Digitalni euro i prijetnja slobodi: Zašto su tri zemlje EU ustavno zaštitile pravo na gotovinu?
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 16 Prosinac 2025 18:59
Sve veći pritisak na digitalizaciju novca i postupno ukidanje gotovine u Europi potiče zemlje da zaštite pravo svojih građana na korištenje fizičkog novca. Slovenija je nedavno postala treća članica Europske unije koja je Ustavom zajamčila pravo na plaćanje gotovinom, nakon što su to već učinile Mađarska i Slovačka
dok Hrvatska trenutno usklađuje svoje zakone s EU regulativom o elektroničkom novcu i aktivno nadzire izdavanje digitalnih sredstava putem Hrvatske narodne banke.
Ovaj potez dolazi usred rastućeg trenda uvođenja digitalnog eura, koji Europska središnja banka planira predstaviti kao elektronički oblik novca dostupan putem digitalnih novčanika, aplikacija ili fizičkih kartica. Iako je digitalni euro najavljen kao dodatak gotovini, stručnjaci i političari upozoravaju na opasnosti koje donosi, poput gubitka potpune anonimnosti, povećanog nadzora financijskih transakcija i mogućnosti da digitalni novac postane jedino obvezno sredstvo plaćanja.
Važno je da pravo na korištenje gotovine bude ustavno zaštićeno, jer digitalni euro nosi rizike za privatnost, slobodu izbora i demokratske slobode građana. Primjeri država koje su već poduzele ovaj korak pokazuju koliko je ta zaštita ključna u vremenu ubrzane digitalizacije novca. Stručnjaci ističu da digitalna transformacija novca nije samo financijsko pitanje, već i duboko političko, s posljedicama koje se tiču svakodnevnog života i temeljnih ljudskih prava.
Slovenija je postala treća zemlja EU s ustavno zaštićenim pravom na plaćanje gotovinom
Slovenija je nedavno postala treća članica Europske unije koja je pravo na plaćanje gotovinom ugradila u svoj Ustav, nakon Mađarske i Slovačke. Slovenski parlament usvojio je ustavni amandman s 61 glasom za od ukupno 90, kojim se jamči da svaki građanin ima pravo koristiti gotovinu u bankarskim i drugim zakonitim transakcijama, naravno u skladu s nacionalnim zakonima.
Ova inicijativa nije nastala preko noći. Iza nje stoji građanska inicijativa ”Povezani smo”, koja je još prije dvije godine prikupila više od 56.000 potpisa građana koji su zahtijevali da se pravo na korištenje gotovine formalno zaštiti na najvišoj pravnoj razini. Time se željelo spriječiti da digitalni oblici novca zamijene gotovinu i da građani ostanu bez izbora u načinu plaćanja.
Slovenija je ovom odlukom pokazala da unatoč globalnom trendu smanjenja upotrebe gotovine, ona i dalje ima važnu ulogu u financijskom sustavu, kako zbog sigurnosnih razloga, tako i zbog prava građana na izbor i privatnost. Pravo na plaćanje gotovinom sada je ustavno zajamčeno, ali uz postojeća ograničenja Europske unije. Ona propisuju da su trgovci obvezni prihvatiti gotovinska plaćanja samo do 5.000 eura, što slovenski amandman ne može nadjačati.
Pozitivna reakcija i širi kontekst
Prije konačnog izglasavanja, slovenska vlada je svoj prijedlog poslala na ocjenu Europskoj središnjoj banci (ESB), koja je ovu reformu pozdravila i istaknula važnost dostupnosti i prihvaćenosti gotovine kao dijela inkluzivnog platnog sustava.
Odluka Slovenije dolazi u vremenu ubrzanog rasta digitalnih financijskih usluga i online plaćanja, koja sve više zamjenjuju gotovinu. Ipak, podaci Europske središnje banke pokazuju da je gotovina i dalje najčešće korišteno sredstvo plaćanja u velikom broju zemalja EU, a Slovenija nije iznimka.
Slovenija se time svrstala uz Mađarsku i Slovačku, koje su 2025. učinile sličan potez. Mađarska je posebno naglasila zabrinutost zbog digitalne ranjivosti i financijske isključenosti građana. S druge strane, slovački model dopušta odbijanje gotovine samo u slučajevima opravdanih tehničkih ili operativnih razloga.
