NATO odbio ovaj zahtjev Ukrajine: ‘Nećemo riskirati treći svjetski rat’
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 11 Studeni 2025 06:15
„On (Zelenski) me nazvao iz bunkera u Kijevu, gdje su ruski tenkovi bili odmah na cesti. I rekao je: ‘Slažem se da ne šaljete kopnene trupe NATO-a, iako se ne slažem. Ali molim vas, zatvorite zračni prostor. Ne dopustite ruskim zrakoplovima, dronima i helikopterima da prelijeću i napadaju nas.’ I rekao je: ‘Znam da NATO to može jer ste to već radili’“, rekao je bivši glavni tajnik NATO-a u intervjuu. Istovremeno je i odbio Zelenskog.
Nije da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski od NATO saveza odnosno njegovih članica baš uvijek dobiva sve ono što želi po pitanju opskrbe ukrajinskih oružanih snaga od početka ruske invazije na tu zemlju 24. veljače 2022. godine.
O tome svjedoče i riječi bivšeg glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga da je odbio zahtjev ukrajinskog vođe Zelenskog da se “zatvori nebo” iznad Ukrajine na početku rata.
Stoltenberg je to izjavio u intervjuu za britanski medij The Sunday Times, a njegove riječi prenosi i ukrajinski medij Strana.
„On (Zelenski) me nazvao iz bunkera u Kijevu, gdje su ruski tenkovi bili odmah na cesti. I rekao je: ‘Slažem se da ne šaljete kopnene trupe NATO-a, iako se ne slažem. Ali molim vas, zatvorite zračni prostor. Ne dopustite ruskim zrakoplovima, dronima i helikopterima da prelijeću i napadaju nas.’ I rekao je: ‘Znam da NATO to može jer ste to već radili’“, rekao je bivši glavni tajnik NATO-a u intervjuu.
Istovremeno je i odbio Zelenskog.
„Razumijem zašto to tražite. Ali to se neće dogoditi, jer ako NATO zatvori ukrajinski zračni prostor, prvo što moramo učiniti je uništiti ruske sustave protuzračne obrane u Bjelorusiji i Rusiji, jer ne možemo letjeti kroz ukrajinski zračni prostor s ruskim raketama protuzračne obrane usmjerenim na NATO-ove zrakoplove. A ako je u zraku ruski avion ili helikopter, moramo ga srušiti, a onda smo u stanju potpunog rata između NATO-a i Rusije. A to ne želimo učiniti. Kao što je rekao (Joe) Biden, koji je u to vrijeme bio predsjednik SAD-a, nećemo riskirati Treći svjetski rat zbog Ukrajine“, sažeo je Stoltenberg svoj odgovor Zelenskom – zaključuje svoj tekst ukrajinski medij.
Ruske zračne snage uništavaju ukrajinski energetski sustav
Istodobno, ruske zračne snage nastavljaju s uništavanjem ukrajinskog energetskog sustava, a s tim se ukrajinska protuzračna obrana sve teže nosi. Nakon što su preksinoć ruske snage izvršile jedan od najmasovnijih zračnih napada uopće, i to, kao navode pojedini visoki ukrajinski dužnosnici nakon dugo vremena pretežito s balističkim raketama a ne dronovima, sinoć je uslijedio novi veliki napad.
Kako u nedjelju piše Strana, vlasti u Kijevu već su potvrdile da je glavna meta sinoćnjeg napada bio energetski sektor. Jedan od najmasovnijih udara izveden je na hidroelektranu Kremenčug koja je napadnuta s desetak dronova i raketa.
Kremenčuk doživljava potpuni nestanak struje: nema struje, a uvedeni su rasporedi opskrbe vodom. Slična situacija događa se u Horišni Plavni, gradu u središnjoj ukrajinskoj regiji – Poltavskoj oblasti – koji se nalazi dalje nizvodno od Dnjepra.
Željeznice u Poltavskoj regiji i drugim regijama također su pretrpjele značajnu štetu, što je uzrokovalo kašnjenja vlakova diljem Ukrajine. Angažirane su pričuvne dizelske lokomotive, što sugerira da je problem vjerojatno proizašao i iz dijelova rute bez napona. Bivši zastupnik Ihor Mosijčuk također je izvijestio kako je lokomotivski depo u gradu Hrebinka u Poltavskoj regiji uništen u zračnim napadima.
