Groblje hrvatskih vojnika na Mirogoju: Pravobraniteljica godinu dana ignorira apel udruga
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 07 Prosinac 2024 11:00
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter gotovo godinu dana ignorira pritužbu žrtvoslovnih udruga na diskriminaciju koju provode Grad Zagreb i Gradska skupština Grada Zagreba na gradskom groblju Mirogoju. Riječ je o Groblju hrvatskih vojnika iz razdoblja 1941.-1945. koje je preorano i uništeno u srpnju 1945. godine.
Narod.hr je u više navrata pisao o sramotnom civilizacijskom zločinu kršenju prava na grob. Naime, nakon uspostave komunističke Titove vlasti iza svibnja 1945. diljem Hrvatske uništen je gotovo svaki grob vojnika koji su vojsku služili u NDH. Najpoznatija takva lokacija je na zagrebačkom Mirogoju gdje je dekretom tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Vicka Krstulovića uništeno groblje više stotina hrvatskih vojnika.
Dekret iz srpnja 1945.
U dekretu je među ostalim pisalo: ”Treba izbrisati svaki trag zloduha fašističke vladavine. Tako je potrebno i da se sravne sa zemljom svi vanjski znakovi, po kojima bi se razaznavalo mjesto, gdje su se dizala takva groblja. Stoga će te u pogledu tih groblja postupiti ovako: Ograde, zidove, plotove kao i druge predmete i sredstva treba odstraniti; vanjska obilježja na pojedinim grobnim humcima /krstove, ploče, konfesijske i sve druge znakove/ treba ukloniti tako da čitavo zemljište, koje je bilo odredjeno za groblje, bude poravnano. Prostore, na kojima su se nalazili grobovi, ne smije se upotrebljavati za pokapanje novih mrtvaca. Ovaj se prostor može upotrebiti kao rasadnik za ukrasno grobno bilje ili slične svrhe.”
Unatoč višegodišnjem naporu Zajednice žrtvoslovnih udruga (Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatski domobran, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatski obredni zdrug Jazovka, Žrtve za Hrvatsku, Udruga za promicanje istine o hrvatskoj povijesti) groblje hrvatskih vojnika do danas nije obnovljeno iako se zna svako ime i prezime, godina rođenja i smrti, lokacija grobnog mjesta za svakog koji je posljednje počivalište od 1941. do 1945. imao upravo na Mirogoju i to tik do uređenog groblja njemačkih vojnika.
Kako smo i ranije pisali, ovaj civilizacijski zločin stoji pred nosom svih vladajućih garnitura u Hrvatskoj i Zagrebu u posljednjih 35 godina, a posebno aktualnoj ekstremno lijevoj koja je na vlasti u Zagrebu.
Možemo i SDP opstruiraju obnovu groblja
Naime, Možemo u suradnji s SDP-om sustavno opstruira obnovu ovog groblja. Posljednji pokušaj je opstruiran jer je gradska vlast kazala da se to groblje ne može zvati ‘groblje hrvatskih vojnika’.
Svjedočanstvo s Mirogoja iz 1945. i pismo majki vojnika kardinalu Stepincu
Pritužba zbog diskriminacije
Zbog svega navedenog Zajednica žrtvoslovnih udruga u prosincu 2023. uputila je pučkoj pravobraniteljici pritužbu zbog diskriminacije koju provodi Gradska skupština Grada Zagreba na gradskom groblju Mirogoju.
”Na Groblju Mirogoj u razdoblju 1941. do 1945. godine pokapani su vojnici različitih vojnih formacija (Oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske, Oružanih snaga njemačkog Reicha, palih boraca Jugoslavenske armije, Vojske Kraljevine Jugoslavije i drugih).
U srpnju 1945. godine, odlukom vlasti Federalne Države Hrvatske uklonjeni su spomenici nad grobovima njemačkih vojnika te domobrana i ustaša, pripadnika Oružanih snaga NDH.
Na temelju sporazuma SR Njemačke i Republike Hrvatske od 1997. godine, na Mirogoju je u međuvremenu obnovljeno i uređeno groblje njemačkih vojnika iz Drugog svjetskog rata. Postavljeni su spomenici te ispisana imena svih vojnika koji su pokopani na tom dijelu groblja.
