Nakon sporazuma s Albanijom i Kosovom, Hrvatska bi ga trebala sklopiti s ovom zemljom
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 25 Ožujak 2025 17:03
Engleski povjesničar Christopher Dawson u odličnoj knjizi "Razumijevanje Europe" piše kako je opadanje europske moći povezano s odustajanjem Europe od svojih kršćanskih korijena, od svoje kulture i tradicije, i kako je pobuna protiv europske kulture jedan od ključnih uzroka opadanja političkog ugleda Europe.
A dio te pobune svakako je post-šezdesetosmaška afirmacija kulturmarksizma i kulture smrti koja je Europu učinila kontinentom koji odumire i koji radnu snagu mora uvoziti iz tzv. zemalja Trećeg svijeta. Drugi bitan uzročnik slabljenja Europe neupitno su tendencije potiranja nacionalnih individualiteta i stvaranja tzv. Sjedinjenih Europskih Država.
Mnoge europske glavešine ni danas nisu svjesne onoga čega je dr. Franjo Tuđman bio svjestan još dalekih šezdesetih godina kad je zapisao "da se budući europski savez ne može graditi na zamjeni ili nijekanju nacionalnih država, već jedino na suradnji dobrovoljno sjedinjenih europskih naroda, koji samo dio svoje suverenosti prenose na savez, koliko u europskom, isto toliko i u vlastitu interesu, baš zato da bi se mogli suvereno i slobodo razvijati".
Jačanje Kine i Rusije, migrantska kriza, a sada i promjena geopolitičke paradigme u Sjedinjenim Američkim Državama pred EU stavljaju najveće izazove od vremena Drugoga svjetskog rata. Trump je ujedinio čelnike EU-a, najavljuju se velika ulaganja u proizvodnju oružja i vojsku. Europa još ima ekonomske i demografske potencijale iskoračiti na međunarodnoj sceni. Posljednjih se godina govori o strateškoj autonomiji Europe u odnosu na velike sile, no smatram da Europa ne može naprijed bez redefiniranja vrijednosnih polazišta.
Hrvatski problemi
Kao što smo već nebrojeno puta naglasili, da bi postala relevantan faktor na međunarodnoj sceni EU mora odustati od dosadašnjih protuživotnih politika i ideologija. Pitanje je koliko je to moguće s dosadašnjim vodstvom. Danas bi utemeljitelji Europske unije – De Gasperi za kojega je pokrenut proces beatifikacije, Schuman i Adenauer – bili smatrani radikalnima, a bili su nositelji zdravorazumskih ideja.
Ekonomija još uvijek drži Europu, no već je Jean-Claude Juncker primijetio 2019., kada je odlazio s funkcije predsjednika Europske komisije, da Europa propada i u ekonomskom smislu. Europi je potreban temeljit zaokret na svim područjima. Europu je potrebno graditi kao zajednicu ravnopravnih naroda i država koja će voditi zdravorazumske politike.
Hrvatska je oduvijek dio Europe. Milan Šufflay jednom je rekao da je "Hrvatska sinonim za sve što je dobro i lijepo stvorio Zapad", no ona je ogledalo Zapada i u negativnom. Ni u Hrvatskoj problemi se neće rješavati bez širih promjena na europskoj razini. Hrvatska u današnjem vremenu tektonskih lomova geopolitičke scene treba proaktivno djelovati na vanjskopolitičkom i sigurnosnom planu. Eventualne teritorijalne koncesije Rusiji ohrabrile bi i djelovanje tzv. srpskog sveta u hrvatskom okružju. Zato je ispravan potez sklapanje vojnog sporazuma s Albanijom i Kosovom. S druge strane, vidimo stvaranje osovine Beograd-Banja Luka-Budimpešta.
Poželjan sporazum s Bugarskom
Hrvatska je navodno pokušala u tekst zaključaka Europskog vijeća uvrstiti formulaciju o tome da zabrinjavajući događaji u BiH i Srbiji prijete prelijevanjem nestabilnosti na širu regiju tzv. zapadnog Balkana, no Mađarska je spriječila da bude spomenuto kao zajednički stav svih 27 država članica. Pitanje je kojim je dijelom i Republika Hrvatska sama kriva što se Budimpešta posljednjih godina okrenula prema Srbiji. Nakon sklapanja sporazuma s albanskim faktorom, za Hrvatsku bi bilo poželjno da sličnu suradnju uspostavi i s Bugarskom.
Osim toga, potrebno je pozorno pratiti situaciju u Bosni i Hercegovini gdje bi, ako dođe do pokušaja uhićenja Milorada Dodika, moglo doći do političkih potresa i nasilja na ulicama. U eventualnom dogovoru velikih sila o ovom području Hrvatska mora osigurati rješavanje hrvatskog pitanja u susjednoj državi ili, u najgorem slučaju, da se ne pogorša sadašnja situacija.
Umjesto pristajanja uz geopolitiku vezivanja uz tzv. zapadni Balkan Hrvatskoj treba iskorak na području Srednje Europe, konkretno u okviru Inicijative triju mora. Vođenje strateški inteligentne politike u vremenu raspada međunarodnog poretka predstavlja imperativ nacionalnog opstanka.
