Što Hrvatska čeka?! Osim Latvije i Turske još deset europskih zemalja je odbacilo Istanbulsku
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 04 Studeni 2025 12:07
Hrvatska na žalost, još uvijek interese Bruxellesa stavlja ispred nacionalnih interesa. Pod vodstvom Andreja Plenkovića, Hrvatska je prije sedam godina ratificirala Istanbulsku konvenciju, čime je u društvo na mala vrata uvedena rodna ideologija.
Latvijski parlament krajem listopada je izglasao povlačenje iz Istanbulske konvencije. Latvija, koja je konvenciju ratificirala 2023. godine, tako je postala druga država nakon Turske koja se povlači iz nje. Osim Turske i Latvije, još deset europskih zemalja pružilo je otpor Istanbulskoj konvenciji tako da ju uopće nisu ratificirale. Riječ je o međunarodnom sporazumu koji je navodno usmjeren protiv nasilja nad ženama, međutim u praksi se pokazuje kao instrument za uvođenje rodne ideologije.
Stopa nasilja nad ženama nije se smanjila, ali je uspješno izvršena zamjena pojmova spola i roda. Odnosno sam pojam žene kao takve iz Istanbulske konvencije je izbrisan, jer uvođenjem roda i muškarci se mogu proglasiti ženom ako se tako osjećaju.
Europske zemlje koje su odbacile Istanbulsku konvenciju prepoznale su njenu stvarnu narav i konačni cilj koji teži ideološkoj transformaciji društva.
Hrvatska na žalost, još uvijek interese Bruxellesa stavlja ispred nacionalnih interesa.
Pod vodstvom Andreja Plenkovića, Hrvatska je prije sedam godina ratificirala Istanbulsku konvenciju, čime je u društvo na mala vrata uvedena rodna ideologija. Unatoč politički motiviranoj Interpretativnoj izjavi, konvencija je ostala pravni okvir za nametanje ideoloških sadržaja, što danas potvrđuju kontroverzni programi seksualne edukacije u Zagrebu i Rijeci.
Time su se u potpunosti opravdale početne kritike da će Konvencija poslužiti kao alat za ideološku preobrazbu društva, a ne za zaštitu žena od nasilja.
Turska se nakon deset godina povukla iz Istanbulske konvencije
Turska se 2021. godine službeno povukla iz Istanbulske konvencije. Iako je Turska bila prva država koja je konvenciju ratificirala, Erdoganov ured je obrazložio kako povlačenje neće uzrokovati pravne ili praktične nedostatke u borbi protiv nasilja nad ženama. Prema izjavama turskih vlasti, međunarodni sporazumi ne određuju njihovu predanost u suzbijanju kriminala.
Odluka je izazvala kritike međunarodne zajednice, ali i zabrinutost unutar nekih dijelova turskog društva. Unatoč povlačenju, turske vlasti istaknule su da će nastaviti implementirati mjere zaštite za žene kroz nacionalne akcijske planove.
Istakli su da konvencija podriva tradicionalne obiteljske vrijednosti i promiče rodnu ideologiju. Turska se pridružila skupini europskih država koje nisu ratificirale ili su se povukle iz sporazuma, poput Mađarske, Češke i Bugarske.
Turska i Latvija nisu jedine europske zemlje koje su pružile otpor Istanbulskoj konvenciji
Deset europskih zemalja nije ratificiralo Istanbulsku konvenciju. Među njima je pet država EU, kao i dvije zapadne države Lihtenštajn i Velika Britanija. Velika Britanija je potpisala Konvenciju, ali je nikada nije ratificirala, što znači da nije pravno obvezujuća za tu zemlju.
Članice EU koje nisu ratificirale i pružaju otpor ratifikaciji Istanbulskoj konvenciji su Bugarska, Češka, Mađarska, Litva i Slovačka. Od ostalih europskih zemalja to su Armenija, Azerbajdžan, Lihtenštajn, Moldavija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Rusija nije niti potpisala IK.
Poljska je ratificirala Istanbulsku konvenciju, no 2020. godine konzervativna vlada (PiS) pokrenula je izlazak, koji je spriječen dolaskom Donalda Tuska na vlast. Turska se 2021. godine službeno povukla iz Istanbulske konvencije, a od ove godine pridružila joj se i Latvija.