Diskriminacija na koju ukazujemo ovom pritužbom očituje se u činjenici da su vojnicima njemačkog Trećeg Reicha obnovljena grobna obilježja, a Gradska skupština svojim odlukama od 2021. do 2022. ne dopušta da se provede sličan postupak obnove dijela groblja (grobnih polja) na kojima su pokopani članove obitelji koje zastupamo, a koji su bili pripadnici oružanih snaga NDH (domobrani i ustaše).
Diskriminacija je još teža jer se prema arhivi groblja Mirogoj može točno utvrditi gdje još i sada leže ti pokopani vojnici te je tehnički lako moguće postaviti nadgrobna obilježja i omogućiti članovima obitelji da dolaze na njihove grobove zapaliti svijeću”, stoji u prijavi pravobraniteljici.
Donesena odluka o obnovi groblja, a onda je došlo do smjene vlasti
U njoj udruge, ali i pojedine obitelji vojnika koji su bili pokopani na Mirogoju, ističu da je Gradska skupština u vrijeme gradonačelnika Milana Bandić, 2019. donijela odluku o obnovi i uređenju groblja.
Odobrena su sredstva te je napravljen projekt arhitektonskog uređenja i pribavljene sve potrebne suglasnosti za dobivanje dozvola za gradnju, ali nakon izbora provedenih u svibnju 2021. novi je saziv Gradske skupštine zaustavio projekt s obrazloženjem da gradskoj blagajni nedostaje novca i da je potrebno provesti mjere štednje.
Odbili zbog navodne štednje pa udruge ponudile da same financiraju
Nakon što je pod izlikom manjka sredstava projekt odbijen, ove su udruge izrazile spremnost da same financiraju radove. U lipnju 2022. zastupnici Gradske skupštine većinom su glasova odbili i zaključak o prihvaćanju darovanja radi obnove tog dijela groblja.
”Iz tih se postupaka (stopiranje obnove pa odbijanje čak i donacije za njezin nastavak) jasno vidi da Gradska skupština izravno i u produljenom trajanju diskriminira obitelji pokopanih domobrana i ustaša, u odnosu na obitelji pokopanih pripadnika drugih vojski.
Iz postupaka i izjava predstavnika Gradske skupštine razvidno je da provode diskriminaciju na osnovi političkog ili drugog uvjerenja (čl. 1 st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije). Budući da se inicijativom za obnovu i uređenje predlaže postavljanje pojedinačnih križeva za pokopane kršćane, odnosno, islamskih nadgrobnih obilježja (nišana) za pokopane pripadnike islamske vjere, može se zaključiti da su članovi obitelji podnositelji ove pritužbe diskriminirani i na osnovi vjere”, stoji u pritužbi pravobraniteljici.
Ističe se da je na Mirogoju obnovljeno groblje vojnika Hitlerovog Trećeg Reicha, te da svoje groblje imaju i vojnici Jugoslavenske armije.
Postoje i spomenici četnicima koji su razarali Hrvatsku u Domovinskom ratu
” Na drugim grobljima po Hrvatskoj obnovljena su i grobna polja talijanskih, Mussolinijevih vojnika iz Drugog svjetskog rata (Prema Sporazumu Italije i Republike Hrvatske iz 2001. godine). U Iloku i Batini postoje održavana groblja vojnika Trećeg ukrajinskog fronta SSSR-a (Ukrajinaca, Rusa i drugih). Ponegdje postoje i nadgrobni spomenici pripadnicima četničkih formacija koje su 1991.- 1995. razarale Hrvatsku.
Samo pripadnici domobranskih i ustaških vojnih postrojbi, koji leže na Mirogoju, do sada nemaju pravo na obilježeni grob i da im uz nadgrobnu oznaku piše njihovo ime”, navodi se u prijavi. Koju u ime Zajednice žrtvoslovnih udruga potpisuje Marko Krznarić.
U siječnju 2024. rečeno im je da je ured Pučke pravobraniteljice poslao zahtjev gradonačelniku Zagreba Tomislavu Tomaševiću i predsjedniku Gradske skupštine Jošku Klisoviću.
Nakon toga se ništa nije dogodilo unatoč požurnicama koje su udruge slale i konstantnim upitima prema Pučkoj pravobraniteljici.