Izbori u DP-u: Stranačka demokracija ili izborni inženjering?
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 20 Kolovoz 2024 11:09
Domovinski pokret 31. kolovoza očekuju unutarstranački izbori na kojima članovi imaju priliku izabrati novog Predsjednika, Zamjenika predsjednika i članove Domovinskog odbora. Ovi izvanredni izbori koje je predsjednik stranke, Penava, sazvao 6 mjeseci prije redovnih dolaze nakon odličnih rezultata na parlamentarnim i europarlamentarnim izborima.
I pokazuju da Domovinski pokret, kao stranka, nema monolitnost na koju su se pozivali. Naime, njihovim raspisivanjem izašlo je na vidjelo ono o čemu se u kuloarima već dugo govorilo. Da je stranka podijeljena na dva suprotstavljena tabora. Jedan od njih predvodi predsjednik Ivan Penava, dok je drugom na čelu zamjenik predsjednika Mario Radić. Osim političkih prijepora u vidu odnosa prema koalicijskom partneru – HDZ-u i kadroviranja u Vladi, neslaganja u stranci prelila su se i na provedbu unutarstranačkih izbora.
Suprotstavljene struje “zakačile” su se oko datuma samih izbora, kao i oko određivanja kvota izaslanika pojedinih županijskih stranačkih organizacija na stranački sabor što bi mogao biti ključan alat u ovladavanju strankom. Pri tome mnogi nezadovoljnici u stranci spominju termin “izborni inženjering”, tj. prilagođavanje broja delegata iz određenih podružnica kako bi si sadašnji predsjednik maksimizirao izglede za uspjeh. Takav modus operandi dobro je poznat iz ostalih političkih stranaka u RH.
I dok je za Penavu sve čisto, predsjednik zagrebačkog ogranka DP-a Igor Peternel, očito nezadovoljan raspodjelom izaslanika, slikovito je rekao “Kada su izbori dobro organizirani glasanje nije ni potrebno”, citiravši Staljina. Slijedom novonastalih događaja u DP-u odlučili smo rasvijetliti unutarstranački izborni proces u najjačoj desnoj političkoj stranci u RH.
Izbori 31. kolovoza
Domovinski pokret, za razliku od nekih drugih političkih stranaka, svoje vodstvo ne izabire po načelu “jedan član – jedan glas”. Prema njihovom statutu, Predsjednika, Zamjenika predsjednika i Domovinski odbor izabiru izaslanici na Saboru stranke koji je ujedno i najviše stranačko tijelo.
Sukladno članku 15. Pravilnika o postupku provedbe izbora kandidatura za predsjednika i zamjenika predsjednika stranke mora biti podržana s najmanje 10 % (u ovom slučaju 11 potpisa), a za člana Domovinskog odbora s najmanje 5 % (u ovom slučaju 6 potpisa) potpisa ukupnog broja članova Sabora.
Penava: Željeli smo iznenaditi one koji nam ne žele dobro
Datum izbora određen za sam kraj sezone godišnjih odmora (31. kolovoz) nije najbolje sjeo mnogim članovima stranke. Kritičari su s podsmjehom komentirali da će izaslanici na Sabor dolaziti “izravno s plaže”. A Penavi su zamjerali i da iznenadnim izborima želi neutralizirati stranačku opoziciju. I u potpunosti ovladati strankom.
Za Penavu datum unutarstranačkih izbora nije sporan. On kaže da je namjerno odabran u vrijeme kad “sve miruje” kako bi se presložila stranka. Ipak, ne niječe da je jedan od razloga brzih izbora obračun s unutarstranačkom opozicijom. Pa navodi da su”prozreli sve pokušaje destabilizacije Domovinskog pokreta”.
“Jasno da nisam mogao i ne želim dozvoliti da se unutarstranački izbori odvijaju u veljači. Odnosno, tijekom same kampanje za lokalne izbore. Jer,i to bi bilo autodestruktivno. I vrlo loše za stranku. Nego sam iskoristio trenutak kada zapravo sve miruje”, objasnio je predsjednik DP-a. ”Ovo vrijeme ćemo iskoristiti za unutarstranačko preslagivanje i rast kohezije. Kako bismo iz tog procesa izašli jači i spremniji te ponovno ostvarili maksimalno dobre rezultate na lokalnim izborima. Malo me žalosti da neki mediji izvještavaju o izvanrednom saboru nakon što sam istupio u javnost. I nakon što je na službenim stranicama Domovinskog pokreta objavljeno da je riječ o redovnom izbornom saboru. A redovan je I stoga što određenim dužnosnicima unutar DP-a mandati izlaze 6. veljače”, pojasnio je Penava.
“Prozreli smo sve ove pokušaje destabilizacije Domovinskog pokreta i odlučili održati redovni Izborni sabor Domovinskog pokreta 31. kolovoza te tako iznenaditi one koji nam ne žele dobro. Svjestan sam da je ovakva odluka i dio vas zatekla. Ali, vjerujem da mi nećete zamjeriti znajući da sam, kao i dosad, vodio računa o interesima stranke. U jeku nove medijske kampanje protiv naše stranke u kojoj niti jedan član Domovinskog pokreta ne bi smio sudjelovati, želim vas uvjeriti da će proces unutarstranačkih izbora biti demokratičan, transparentan i otvoren za svaku članicu i člana koji se žele kandidirati”, stoji na službenim stranicama DP-a.
