Kontroverza: Zovko s portretom za kojeg Izrael kaže da je Hamasov operativac
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 02 Rujan 2025 18:12
Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND), sudjelovao je na prosvjedu u Zagrebu pod geslom „Zaustavite ubijanje novinara, zaustavite genocid”, piše SNH. Fotografije s događaja pokazuju kako Zovko u rukama nosi portret Mohamada Basama Al Jamala, osobe koju izraelske obavještajne službe tretiraju kao „fotografa Hamasa” i pripadnika Al-Qassam brigada
eliminiranog u operaciji Izraelskih obrambenih snaga (IDF).
Hrvoje Zovko i prosvjed solidarnosti s Gazom
Prosvjed su organizirali HND i Sindikat novinara Hrvatske (SNH), uz poruku da se želi upozoriti na ubijanje novinara u Gazi. Organizatori tvrde da su ubijeni novinari „namjerne mete” i da međunarodna zajednica mora zaustaviti nasilje nad medijskim radnicima. Međutim, fotografije izazivaju kontroverzu jer među prikazanim „novinarima žrtvama” ima i osoba koje izraelske vlasti smatraju pripadnicima terorističke organizacije Hamas.
Mohamad Basam Al Jamal – novinar ili informacijski operativac?
Izraelska obavještajna zajednica i IDF smatraju Mohamada Basama Al Jamala dijelom Hamasove mreže. Iako je radio kao fotograf, u izraelskom sigurnosnom diskursu on nije tretiran kao novinar u klasičnom smislu, već kao informacijski operativac koji djeluje u službi propagande i psiholoških operacija.
Informacijski rat je oružje bez oružja
Sigurnosni analitičar Vlado Radotović ističe da ovaj slučaj pokazuje kako suvremeno ratovanje više nije ograničeno na bojišnicu s klasičnim oružjem:
„Izraelska obavještajna zajednica tretirala je Al Jamala kao “fotografa Hamasa”. To je srž onoga što suvremena vojna teorija naziva multi-dimenzionalnim ratovanjem. Danas je pet dimenzija rata – kopno, more, zrak, svemir i informacijski prostor – nerazdvojivo povezano, a upravo je informacijska dimenzija često presudna.”
Radotović objašnjava da se informacijsko ratovanje ne svodi samo na medijske članke, već uključuje propagandu, psihološke operacije, oblikovanje narativa i manipulaciju javnim mnijenjem. Kada takve aktivnosti provodi organizacija poput Hamasa, onda i „naizgled nenasilne karike” postaju dijelom sustava – od fotografa do aktivista.
Kontrola narativa kao ključno bojište
„U asimetričnim sukobima neprijatelj nema strogu podjelu na frontu i pozadini. Fotograf koji dokumentira pogibije, aktivist na ulicama Berlina ili novinar povezan s terorističkom mrežom – svi se sagledavaju kao dijelovi iste informacijske strategije”, naglašava Radotović. Upravo zato Izrael tretira informacijski prostor kao legitimno bojište, a pojedince poput Al Jamala ne vidi kao neutralne novinare, nego kao informacijske operativce.
Izraelska obavještajna zajednica je Mohamada Basama Al Jamala tretirala kao “fotografa Hamasa”. Fotografiju čiju ponosno nosi stanovita skupina ljudi na protestu. (President of the Croatian Journalists Association Hrvoje Zovko holding a portrait of Mohamad Basam Al Jamal terrorist, a Hamas photographer who worked for the f th A-Qassam Brigades & was eliminated by the I Israel Defense Forces)
Srž onoga što suvremena vojna teorija naziva multi-dimenzionalnim ratovanjem ili ratovanjem cijelog spektra. Klasična slika vojnika s puškom na prvoj crti više ne predstavlja dominantni oblik borbenog djelovanja. Danas je pet dimenzija rata — kopno, more, zrak, svemir i informacijski prostor — nerazdvojivo povezano, a upravo je informacijska dimenzija sve češće presudna.
