Što je istina o Plenkovićevom odlasku u Bruxelles?
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 25 Svibanj 2024 18:07
Iako se možda ne čini tako, premijer Andrej Plenković proteklih je dana od parlamentarnih izbora morao uložiti puno truda u formiranje svoje treće uzastopne vlade, zbog čega je sjeo za pregovarački stol s kolegama iz Domovinskog pokreta. Unatoč tomu što je i sam više puta isticao da ne namjerava napustiti svoju poziciju u Vladi i karijeru nastaviti u Bruxellesu
ni sada kada je postalo jasno da Plenković doista formira svoju treću vladu glasine o njegovu odlasku na neku od europskih pozicija ne stišavaju se.
Ulje na vatru dolio je, doduše, on sam jer se na HDZ-ovim listama za europske izbore odlučio pojaviti kao nositelj. I dok Plenković otad ustraje na tome da je taj potez povukao kako bi osnažio HDZ-ovu listu, i domaći, ali i ugledni europski mediji na to gledaju i kao na mogućnost njegova odlaska iz hrvatske politike u europsku, iz koje i jest došao na čelo svoje stranke, a zatim i Vlade.
Nije nemoguće da premijer Plenković u nekom trenutku, ako se ispostavi da suradnja s Domovinskim pokretom nije provediva, ali čak i ako bude nesmetano funkcionirala, doista odluči napustiti svoju poziciju, a ako u bilo kojem trenutku poželi otići iz Hrvatske, za njega će postojati mjesto u Europskoj komisiji. Bilo da je riječ o mjestu “običnog” povjerenika ili o mjestu predsjednika Europske komisije, što bi i za Hrvatsku bila velika stvar.
Ogromna moć
Govore tako upućeni i u Bruxellesu, gdje je sve manje onih koji vide razloge da Plenković ostane u Hrvatskoj. Put do Bruxellesa otvara baš tako što će najprije postati premijer u svojem trećem mandatu jer u Komisiji, odnosno europskoj vladi, prostor dobivaju oni koji dolaze s najviših pozicija, a ne isluženi i slobodni političari, pa to možda i jest razlog zbog kojega je Plenković u formiranje Vlade s Pokretom uložio puno truda i energije, popuštajući i pred nekim zahtjevima pred kojima inače nikada ne bi.
Za Plenkovića je, kako to tvrde upućeni, treći mandat u Vladi najbolja odskočna daska za Komisiju, ako to bude želio. Sve, dakle, ovisi o njemu i njegovim ambicijama. No, suprotno onomu što se posljednjih dana spekuliralo, upućeni tvrde kako to uopće ne mora biti pozicija predsjednika Europske komisije na koju pretendira njegova prijateljica i aktualna šefica Komisije Ursula von der Leyen, već to može biti i pozicija povjerenika.
Riječ je o mjestu koje jamči dovoljno velika primanja, a kasnije i mirovinu te ogromnu moć, bez obzira na to o kojem se resoru radilo. Procjena je, kažu upućeni, da bi spitzenkandidatkinja Ursula von der Leyen mogla izvisiti ako je unutar stranke odnosno kluba pobijedi struja koju vodi Manfred Weber. On je, kažu, previše slab da bi bio kandidat za šefa Komisije, ali je dovoljno jak da, zatreba li, izgura njezina nasljednika.
U igri su tri aktualna premijera iz istočne Europe – grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, rumunjski premijer Marcel Ciolacu te hrvatski premijer Andrej Plenković. Iako je Grčka mnogo veća i snažnija zemlja od Hrvatske, a Rumunjska je u EU ušla ipak znatno prije Hrvatske, upravo bi Plenković bio u prednosti pred njima pod uvjetom da Ursula ostane bez prilike za novih pet godina na čelu Komisije, i to baš zato što upravo sastavlja svoju treću vladu.
Apsolutni favorit
“To ga čini najsnažnijim kandidatom. On je, uz to, pomogao Ursuli da postane šefica Komisije prije pet godina, kad je kompromitiran prvi krug izbora putem modela spitzenkandidata, a ako bi ona iz bilo kojeg razloga morala otići, podržala bi baš njega. Dužna mu je za tu uslugu, to se dobro zna u Bruxellesu. Osim toga, Plenković je premijer desnog centra, odnosno EPP-a, koji najdulje vlada u jednoj državi članici, i to ga apsolutno čini favoritom. I na kraju, on je vrlo utjecajan u Vijeću, jednostavno zato što je tako dugo prisutan”, kaže naš sugovornik iz Europske komisije.
Misli i kako bi Plenković rado otišao i na obično mjesto povjerenika, a to može kad god poželi. “Nije nužno biti predsjednik EK-a da biste imali sve povlastice i da bi vam se to isplatilo. Ni to nije mala stvar. A ako bi bio predsjednik Komisije, to bi za Hrvatsku bila ogromna stvar. Potpuno bi se promijenila pozicija Hrvatske u Europi, ne samo zbog njega koji ima dobar imidž velikog radnika nego i zbog činjenice da bi to donijelo ogromnu snagu Hrvatskoj na globalnoj karti. A i mnogo novca. Ako je Plenković od Ursule uspio iskamčiti dodatni novac za obnovu, koliko bi tek mogao da je sam na čelu Komisije”, kaže naš informator iz Bruxellesa i EK-a.
