Može li GONG ikoga učiti demokraciji? Ovako izgleda njihova sprega s politikom
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 19 Kolovoz 2024 18:14
GONG, nevladina organizacija civilnog društva aktivna u nadziranju izbora od 1997., u rujnu održava školu demokracije. No, može li GONG zaista nekoga poučiti o demokraciji? Njihova dosadašnja praksa to nije pokazala.
GONG bi po svojoj definiciji trebao biti nestranački i neovisan. Deklarativna svrha mu je razvoj demokracije, no ipak u praksi pokazuje suprotno. GONG se, primjerice, 2014. godine protivio referendumu o promjeni izbornog sustava, što je u suprotnosti s principima za koje se deklarativno zalažu.
Protivljenje referendumu kojemu je jedini cilj bio uspostava pravičnijeg izbornog sustava te demokratizacija političkih stranaka, odnosno zaustavljanja monopola HDZ-a i SDP-a otkrio je zapravo GONG-ovu spregu s politikom.
GONG uopće nije nikakva nepristrana organizacija, već da je itekako pristrana. Pristrana je prije svega tomu da dvije velike stranke SDP i HDZ zadrže svoju političku dominaciju. Dok, uvidom u biografije visokih članova GONG-a primjećujemo njihov prilično jednostavan prelazak iz GONG-a u redove visoke politike, mahom u stranke poput SDP-a i Možemo.
Dragan Zelić se usprotivio referendumu o promjeni izbornog sustava, te prešao u SDP
U ožujku 2018. godine, tada izvršni direktor GONG-a, Dragan Zelić nakon 17 godina djelovanja u njoj, postaje izvršni tajnik SDP-a i saborski zastupnik. Kasnije postaje i SDP-ov koordinator za medije. On je to postao zahvaljujući zastupniku SDP-a Arsenu Bauku.
Arsen Bauk bio je tada ministar uprave u Milanovićevoj vladi. Bauk se između ostaloga istakao i kao veliki protivnik građanskog referendum o braku te referenduma o promjeni izbornog sustava – Birajmo zastupnike imenom i prezimenom. No, nije se samo Bauk istakao u borbi protiv inicijativa udruge U ime obitelji, u tome se istakao i Dragan Zelić.
2014. godine udruga U ime obitelji pokrenula je referendumsku inicijativu o promjeni izbornog sustava. Zastupnici bi se birali imenom i prezimenom, a sve s ciljem uspostave pravičnijeg izbornog sustava te demokratizacije političkih stranaka, odnosno zaustavljanja monopola HDZ-a i SDP-a. No, GONG kojemu je inače deklarativna svrha razvoj demokracije, ocijenio je da ovaj referendum nije dobar za demokraciju.
Štoviše, Dragan Zelić je tada rekao kako u Hrvatskoj postoje saborski zastupnici i Vlada koji su plaćeni da provode reforme. Drugim riječima, narod se nema što miješati vladi u posao. GONG je rekao i da ne žele podržati referendum jer je ”preskup”. ”Ne vidimo razloga da se troši novac na nepotreban referendum kad se može i ima vremena urediti sve kroz saborsku proceduru”, tada su rekli. Oko drugih referendumskih inicijativa, Zelić i GONG se nisu žalili na skupoću. GONG-ovu ili Zelićevu spregu s politikom potpuno je ogolio njegov, gotovo preko noći, prelazak na mjesto izvršnog tajnika SDP-a.
Sadašnja izvršna direktorica GONG-a je u sukobu interesa?!
Sadašnja izvršna direktorica GONG-a je Oriana Ivković Novokmet, supruga urednika N1 televizije, Domagoja Novokmeta. Ivković Novokmet je diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti, a prije nego što je postala dio GONG-ovog tima radila je kao novinarka portala Index.hr.
Što je sporno oko činjenice da je Ivković Novokmet izvršna direktorica GONG-a? Naime, GONG-ov portal Faktograf od 2017. godine ima medijskog partnera – N1 televiziju. N1 na svojim stranicama preporučuje čitateljima da ukoliko uoče neku lažnu vijest, navedenu mogu prijaviti Faktografu upotrijebivši Faktografov bot na portalu N1 televizije.
GONG-ov portal Faktograf ima ovlasti dodjeljivati negativne oznake člancima u medijima, čime u praksi smanjuje doseg čitatelja do kojeg sadržaj ocijenjen kao netočan može doći. Na udaru Faktografa najčešće se nalazi portal Narod.hr. No, zato nijednu vijest N1 televizije nisu ocijenili negativno.
Josip Kregar, Suzana Jašić,Tomislav Tomašević i Duje Prkut
2009. godine GONG napušta bivši dekan Pravnog fakulteta Josip Kregar, kako bi se kandidirao na lokalnim izborima u Zagrebu kao nezavisni kandidat. 2011. godine postaje saborski zastupnik kao član stranke Ive Josipovića Naprijed Hrvatska, tadašnjeg koalicijskog partnera SDP-a.
