Američki kongres donio rezoluciju kojom osuđuje socijalizam
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 27 Studeni 2025 15:07
Američki zastupnički dom velikom je većinom izglasao rezoluciju kojom se osuđuju ”strahote socijalizma”, samo nekoliko sati prije najavljenog sastanka Donalda Trumpa i novoizabranog njujorškog gradonačelnika, demokrata i socijalista Zohrana Mamdanija. Mjeru je, zajedno s republikancima, podržalo 86 demokrata, a dvoje demokrata je bilo suzdržano.
Republikanci su istakli kako je ekstremno lijevi Momdani – zagovaratelj socijalističke politike, novo radikalno lice demokrata.
Rezolucija je odgovor na Mamdanijevu štetnu socijalističku politiku i njezino moguće širenje u demokratskim krugovima. Podcrtava i oštro osuđuje socijalizam, tvrdeći da je ta ideologija kroz povijest vodila koncentraciji moći, totalitarnim režimima, masovnim zločinima i gospodarskim kolapsima, od Sovjetskog Saveza i Kine do Kube, Kambodže, Sjeverne Koreje i Venezuele.
Pozivajući se na milijunske žrtve gladi i represije te na upozorenja američkih utemeljitelja Thomasa Jeffersona i Jamesa Madisona o opasnostima prisilne preraspodjele imovine, Kongres zaključuje da je socijalizam nespojiv s načelom nepovredivosti pojedinca na kojem počivaju Sjedinjene Države te se protivi provedbi socijalističkih politika u zemlji.
Što kaže rezolucija koja osuđuje socijalizam?
Kao odgovor na socijalističku politiku Zohrana Mamdanija i opasnost od širenja njegovih ideja u američkoj politici, američki Zastupnički dom donio je 21. studenoga 2025. godine rezoluciju kojom osuđuje socijalizam u svim njezinim oblicima.
”Budući da socijalistička ideologija nužno zahtijeva koncentraciju moći, koja se iznova pokazala kao put prema komunističkim režimima, totalitarnoj vlasti i brutalnim diktaturama;
Budući da je socijalizam više puta rezultirao glađu, masovnim ubojstvima i smrću više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta;
Budući da su neke od najvećih povijesnih zločina počinili socijalistički ideolozi, među kojima su Vladimir Lenjin, Josif Staljin, Mao Ce-tung, Fidel Castro, Pol Pot, Kim Jong Il, Kim Jong Un, Daniel Ortega, Hugo Chávez i Nicolás Maduro;
Budući da su deseci milijuna ljudi izgubili život u Boljševičkoj revoluciji, najmanje 10 milijuna bilo je zatočeno u gulazima Sovjetskog Saveza, a milijuni drugih umrli su od gladi u ukrajinskom Holodomoru;
Budući da je između 15 i 55 milijuna ljudi umrlo od gladi i razaranja uzrokovanih ”Velikim skokom naprijed” u Kini;
Budući da je socijalistički eksperiment u Kambodži doveo do ”polja smrti”, na kojima je više od milijun ljudi brutalno ubijeno;
Budući da je u Sjevernoj Koreji do 3,5 milijuna ljudi umrlo od gladi, razdvajajući zemlju slobode od zemlje potpune oskudice;
Budući da je Castroov režim na Kubi oduzeo zemlju farmerima i tvrtke poduzetnicima, lišivši ih imovine i sredstava za život te protjeravši milijune s tek odjećom na sebi;
Budući da je uvođenje socijalizma u Venezueli pretvorilo nekoć bogatu zemlju u propalu državu s najvišom stopom inflacije na svijetu;
Budući da je predsjednik Thomas Jefferson, autor Deklaracije o neovisnosti, upozorio da je oduzimanje imovine onima koji su je stekli svojim radom radi raspodjele onima koji nisu, samovoljno kršenje temeljnog načela udruživanja i prava svakog pojedinca na plodove vlastitog rada;
Budući da je predsjednik James Madison, ”Otac Ustava”, istaknuo da vlada nije pravedna, niti je pod njom imovina sigurna, ondje gdje se imovina jedne skupine građana proizvoljno oduzima u korist druge;
I budući da su Sjedinjene Države utemeljene na načelu nepovredivosti pojedinca, čemu se kolektivistički socijalizam u svim svojim oblicima temeljno protivi:
Sada, stoga, neka bude odlučeno: Predstavnički dom (uz suglasnost Senata) proglašava da Kongres osuđuje socijalizam u svim njegovim oblicima i protivi se provođenju socijalističkih politika u Sjedinjenim Državama.”