Informacijsko ratovanje obuhvaća širi spektar od samih medijskih članaka ili reportaža. Uključuje propagandu, psihološke operacije (PSYOPS), oblikovanje narativa, manipulaciju javnim mnijenjem, regrutaciju, financiranje, cyber-djelovanja i širenje dezinformacija. Kada takve aktivnosti provodi entitet koji je međunarodno označen kao teroristička organizacija, tada svaka „karika“ – pa i ona koja naizgled djeluje nenasilno – ulazi u lanac koji održava sustav.
IDF i izraelske obavještajne službe upravo u tom okviru tumače uloge pojedinaca poput Mohammeda Bassama Al Jamala i njegovu agencija bila formalno (neformalno) povezana s Hamasom, u izraelskom sigurnosnom diskursu on se ne tretira kao „novinar u klasičnom smislu“, već kao informacijski operativac. To je logika asimetričnih sukoba: neprijatelj nema strogu podjelu na frontu i pozadini, pa i fotograf koji dokumentira pogibije, logističar koji prevozi medicinsku opremu ili aktivist koji organizira prosvjed u Berlinu – svi se sagledavaju kao dijelovi jedne mreže.
Ovdje dolazimo do opasne sive zone: međunarodno humanitarno pravo štiti novinare kao civile sve dok ne uzimaju neposredno oružje u ruke. Ali informacijski rat zamagljuje tu granicu jer slike, snimke i izvještaji nisu neutralni – oni su oružje koje oblikuje percepciju i volju javnosti. Upravo zato se rat u Gazi ne vodi samo na ulicama Rafaha, nego i na ulicama Berlina, Pariza ili Londona, gdje masovni prosvjedi proizvode politički pritisak i utječu na odluke zapadnih vlada.
Dakle, u suvremenom ratovanju možemo govoriti o oružju bez oružja – kamere, mikrofone, društvene mreže i politički aktivizam. Time Hamas i slične organizacije sustavno djeluju na psihološkom i informacijskom planu, a IDF, sa svojom doktrinom „bitke između ratova“, svaki takav kanal tretira kao legitimno bojno polje.
Ako povučemo paralelu: dok su u Prvom svjetskom ratu barut i rovovi bili presudni, danas je ključna snaga onoga tko kontrolira narativ – tko uspije uvjeriti globalnu javnost da je žrtva, a ne agresor. I zato je sudbina jednog fotografa iz Gaze mnogo šira priča: on nije tek pojedinac, nego simbol borbe za tko će napisati prvu verziju povijesti.
Zanimljivo bi bilo dalje analizirati kako različite države – Izrael, Rusija, Kina, SAD – u svojim doktrinama definiraju informacijski prostor i tretiraju aktere poput novinara, influencera ili aktivista kao sile u ratu. Tu se otvara cijelo more sigurnosno-obavještajnih implikacija. Hoće reć’ niste vi novinari baš “cvečke” da bi išao u proteste zajedno s vama. Možda mi ne čitamo samo vaše analize?
Vlado Radotović
Ova situacija otvara pitanje percepcije i odgovornosti – je li predsjednik HND-a bio svjestan simbolike portreta kojeg je nosio ili je to rezultat nedostatka informacija? U svakom slučaju, slučaj jasno pokazuje da se rat u Gazi ne vodi samo na ulicama Rafaha, nego i u informacijskoj sferi širom svijeta.
Činjenice:
Mohamad Basam Al Jamal bio je fotograf iz Gaze, kojeg izraelske vlasti i IDF tretiraju kao pripadnika Al-Qassam brigada, vojnog krila Hamasa.
Izraelske obrambene snage (IDF) objavile su da je eliminiran u jednoj od operacija protiv Hamasovih struktura.
Hamas je od 1997. godine na službenoj listi terorističkih organizacija Sjedinjenih Američkih Država, a od 2003. i Europske unije.
Prema podacima međunarodnih novinarskih udruga, u ratu u Gazi od 2023. do danas poginulo je više od 200 novinara i medijskih djelatnika, većinom Palestinaca.
HND i SNH tvrde da su svi ubijeni medijski djelatnici „novinari žrtve”, dok izraelske vlasti ističu da dio njih pripada Hamasovim informativnim i propagandnim strukturama.