Druga najteže pogođena regija je Harkiv, gdje je regionalni glavni grad bez struje, a metro i električni prijevoz su obustavljeni. Lokalne vlasti izvještavaju o napadima dronovima i raketama na elektroenergetski sektor (neki mediji izvještavaju da je napadnuta termoelektrana Zmievskaya). Nadalje, navodno je KAB pogodio benzinsku postaju zapadno od Harkiva.
U regiji Odesa zabilježeni su i udari u elektroenergetsku mrežu. Nestanci struje dogodili su se i u Dnjepru, gdje je oštećena infrastruktura (neki mediji izvijestili su da su udari pogodili Termoelektranu Pridnjeprovska, ali to nije službeno potvrđeno). Jedna visoka zgrada u gradu takoer je pretrpjela tešku štetu.
Vlasti u regiji Sumy izvijestile su o napadima u energetskom sektoru, a istih je bilo i u regijama Nikolajiv i Kirovograd, dok su u Kijevutijekom noći uvedeni i izvanredni prekidi struje. Poznato je da su dronovi napali glavni grad i okolnu regiju – zaključuje ukrajinski medij.
Puca „zid od dronova“
Od početka godine ukrajinsko vojno-političko vodstvo promovira, uključujući i u SAD-u i Europi, ideju da su ruski kopneni proboji postali u osnovi nemogući, jer su ukrajinske oružane snage stvorile “zid dronova” i “zonu ubojstva”. Stoga je “nemoguće reći da Rusija pobjeđuje, a Ukrajina gubi”. Očito je ta teorija prihvaćena na Zapadu, jer političari i vojno osoblje tamo stalno ponavljaju slične točke – navodi Strana.
Međutim, događaji posljednjih mjeseci pokazuju kako je ta teorija problematična. Još u rujnu, bivši vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Zalužni pisao je o tim problemima, navodeći da su Rusi blizu prekida zastoja na frontu. A posljednjih tjedana, događaji u blizini Pokrovska, u Dnjepropetrovskoj i Zaporiškoj regiji, još su jasnije naglasili prijetnje ukrajinskoj obrani: pojavile su se rupe u “zidu dronova”, kroz koje ruske trupe pokušavaju probiti.
Štoviše, ovi problemi nisu nastali slučajno, već sustavno – zbog nove ruske taktike. Ruska vojska uspostavila je zračnu nadmoć dronovima u određenim područjima, prekinuvši logistiku, identificirajući lokacije ukrajinskih operatera dronova i ciljajući ih. Kao rezultat toga, u određenim područjima “zid dronova” nestaje na određeno vrijeme, omogućujući malim skupinama ruskih jurišnih snaga da se infiltriraju kroz nastale “rupe”.
A budući da ukrajinska vojska pati od ozbiljnog nedostatka ljudstva, obrambene linije su izuzetno rijetke i često jednostavno nema nikoga tko bi zaustavio rusko napredovanje.
Lavrov: SAD ima problema s primoravanjem Zelenskog na mir
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u intervjuu za ruski medij RIA Novosti kako Sjedinjene Države “imaju poteškoća” s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim oko završetka rata.
Prema ministrovim riječima, Amerikanci su na summitu na Aljasci između ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trumpa obećali da će moći uvjeriti Zelenskog da ne sprječava postizanje mira.
„Tada su nas Amerikanci uvjeravali da mogu osigurati da Zelenski neće ometati mirovni proces. Očito su se po tom pitanju pojavile određene poteškoće. Nadalje, koliko znamo, Bruxelles i London pokušavaju uvjeriti Washington da odustane od svoje namjere rješavanja krize političkim i diplomatskim sredstvima i da se u potpunosti uključi u napore da izvrši vojni pritisak na Rusiju, odnosno da konačno postane dio ‘ratne strane’“, rekao je Lavrov. Napomenuo je kako Rusija sada čeka da SAD “potvrdi da sporazumi iz Anchoragea ostaju na snazi”.