Sad će sve biti na njemu – Plenković do kraja godine može formirati Vladu, a onda otići u Bruxelles, gdje će se do jeseni formirati novi saziv Europske komisije. A ako želi, može mirno do 2028. biti premijer u Hrvatskoj, bio mu partner Domovinski pokret ili SDSS za koji u Pokretu ne žele ni čuti. Plenković je tako na dobitku kako god da se okrenula priča o njegovu trećem mandatu, djelomično zato što je formirao svoju treću vladu, a djelomično i zato što je donio mudru odluku o sudjelovanju na europskim izborima koji su među HDZ-ovcima trenutno u drugom planu jer su sve oči uprte u formiranje Vlade.
Europski izbori
No kako i SDP nakon parlamentarnih izbora prolazi kroz ogromnu krizu, tako u HDZ-u ne strahuju od rezultata europskih izbora i očekuju da bi na njima mogli dobiti pet mandata, iako je Plenković kao svoj cilj zacrtao šest, što je ogroman, ali i dostižan zalogaj. Iako HDZ-u europski izbori još nisu u fokusu, interne ankete ipak se provode, a prema njima do Bruxellesa će teško dogurati tri dosadašnja zastupnika – Ladislav Ilčić, Mislav Kolakušić i Valter Flego. Ilčićeva lista daleko je ispod praga, a lista Kolakušićeve stranke Pravo i pravda na polovici ispod izbornog praga s potporom od 2,5 posto.
Potporu od samo 2,3 posto, prema anketama, dobiva Flegina lista iako ga podržava čak 12 stranaka među kojima je njegov IDS, ali i HSLS te popularni međimurski župan Matija Posavec. Ono na što u HDZ-u ne gledaju blagonaklono jest odnos snaga između Plenkovića i SDP-ove nositeljice liste Biljane Borzan. HDZ i Plenković dobivaju, prema internoj anketi iz vladajuće stranke, 30,6 posto glasova, dok Borzan i njezin SDP dobivaju 24,2 posto.
Ovo su, dakle, izbori na kojima će Plenković odmjeravati snage s utjecajnom SDP-ovkom koja je i u Sabor uspjela ući zahvaljujući preferencijskim glasovima, i to kao posljednja s liste u četvrtoj izbornoj jedinici. U Europski parlament trebao bi ući i Gordan Bosanac, predvodnik liste stranke Možemo, kojega podržava oko sedam i pol posto ispitanih, a tu je i Domovinski pokret s nešto manje od sedam posto potpore koja bi i njima mogla osigurati jednu fotelju u Bruxellesu. Nositelj liste Domovinskog pokreta je Penava, no pitanje je tko će doista od predstavnika Pokreta svoju karijeru nastaviti u Bruxellesu, a upitno je i što čeka Most koji se nakon parlamentarnih izbora osuo baš zbog liste za EU izbore.
Više privatnosti
Trenutno stranku čiju listu predvodi predsjednik Božo Petrov podupire manje od šest posto ispitanika pa bi, kad je riječ o mandatima, Most mogao ostati praznih ruku. HDZ je po ovoj računici zaista na korak do šest mandata, SDP-u bi mogla pripasti četiri, dok bi po jedan mandat išao stranci Možemo i Domovinskom pokretu. Ovi su rezultati naravno varijabilni, a stvarna kampanja za europske izbore tek počinje.
Interes za ove izbore među građanima ni izbliza nije onakav kakav je bio za parlamentarne izbore, na kojima je bila velika izlaznost. Zanimljivo je da ni članovi stranaka nisu previše zainteresirani za te briselske izbore, koji za mnoge predstavljaju samo borbu za velika primanja i povlastice pojedinaca koji odlaze u Bruxelles. No oni koji su ondje imali prilike odraditi svoje mandate kunu se da povlastice sa sobom nose odgovornost i borbu za interese svoje zemlje, što u jednu ruku i jest točno.
Dojam je, međutim, da te interese može zadovoljiti samo Plenković, koji u Bruxellesu već sada ima ogroman utjecaj, koji bi sasvim sigurno porastao ako bi odlučio preuzeti neku od vodećih pozicija u europskoj vladi, čemu je navodno sklona i njegova tajanstvena supruga Ana Maslać Plenković, koja bi se zadovoljila s više privatnosti za svojeg supruga i svoju obitelj. Konačnu odluku o odlasku i ostanku donosi Plenković, koji će stav zauzeti tek kada vidi kako funkcionira odnos s novim koalicijskim partnerom, Domovinskim pokretom.
Autor:Željka Babić/Iva Međugorac/7dnevno