Tko je Zohran Mamdani i zašto je opasna njegova politika?
Zohran Mamdani izabran je za gradonačelnika New Yorka, postavši prvi muslimanski i najmlađi gradonačelnik u povijesti grada. S 34 godine, osvojio je izbore s 50,4 posto glasova, pobijedivši nezavisnog kandidata Andrewa Cuoma.
Mamdani je svoju političku karijeru izgradio na antisemitski obojenim, ekstremno lijevim socijalističkim stavovima. Njegov program uključuje zamrzavanje najamnina, besplatan javni prijevoz, univerzalnu besplatnu skrb za djecu i podizanje minimalne plaće na 30 dolara po satu. Njegova kampanja bila je uspješna među mlađim biračima, s podrškom 78 posto glasača između 18 i 29 godina.
Kao odgovor na stambenu krizu, gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani predlaže četverogodišnje zamrzavanje najamnina za gotovo polovicu stanova u gradu. Ova mjera, koju bi nadzirao poseban odbor, temelji se na stavu da su visoke najamnine posljedica pohlepe stanodavaca, a ne tržišnih uvjeta. Kritičari, međutim, upozoravaju da bi zamrzavanje najamnina moglo dovesti do propadanja stambenog fonda, jer bi stanodavcima nestalo financijskih poticaja za održavanje nekretnina. To bi u konačnici moglo pogoršati postojeći problem s oko 60.000 već napuštenih stanova u New Yorku.
Mamdani također predlaže revolucionaran pristup javnoj sigurnosti koji bi uključivao značajno smanjenje policijskog budžeta za 600 milijuna dolara i stvaranje novog Odjela za sigurnost zajednice. Ovaj novi odjel bio bi sastavljen od socijalnih radnika koji bi rješavali kriminal kroz društvene programe umjesto tradicionalnih policijskih intervencija. Istodobno, policija bi imala ograničene ovlasti za uhićenja zbog manjih prekršaja.
Iako se ove mjere temelje na Mamdanijevoj dugogodišnjoj kritici policijskog djelovanja, kritičari upozoravaju da bi takav pristup mogao dovesti do porasta kriminala i ugroziti sigurnost građana.
Jaz između teorije i prakse
U Mamdanijevoj politici mnogo je kontradiktornosti, što je možda posljedica njegovog slabog dodira s američkom stvarnošću. Njegova politika u teoriji za mnoge lijepo zvuči, međutim u praksi dolazi do nelogičnosti.
Primjerice s jedne strane ulaže u programe borbe protiv gladi, dok istovremeno zanemaruje ozbiljniji zdravstveni problem pretilosti. S druge strane, iako financira agencije za beskućnike, onemogućava policiji da djeluje protiv beskućnika s duševnim problemima ili ovisnošću, što onemogućuje rješavanje temeljnog uzroka krize.
Osim toga, Mamdani se predstavlja kao branitelj radničke klase, no njegova osobna pozadina govori drugačiju priču – odrastao je u akademskoj obitelj, obrazovao se na elitnom privatnom koledžu i bavio se teoretskim radom o utjecaju Rousseaua na Fanona. Ova nepodudarnost između njegove privilegirane pozadine i narativa koji promovira postavlja pitanje autentičnosti njegove predstavničke uloge.
