Istina o poreznoj reformi
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 25 Rujan 2024 14:09
Građanima će ponešto rasti plaće, međutim najveći pobjednici će biti oni s najvećim dohocima. Njima ova porezna reforma najviše ide u korist. To su oni sa najvišim plaćama, otprilike između 4000 i 5000 eura.
Ministar financija Marko Primorac u ponedjeljak je više od sat vremena obrazlagao novi krug porezne reforme, koji je na prvi pogled samo nastavak ranijih financijskih politika HDZ-ove Vlade. No, predstavljeni su i noviteti, poput poreza za nekretnine, koji ipak neće iznositi od nula do osam eura, već od 60 centi do osam eura po četvornom metru nekretnine koja ne služi za stanovanje, nije u najmu duljem od 10 mjeseci i nije u stanju zbog kojeg ne bi bila prikladna za život.
Osim toga, Primorac je najavio podizanje osobnog odbitka poreza na dohodak s 560 na 600 eura, uvođenje paušalnog poreza ovisno o stupnju turističke razvijenosti, izmijenjene su i stope poreza na dohodak koje naplaćuju jedinice lokalne samouprave. Niža stopa će iznositi od najmanje 15 do najviše 20 do 23 posto, ovisno o veličini jedinice lokalne samouprave, dok će viša stopa iznositi od 25 do 30 ili 33 posto.
Od poreza na dohodak bit će oslobođeni hrvatski iseljenici koji se odluče vratiti kući, a za poslodavce su vrlo važne i izmjene koje se tiču ukidanja oslobođenja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenicima mlađim od 30 godina te podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40 na 50 tisuća eura godišnjeg prihoda. Mnogo je to izmjena koje bi, kako je poručio Primorac, trebale rasteretiti oporezivanje rada i donijeti više novca na račune. Hoće li to zaista biti tako upitali smo ekonomskog analitičara Petra Vuškovića.
Po željama EU i OECD-a
On je istaknuo da su trenutni potezi koje je Primorac povukao u skladu s nastojanjima Europske unije da se smanji porezni pritisak na rad, ali i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja je zahtijevala od Hrvatske da uvede porez na nekretnine i time ispuni još jedan zahtjev za ulazak u članstvo. Građani, pak, neće osjetiti značajnije promjene.
“Građanima će ponešto rasti plaće, međutim najveći pobjednici će biti oni s najvećim dohocima. Njima ova porezna reforma najviše ide u korist. To su oni sa najvišim plaćama, otprilike između 4000 i 5000 eura. Što se tiče poreznog rasterećenja rada, definitivno ono što je dobro jest da će gradovi i dalje zadržati tu nekakvu poreznu slobodu, da definiraju porezne stope ovisno o svojim proračunskim planovima”, ustvrdio je Vušković.
Dodao je da će građani s prosječnom bruto plaćom od 1821 euro, dobiti otprilike 25 eura više, što im je kaže, dovoljno za jedan odlazak u kino ili kazalište, a s obzirom na nedavno drastično povećanje plaća od čak osamdesetak posto, najviše će profitirati zapravo premijer, predsjednik države, ministri, načelnici, gradonačelnici i ostali koji spadaju u skupinu državnih dužnosnika.
“To su ove ozbiljne pozicije koje su upravljačke pozicije, pogotovo plaće ministara i ostalih. Dakle, sebi su pogodovali, ali su rekli da su s ovim željeli nagraditi one koji su najviše obrazovani, da su po preporukama Hrvatske udruge poslodavaca željeli rasteretiti njihove plaće, ali mislim da to nije točno. Jednostavno u tim poreznim manevrima najveći pobjednici su opet oni najbogatiji. Jednostavno, to je tako. Kod progresivnog oporezivanja najviše poreze plaćaju oni koji imaju najviše dohotke, a onda kad idete u rasterećenje rada, onda su upravo oni s najvećim dohocima i oni koji najbolje prolaze u tom poreznom rasterećenju”, jasan je bio ekonomski analitičar.