Jedan od osnivačica GONG-a i njegova bivša predsjednica, Suzana Jakšić napustila je GONG 2013. godine. Iste godine se kandidirala na lokalnim izborima u Pazinu kao neovisna vijećnica na listi SDP-a. U svibnju 2021. godine pobjedom na lokalnim izborima u Pazinu, kako kandidatkinja stranke Možemo, Suzana Jašić postaje gradonačelnica Pazina.
Sadašnji gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević također je bio član GONG-a. Napustio ga je iste godine kad se odlučio kandidirati na lokalnim izborima u Zagrebu, nakon čega je ušao u gradsku skupštinu preko platforme ”Zagreb je naš”.
U siječnju 2019. godine GONG-ov analitičar Duje Prkut odlazi iz udruge te postaje članom predsjedništva novoosnovane stranke Start na čijem čelu je bila Dalija Orešković.
Četiri mjeseca kasnije, Prkut izlazi iz Starta. U rujnu 2019. godine postaje tajnikom Kluba zastupnika bivšeg člana Živog zida, Marina Škibole te bivših mostovaca Tomislava Panenića i Ante Pranića. On je 2013. godine ustvrdio da je referendum o braku ”prvi korak u ispunjavanju opasnog političkog programa”. Prkut je rekao i da ”samo održavanje ovog referenduma nije festival demokracije, nego običan populistički cirkus”. Duje Prkut je danas član vladinog Savjeta za sprječavanje korupcije pri Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Nenad Zakošek: ”Jedini tko je ovu djecu mogao indoktrinirati jest Katolička crkva!”
Politolog Nenad Zakošek, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu političkih znanosti nekada je bio predsjednik Vijeća GONG-a. Istakao se u protivljenju referendumima tvrdeći kako demokracija nije vladavina većine nego sustav koji štiti građane i brani prava svih manjina. 2016. godine je studentima sugerirao za koga bi trebali glasati na predsjedničkim izborima.
Zakošek je bio član odbora Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu(UJDI). UJDI je bila politička organizacija u SFR Jugoslaviji neposredno prije njenog raspada. Osnovana je u proljeće 1989. Njezini pristalice su uglavnom lijevo-liberalne pozicije, a zalagali su se za jedinstvenu socijalističku Jugoslaviju i protivili se stvaranju suverene republike Hrvatske.
Zakošek je bio na čelu Friedrich Ebert Stiftung – zaklade osnovane u Hrvatskoj za vrijeme Jugoslavije (zaklada socijalističke njemačke stranke).
Nenad Zakošek je napao prof. Judith Reisman kada je kao gošća održala predavanje na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Prof. Zakošek se izderao na 70-godišnju prof. Reisman nakon što je ona, komentirajući ponašanje nekoliko studenata, izjavila:
”Mene su roditelji odgojili u komunizmu tako da znam prepoznati indoktrinaciju.”
On je tada, naprotiv ustvrdio, da je jedina institucija koja indoktrinira Katolička crkva. ”Pričate o komunističkoj indoktrinaciji, a jedini tko je ovu djecu mogao indoktrinirati jest Katolička crkva!”, odgovorio je Zakošek Reisman.
Gordan Bosanac i Marina Škrabalo
Gordan Bosanac nekadašnji je član upravnog vijeća Gonga. On je danas član stranke Možemo, te njezin eurozastupnik. Ranije, Bosanac je bio ovlašten za zastupanje Centra za mirovne studije. Jedan je od osnivača LGBT grupe Iskorak kao i jedan od osnivača Queer Zagreb festivala. Od 2016. do 2020. bio je član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, a u ovo vijeće izabrala ga je HDZ-ova većina.
Bosanac je 2015. godine u brošuri koju je objavio Beogradski centar za sigurnosnu politiku, napisao kao je VRO Oluja kontroverzna akcija, a Hrvatsku je nazvao konfliktnom zemljom.
Marina Škrabalo je bila zaposlena u GONG-u od 2012. godine, a u njemu je djelovala kao viša savjetnica. Ona je danas programska savjetnica zaklade Solidarna. Radila je za feminističku organizaciju CESI. Od 2003. do rujna 2012. bila je zaposlena u vlastitoj tvrtki MAP Savjetovanja društvo s ograničenom odgovornošću za savjetodavne usluge. Njezina tvrtka je bila prijavljena na istoj adresi kao i sjedište SDP-a na Iblerovom trgu 9. Proteklih sedam godina, sve do rujna 2020., bila je članica Europskog gospodarsko socijalnog odbora u ime hrvatskih organizacija civilnog društva za zaštitu ljudskih prava.
Marina Škrabalo kći je pokojnog Ive Škrabala, nekadašnjeg saborskog zastupnika HSLS-a i Libre najpoznatiji po tome što je 2001. u Saboru inicirao promjenu datuma obilježavanja Dana državnosti, što je unijelo zbrku s hrvatskim državnim blagdanima.
Godine 2002. Škrabalo je dobila nagradu Sorosevog Otvorenog društva iz Budimpešte (International Policy Fellowship, Open Society Institute Budapest – 2002), a inače sudjeluje ili je sudjelovala u radu Centra za mirovne studije, Documente i Platforme 112.