Istanbulsku konvenciju potpisao je Milanovićev SDP, a ratificirao Plenkovićev HDZ
Hrvatska je Istanbulsku konvenciju ratificirala 2018. godine pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića, iako njezino uvođenje potječe još iz vremena mandata vlade Zorana Milanovića. Konvencija je Hrvatsku obvezala na provedbu rodne ideologije skrivene pod pojmom rodne ravnopravnosti, što je postalo posebno vidljivo kroz kontinuirani nadzor GREVIO odbora. Taj nadzorni mehanizam redovito zahtijeva daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva i obrazovnog sustava s načelima konvencije, ukazujući pritom na nedostatnu “osviještenost” društva o rodnoj ravnopravnosti.
Kao odgovor na brojne proteste, Vlada je usvojila Interpretativnu izjavu kojom je nastojala ublažiti zabrinutost javnosti oko utjecaja na ustavne definicije braka i obitelji. Međutim, prema mišljenju brojnih pravnika, izjava nije mogla promijeniti pravne obveze preuzete konvencijom. Te se obveze danas očituju kroz konkretne promjene u obrazovanju, poput planova Grada Zagreba za uvođenje seksualne edukacije po uzoru na kontroverzni riječki model.
Unatoč uvođenju konvencije i posebnog kaznenog djela femicida u Kazneni zakon, statistike pokazuju da nije došlo do značajnog smanjenja nasilja nad ženama. Gotovo sedam godina nakon ratifikacije, ostaje evidentno da konvencija nije riješila temeljni problem nasilja, ali je zato otvorila put ideološkoj transformaciji društva, potvrđujući tako najave njezinih kritičara.
Kako se kod nas preko Istanbulske konvencije zamijenio pojam spola s rodom
Ono što je sporno kod Istanbulske konvencije je ideja zamjene pojmova, odnosno brisanja žene kao takve iz rječnika Istanbulske konvencije. Uvođenjem pojma rod (gender) umjesto spol, ostavljen je prostor za ulazak ”transrodnih” identiteta. Drugim riječima, ušla je rodna ideologija koja normalizira protuprirodne datosti. Marginalizira biološki spol kao nešto irelevantno u odnosu na rod.
I vlade SDP-a i HDZ-a jednako su utjecale na provođenje tog projekta, od donošenja Zakona o maticama do ratifikacije Istanbulske konvencije.
Milanovićeva vlada donijela je Zakon o maticama s kojim je omogućila takozvanu ”promjenu spola” u dokumentima. Njegova vlada donijela je i Istanbulsku konvenciju, a ratificirala ju je Plenkovićeva vlada 2018. godine. Konvencija za koju se tvrdi da štiti prava žena, ustvari je radikalno promijenila pogled na ženu. Počevši ponajprije od jezika, odnosno od korištenja pojma ”žena”.
U Istanbulskoj konvenciji ne postoji biološki spol, ali postoji rod (gender). Prema principu rodne teorije koja je stopostotno zastupljena u ovom dokumentu, žena može biti i muškarac ukoliko se tako osjeća. Praktični primjer imamo u sportu gdje se u nekim državama biološki muškarci natječu u ženskim kategorijama.
Brojni stručnjaci i udruga U ime obitelji od samih početaka donošenja ove konvencije ulažu napore kako bi dokazali da konvencija koja je navodno usmjerena k zaštiti žena od nasilja, ženu upravo izlaže nasilju brišući razlike između bioloških spolova. Uostalom donošenjem Istanbulske konvencije, nasilje nad ženama se nije smanjilo.
2018. godine održani su i masovni prosvjedi diljem Hrvatske povodom toga no nisu imali bitnog utjecaja na odluke Vlade. Plenković je napravio ustupak koji je ustvari služio kao obmana – umetnuo je interpretativnu izjavu u Istanbulsku konvenciju. U izjavi se Hrvatska izjašnjava protiv uvođenja rodne ideologije, no u praksi vidimo kako je to ”mrtvo slovo na papiru” ili obmana za ”naivne mase”.