Umirovljenici to neće osjetiti
Porezno rasterećenje neće osjetiti ni nešto više od 400.000 umirovljenika, koji su obveznici plaćanja poreza na dohodak s obzirom na to da su im mirovine više od osobnog odbitka. Umirovljeničke udruge su još ranije inzistirale da se prag osobnog odbitka, odnosno svote na koju se porez na dohodak ne plaća, podigne na 600 eura. No, to će se dogoditi tek od 1. siječnja sljedeće godine. Dio umirovljenika će tako tek nakratko izaći iz poreznih škara, s obzirom na to da nedugo zatim slijedi novo usklađivanje mirovina. Trenutno prosječna mirovina iznosi 620 eura i za 60 eura je viša od osobnog odbitka.
“U principu mislim da se ništa u tim nekakvim matematičkim kalkulacijama neće puno uspjeti napraviti za umirovljenike i ono što mirovine zahtijevaju je, prije svega, ozbiljna mirovinska reforma koju mi stalno odgađamo. Mirovine su zapravo premale za dostojanstven život i znamo da su rasle, ali u principu najviše građana u Hrvatskoj upravo živi od mirovine. Na jednog zaposlenog ide jedan umirovljenik i njima treba pomoći jer su oni socijalno osjetljiva kategorija, što nikako na kraju svog životnog i radnog vijeka ne bi smjeli biti. Dakle u principu oni bi trebali uživati u plodovima svog rada i vrlo je važno da se vlada pobrine za umirovljenike”, rekao je analitičar.
Dodao je da upravo umirovljenici, uz ostale skupine građana s niskim dohotcima, najlošije prolaze kroz porezne reforme, jer za svoje niske prihode dobivaju najmanje porezne olakšice. To im donekle kompenzira usklađivanje mirovina, koje teško može pratiti rastuće životne troškove. No, za razliku od umirovljenika, poreza na dohodak će biti oslobođeni hrvatski iseljenici koji se odluče vratiti i pokrenuti posao u Hrvatskoj. Vušković smatra da to nije dobar potez.
“Iskreno mislim da to je promašena politika. Da jednostavno kroz porezne izmjene nećemo puno uspjeti vratiti izbjeglo stanovništvo. Mislim da bi prije svega trebalo razmišljati o nekakvim egzistencijalnim stvarima kao što je dolazak do prvog doma, praktički da se kreditne politike poboljšaju prema mladima. Imali smo tu APN, međutim to nije dobro prošlo. Treba razmotriti kako mladima osigurati ne stanove, već domove. Domovi su bitni, tamo gdje se osjećaju ugodno”, ustvrdio je.
Poduzetnici kreditiraju državu
Osim građana, utjecaj porezne reforme zahvatit će i poslodavce. Kod njih vrijedi izdvojiti dvije stvari. Prije svega, dobit će obvezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenicima mlađima od 30 godina, kojima ostaje porezno rasterećenje od 50 posto. No, druga i još bitnija promjena je podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40 na 50 tisuća eura.
Iako bi potonja mjera trebala pomoći ponajviše malim poduzetnicima, napose paušalnim obrtnicima, koji su se već požalili da im se ne isplati raditi cijele godine, jer ih plaćanje PDV-a skupo košta, Vušković ističe kako bi Vlada trebala razmisliti o još jednom važnom poreznom rasterećenju.
“Mislim da bi se Vlada trebala više usmjeriti na ukidanje predujma poreza na dobit. To je vrlo važno, jer nije fer niti poslovno susretljivo da Vlada na osnovi dobrog poslovnog rezultata jedne godine radi razrez i šalje akontacije poreza na dobit koje vi morate onda plaćati. Dakle, oni vas zadužuju i to praktički uz kamate, a ukoliko ne platite porez na dobit i to smanjuje konkurentnost naših poduzetnika. Jednostavno na takav način poduzetnici beskamatno kreditiraju državu, dakle daju joj novac na osnovi jednog dobrog rezultata, a pitanje je što će biti te godine ili idućih godina. Smatram da bi to trebalo ukinuti i više puta sam to naglašavao”, istaknuo je Vušković.
Za kraj je naglasio da Hrvatska ne bi mogla biti među tri najbrže rastuće ekonomije Europe, niti bi mogla računati na predviđeni rast BDP-a od 3,3 posto da nema stranih radnika. No, njih će porezna reforma ionako slabo zahvatiti s obzirom na to da su njihove plaće mahom niske. No, s obzirom na to da je stranih radnika sve više, čini se da će država imati solidan bazen ubiranja poreza na dohodak, čak i ako neke skupine građana, poput povratnika, oslobodi takvog nameta.
dnevno.hr
