pri širenju vojnog aerodroma u Cerklju ob Krki 2013. godine. Iskopano je 158 kostura, a pretpostavlja se da bi u rovu moglo biti još 750 žrtava, koje su pobijene uz sami rov. Prema istraživanjima, pobijeni su bili Hrvati, pripadnici Rizničke straže, Željezničke vojnice, Hrvatskog domobranstva, ustaških postrojba i redarstva.
Pronađeni ostatci prebačeni su u 53 vreće u kosturnicu u Mariboru, a predmeti koji su uz njih pronađeni pohranjeni su u Muzeju novije povijesti Slovenije.
Slovenska strana pozvala je Hrvatsku da na temelju spomenutog ugovora preuzme ostatke.
“Vlada Republike Hrvatske prihvatila je 11. lipnja 2014. zaključak da ‘Republika Hrvatska neće podnositi zahtjev za preuzimanje pronađenih posmrtnih ostataka u Cerklju na Krki te da se posmrtni ostaci trajno zbrinu u Republici Sloveniji'”, piše Ferenc.
Autor uz to napominje kako ostaje otvoreno pitanje što učiniti s preostalim ostatcima na tome mjestu, koji još nisu ekshumirani.
Njemačka i Italija sustavno se brinu za svoje mrtve, Hrvatska ne
U članku se također spominje suradnja Slovenije s Njemačkom i Italijom kad je riječ o brizi za poginule u Drugom svjetskom ratu i poraću.
Dinamika istraživanja prikrivenih grobišta u Sloveniji ovisila je o unutarnjim odnosima u toj državi, ali su se s vremenom stvorili uvjeti za to. Tome su pridonijeli i ugovori Slovenije s Njemačkom i Italijom o zbrinjavanju žrtava iz te dvije države. Njemačka i Italija uredno su se brinule za posmrtne ostatke svojih građana u Sloveniji. Nakon njihove ekshumacije redovito su ih pokapali na grobljima u Sloveniji ili ih prevozili u domovinu.
Uz nebrigu Hrvatske za svoje sunarodnjake, razlog zanemarivanju žrtava bilo je i nepostojanje odgovarajućih ugovora između Hrvatske i Slovenije. Čak su, piše Ferenc, jugoslavenske i talijanske vlasti još između 1960. i 1963. zajednički ekshumirali ostatke talijanskih vojnika, koji su potom prevezeni u Italiju.
Nakon otkrića masovne grobnice u Teznom kraj Maribora, dostojno su zbrinuti samo posmrtni ostatci njemačkih i talijanskih vojnika. Briga za grobišta Hrvata stoga se često ograničavala samo na njihovo označavanje.
Nezainteresiranost za svoje sunarodnjake nije pokazivala samo Hrvatska. U Sloveniji su, unatoč u međuvremenu uznapredovalom procesu otkrivanja i zbrinjavanja, mnoge političke snage očito također bile tome nesklone.
‘Aktivna’ nezainteresiranost i u Sloveniji za žrtve partizanskih zločina
“Prema slovenskim žrtvama i ubijenim pripadnicima drugih jugoslavenskih naroda, prije svega prema neizmjernoj gomili Hrvata, slovenski politički krug, koji se svjesno i nesvjesno drži sustava očuvanja i razvijanja revolucionarne tradicije, ponaša se tako da istima što se više može pokuša otežati put u javno sjećanje te koliko je to moguće zakomplicira pravo na čovjeka vrijedan pokop”, izjavio je svojedobno predsjednik slovenske komisije za rješavanje skrivenih grobišta Jože Dežman.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je ovih dana kako su u njegovu mandatu učinjeni znatni pomaci u istraživanju grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraća te traganje za osobama nestalim u Domovinskom ratu. Hrvatski je model traženja nestalih, tvrdi ministarstvo, čak prepoznat i u inozemstvu.
Ministarstvo je objavilo podatke prema kojima su u proteklih osam godina ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 2064 žrtve iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
Ministarstvo je u priopćenju istaknulo lokacije na kojima je ekshumiran velik broj žrtava: Jama Jazovka (814), Gračani-Zagreb (294), Prudnice-Brdovec (133), Tuškanac-Zagreb (102), Predio ispred groblja Sv. Marije Magdalene-Gospić (253), Tomašica-Garešnica (53), Savska 77 u Zagrebu (25), Macelj (84), Zagvozd (30), Francikovac-Senj (57).
U Hrvatskoj u međuvremenu sustavno istraživanje, ali i nebriga za žrtve izvan hrvatskih granica
U suradnji s jedinicama lokalne samouprave i mjesnim župama, organizirana su 23 zajednička ispraćaja i dostojno pokopano 1227 žrtava, i to u Zagrebu, Macelju, Boričevcu, Vagancu, Otočcu, Brodu na Kupi, Makarskoj, Zagvozdu, Promini, Višnjici, Varaždinskim Toplicama i Brdovcu te Gospiću. U tijeku su pripremni radovi za izgradnju grobnice i podizanje spomen-obilježja za žrtve iz Jazovke, ističe Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Istodobno, nema nikakvih podataka o brizi za hrvatska grobišta u Sloveniji i drugim državama. Ratifikacija ugovora sa Slovenijom, potpisanog 2008., čini se, posljednje je što je Hrvatska učinila za te žrtve. Njihovi ostatci i dalje leže u brojnim neotkrivenim masovnim grobnicama ili, kao u slučaju Slovenije, u kosturnicama kao bezlične hrpe ljudskih kostiju za koje nitko ne mari.
Narod.hr poslao je Ministarstvu branitelja upit vezan za brigu Republike Hrvatske o hrvatskim žrtvama partizanskih zločina u drugim državama, posebice u Sloveniji. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.