Broj izaslanika županijskih organizacija posvađao stranku
Ukupan broj izaslanika na izbornom Saboru Domovinskog pokreta je 103. Na temelju članka 19. Statuta Domovinskog pokreta sabor čine 43 izaslanika određena statutom (članovi Domovinskog odbora, zastupnici u Hrvatskom saboru i EP, članovi Vlade iz redova DP-a…). To su:
Ivan Penava, Mario Radić, Josip Dabro, Damir Barna, Krešimir Bubalo,Ivica Mesić, Ante Šušnjar, Stjepo Bartulica, Stipo Mlinarić, Igor Peternel, Ive Ćaleta – Car, Krešimir Čabaj, Ivana Mujkić, Damir Biloglav, Slaven Dobrović, Damir Markuš, Daniel Spajić, Branka Lozo, Jesenka Ricl, Marko Žaja, Goran Ribičić, Vlatko Ivka, Davor Milaković, Damir Čičko, Božana Kristić, Ričard Milun, Željko Dragašević, Ivica Kukavica, Frane Tokić, Sonja Babić, Tomislav Josić, Dubravka Lipovac Pehar, Davor Dretar, Darko Dimić, Nikola Barišić, Ivan Šipić, Dražena Vrselja, Zlatan Bašić, David Vlajčić, Kristina Bilić, Željko Vuković, Miroslav Mudri i Miljenko Ćurić.
Preostalih 60 izaslanika bit će raspoređeni iz podružnica sukladno kriterijima iz odluke Predsjedništva Domovinskog pokreta od 31. srpnja 2024.
Središnje izborno povjerenstvo Domovinskog pokreta održalo je prije par dana, 16. kolovoza 2024. godine 3. sjednicu na kojoj je donesena Odluka o utvrđivanju izaslanika za Izborni sabor Domovinskog pokreta iz podružnica Domovinskog pokreta.
Konačan popis izaslanika će se objaviti na mrežnim stranicama nakon isteka roka za dostavu podataka izaslanika iz podružnica. Rok istječe u utorak, 20. kolovoza.
Vukovaru 9, Zagrebu 5, a nekim županijama 0 izaslanika?
Broj izaslanika po stranačkim podružnicama, naglasili su iz stranačkog vrha, ovisio je o broju članova stranke te izbornim rezultatima. Njihov konačan broj, raspored kao i njihova imena bit će poznata 20.kolovoza do kad je rok da predsjednici podružnica pošalju stranačkoj središnjici imena izaslanika. Ipak, neslužbene kvote broja izaslanika po županijskim organizacijama procurile su u javnost i uzburkale strasti.
Naime, prema neslužbenim popisima koje smo na uvid dobili od članova DP-a čini se da će Vukovarsko-srijemska organizacija dobiti devet zastupnika, Brodsko-posavska šest, a Osječko-baranjska četiri. Posebno je nezadovoljna DP-ova organizacija u Zagrebu koju bi na Saboru trebalo predstavljati petero izaslanika. Nezadovoljstvo, neslužbeno se doznaje, bukti u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Virovitičko-podravskoj organizaciji kojima nije dodijeljeno niti jedno mjesto.
Peternel: Proces je sumnjivo demokratski
Jedan od onih koji danima upozorava na manjkavosti unutarstranačkog izbornog procesa u DP-u, saborski zastupnik Igor Peternel, u telefonskom nam je razgovoru potvrdio da ni on ne zna točne kvote izaslanika po županijskim organizacijama, a zasmetao ga je i način izbora izaslanika unutar županijskih organizacija.
“To da predsjednici podružnica autonomno određuju tko su izaslanici još je jedan pokazatelj koliko se tu žurilo i koliko je ovaj Sabor sve samo ne redovni, već vrlo izvanredni. Također, on je i poprilično sumnjivo demokratski”, rekao je Peternel.
Rekao je i da će o mogućoj kandidaturi na neku od stranačkih dužnosti razmisliti i odlučiti u konzultacijama s kolegama..
“Hoću li se kandidirati odlučit ću nakon određenih konzultacija nakon što vidimo konačan sastav izaslanika”, zaključio je Peternel.
Predstavnici tzv. vukovarske struje, predsjednik Ivan Penava i glavni tajnik Josip Dabro do zaključenja ovog članka nisu odgovarali na telefonske pozive. Zbog toga smo im naše upite proslijedili e-mailom, a njihove ćemo odgovore objaviti po primitku.
Događaji u DP-u pravilo su, a ne iznimka u hrvatskoj politici
Najnoviji događaji u DP-u nisu izuzetak, već pravilo na političkoj sceni. Oni ukazuju na to da su stranke još uvijek suočene s demokratskim deficitom koji je vidljiv u gotovo apsolutnoj kontroli predsjednika stranke nad svim bitnijim unutarstranačkim procesima. Boljka je to koja godinama koči demokratizaciju RH, a stanje je tek neznatno poboljšano prije desetak godina uvođenjem preferencijalnog glasanja. Nažalost, stranački sustav u RH daleko je od svoje izvorne funkcije, a to je da bude alat građana u oblikovanju politika.