Lavrov je pojasnio kako se ta “međusobna razumijevanja” temelje na izjavama ruskog predsjednika Vladimira Putina iz lipnja 2024. (kada je zahtijevao povlačenje ukrajinskih oružanih snaga iz četiri ukrajinske regije kao uvjet za prekid vatre, op.GN.) kao i na prijedlozima “koje nam je specijalni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff prenio neposredno prije Anchoragea”, navodi ukrajinska Strana.
Lavrov je također napomenuo kako usprkos kompromisu postignutom na sastanku u Anchorageu, Moskva ne odustaje od svojih temeljnih načela: „teritorijalni integritet Rusije i izbor stanovnika Krima, Donbasa i Novorusije nisu predmet rasprave“.
Što se tiče ukrajinskog sukoba, Rusija se isključivo zalaže za dugoročno rješenje bez ikakvih privremenih prekida vatre. Kako je Putin napomenuo, to se može postići tek nakon što se riješe temeljni uzroci krize. To uključuje prijetnje nacionalnoj sigurnosti koje proizlaze iz širenja NATO -a i ugnjetavanja rusofonskih građana u Ukrajini.
Kako navodi Strana, pozivajući se na medijska izvješća, Putin je u Anchorageu pristao sniziti svoje zahtjeve i pristati na prekid vatre tek nakon povlačenja ukrajinskih oružanih snaga iz Donjecke regije.
Moskva je više puta napomenula kako je Trump na sastanku u Anchorageu pristao na Putinove prijedloge i obećao izvršiti pritisak na Zelenskog da ih prihvati. Međutim, on to nikada nije učinio, a kasnije se vratio pozivima na prekid rata duž fronta, što je, prema Rusiji, u suprotnosti sa sporazumima postignutim na sastanku u Anchorageu.
Washington to nije službeno potvrdio. Međutim, medijska izvješća ukazuju na to da su Trump i Whitkoff vršili pritisak na Zelenskog da povuče trupe iz cijelog Donbasa – zaključuje spomenuti ukrajinski medij.
Rusi osvajaju nova naselja
Evo što pak o stanju na bojišnicama danas pišu ruski mediji.
U Donbasu je u tijeku velika bitka, a pad Pokrovska) i Mirnohrada samo je pitanje vremena. Pojavljuje se situacija u kojoj bi napori ruskih oružanih snaga mogli imati kumulativni učinak. To se odnosi na daljnje planove za oslobađanje gradova u DNR-u, kao i na još jedan međunarodni udarac medijskoj slici Volodimira Zelenskog. Na to ukazuje Telegram kanal “Dva majora”.
“U Donbasu se vodi žestoka bitka: Pokrovsk i Mirnohrad su gotovo okruženi, sve ceste su pod kontrolom vatre, a obje strane su koncentrirale svoje najveće snage upravo na ovom dijelu fronte. Samo je pitanje vremena kada će se obrana ukrajinskih oružanih snaga ovdje srušiti, usprkos žestokim protunapadima Ukrajinaca u Dobropiljskom dijelu.” — pišu ratni dopisnici u svom današnjem tjednom sažetku.
Neprijatelj je počeo graditi obranu dalje na zapadu, u području Grishina, gdje FAB-ovi stalno lete. Nakon završetka tekućih, izuzetno teških borbi, ruska vojska imat će priliku skratiti crtu bojišnice i posvetiti svoje oslobođene snage zauzimanju aglomeracije od Konstantinovke do Slavjanska. Na drugim područjima fronta vodi se važna bitka za Kupjansk i dalje na jugu, gdje je izuzetno prerano žuriti s izvješćima o pobjedi, napominje Telegram kanal “Dva majora”.
Istodobno, rusko Ministarstvo obrane izvijestilo je danas o zauzimanju sela Ribnoje u Zaporiškoj oblasti, dok je čelnik DNR-a Denis Pušilin izvijestio o početku operacija ruske vojske u gradu Seversku.
Ruski vojni stručnjak Andrej Maročko izvijestio je 5. studenog da ruske trupe napadaju postrojbe ukrajinskih oružanih snaga stacionirane u Seversku iz tri smjera istovremeno. Na sjeveru grada ruske snage vrše pritisak duž bojišnice širine 7 kilometara.
Nastavljaju se borbe i za važan grad Konstantinovk – jugoistočno od Kramatorska. Na njegovoj se periferiji i u okolnim područjima vode borbe, a u tijeku je operacija čišćenja područja akumulacijskog jezera Kleban-Byk, gdje ukrajinske snage još uvijek pokušavaju zadržati svoje položaje — rekao je spomenuti Densi Pušilin.
Završni komentar
Iz vijesti vojnog i političkog karaktera koje pristižu s terena kao i središta političkog odlučivanja u Moskvi i Kijevu, kao i ključnih zapadnih prijestolnica, razvidno je kako je ukrajinski rat više nego ikad ranije ušao u fazu informativnog tj. psihološko-propagandnog ratovanja, gdje se svaki, pa i minimalni (ne)uspjeh jedne od zaraćenih strana prikazuje kao velika – gotovo odlučujuća pobjeda ili poraz. To je upravo sada slučaj s Pokrovskom, koji je već odavno izgubio prijašnju stratešku važnost kao veliko prometno sjecište između sjevera i juga Donjecke oblasti kao i dalje na jug – u Zaporožje s obzirom kako su te komunikacije već od ranije presječene od strane ruskih snaga – bilo neposredno, bilo pokrivanjem vojnom vatrom.
Pokrovsk, najveći ukrajinski grad poslije Bahmuta (prije rata imao je 60 000 stanovnika od kojih je velika većina grad odavno napustila), kojeg će prije ili kasnije osvojiti ruske snage što priznaju i svi relevantni analitičari u Kijevu – i dalje se uporno brani usprkos navedenoj činjenici o gubitku bilo kakvog strateškog značaja. Zelenski je prije tri dana dao zapovijed da se grad brani svim raspoloživim sredstvima. Jasno je kako taj grad sada ima isključivo veliku simboličnu važnost i za jednu i za drugu stranu.
Zelenskom je držanjem Pokrovska (i Kupjanska na sjeveru) važno Washingtonu dokazati kako je ukrajinska vojska još u stanju čvrsto držati svoje položaje kako Trump ponovo ne bi “okrenuo ploču” i rekao kako je nužno spriječiti pad čitave Ukrajine u ruske ruke te se stoga treba brzo dogovoriti s Putinom.
Putinu je pak ova pobjeda nužna kao dokaz uspjeha ruskih ofenzivnih operacija koje traju još od proljeća, s obzirom kako u postoje sve veći problemi Moskve uvjeriti rusku javnost u uspješno vođenje rata koji traje već četvrtu godinu bez naznaka skorog završetka, a da i ne govorimo o vojnoj pobjedi. Jer ovakvom dinamikom ruskim bi snagama trebale godine da stignu do Kijeva. Naravno, to vjerojatno već odavno nije politički i vojni cilj Moskve;
U svemu su ovom vidljive dvije ključne činjenice: rusko vojno napredovanje je sporo ali uporno i konstantno što definitivnom iscrpljuje Ukrajinu (poglavito zračni udari), međutim nedostatno je za dugo držanje ruskih građana pod informativnom kontrolom s obzirom na sve brojnija neugodna pitanja koja ona postavlja;
i drugo, Ukrajina se suočava s manjkom vojnog osoblja i protuzračne obrane, a najveća opasnost trenutačno joj prijeti od potpune devastacije energetskog sustava čega se zapravo u Kijevu najviše i boje, jer osim velikih ekonomskih šteta razorno djeluje i na moral stanovnika – poglavito u već započetom zimskom klimatološkom razdoblju tj. sezoni grijanja.
Tko dulje izdrži u ovoj kombinaciji krvavih i iscrpljujućih borbi na terenu i ne manje iscrpljujućih borbi psihološko-propagandnog karaktera, taj će na kraju moći reći i da je pobjednik (barem svojoj javnosti).
Onaj tko se do toga trenutka svojim vojnim snagama sigurno neće neposredno miješati u ovaj sukob je NATO, što je također svima jasno bez obzira na krajnje oštru proturusku retoriku iz ključnih europskim metropola.
Dakle, žilavost, odnosno (ne)otpornost Rusije i(li) Ukrajine bit će presudna ne samo za donošenje odluke o završetku rata, već i za percepciju o tome tko je u njemu izvukao tanji a tko deblji kraj. O klasičnoj vojnoj pobjedi već odavno nema smisla govoriti.