Slovačka je prva zemlja koja je zaštitila Ustavom gotovinsko plaćanje
Slovačka je u srpnju 2023. godine Ustavom zaštitila pravo građana na plaćanje gotovinom. Amandman, koji je predložila konzervativna stranka Sme Rodina (Mi smo obitelj), povezana s nekadašnjom grupom Identitet i demokracija (ID) u EU parlamentu, dobio je podršku 111 zastupnika, odnosno 75 posto parlamentarne većine. Time se jamči da svatko ima pravo koristiti gotovinu za kupnju robe i usluga, čime se želi spriječiti nametanje digitalnog eura kao obveznog sredstva plaćanja.
Jedan od autora zakona, zastupnik Miloš Svrček, naglasio je tijekom rasprave u parlamentu: ”Vrlo je važno da postoji odredba u Ustavu na temelju koje se u budućnosti možemo braniti od bilo kakvih vanjskih naredbi koje bi zabranjivale sve osim digitalnog eura kao jedine opcije plaćanja.”
Iako Europska središnja banka tvrdi da će digitalni euro biti samo dodatak gotovini, zastupnici su izrazili zabrinutost da bi digitalni euro mogao postati jedina opcija, uz rizik praćenja života građana. Paralelno, parlament je odobrio i pravo trgovcima da odbiju gotovinska plaćanja iz opravdanih razloga, poput sigurnosnih razloga ili higijene, što bi u praksi moglo oslabiti pravo na gotovinu.
Slovačka je time postala prva zemlja u Europskoj uniji koja je u svoj Ustav ugradila pravo na plaćanje gotovinom. Cilj je time osigurati da građani i dalje mogu birati između gotovine i digitalnih načina plaćanja u vrijeme sve veće digitalizacije.
Mađarska druga Ustavom zaštitila pravo na plaćanje gotovinom
U ožujku 2025. mađarski parlament usvojio je izmjenu Temeljnog zakona (Ustava) kojom je korištenje gotovine proglašeno ustavno zaštićenim pravom. Time je pravo na plaćanje gotovinom uzdignuto na razinu temeljnih građanskih prava, povezanih sa slobodom pojedinca, privatnošću i društvenom uključenosti.
Kako bi se Ustav proveo u praksi, 1. srpnja 2025. stupile su na snagu opsežne zakonske izmjene. One obvezuju sva poduzeća u Mađarskoj da, uz digitalne metode, moraju ponuditi mogućnost plaćanja gotovinom. Potrošači moraju moći platiti gotovinom na mjestu kupnje. Izuzeci su pretplate sklopljene isključivo putem interneta, međunarodne digitalne usluge te potpuno automatizirane trgovine bez zaposlenog osoblja.
Poduzeća imaju fleksibilnost u načinu omogućavanja gotovinskog plaćanja. To mogu učiniti putem fizičkog prodajnog mjesta, uređaja za primanje gotovine, plaćanja pouzećem, uplatom gotovine na bankovni račun ili poštanskom uplatnicom.
Mađarska je ovim potezom postala druga država u EU koja je pravo na korištenje gotovine ugradila u svoj Ustav. Time je naglasila važnost da građani zadrže mogućnost izbora između digitalnih i tradicionalnih načina plaćanja.
U Austriji se FPÖ zalaže za ustavnu zaštitu prava na gotovinu
Desničar Herbert Kickl (FPÖ) pozdravio je nedavnu ustavnu reformu Slovenije kojom je pravo na plaćanje gotovinom zaštićeno i pozvao Austriju da slijedi njihov primjer. Za Kickla je gotovina više od sredstva plaćanja – ona je temelj osobne slobode, privatnosti i samoodređenja. Upozorio je da EU postupno nastoji ograničiti gotovinu i uvesti digitalni euro, što bi dovelo do potpune kontrole nad građanima.
Kickl tvrdi da je FPÖ jedina politička snaga u Austriji koja se dosljedno zalaže za ustavnu zaštitu prava na gotovinu, a više od pola milijuna Austrijanaca potpisalo je peticiju za takvu promjenu.
Gotovina, kako ističu iz FPÖ-a, nije samo način plaćanja nego ”tiskana sloboda” koja štiti privatnost, omogućava izbor i pomaže djeci i odraslima u kontroli trošenja. Kicklova poruka je jasna:
”Austrija mora osigurati ustavno pravo na gotovinu kako bi sačuvala slobodu i privatnost svojih građana.”
Digitalni euro – ugroza demokratskih sloboda i privatnosti građana
Europska središnja banka (ECB) planira uvesti digitalni euro do 2029. godine kao dodatni oblik plaćanja uz gotovinu. Digitalni euro trebao bi služiti kao digitalni oblik novca središnje banke, dostupan putem digitalnog novčanika, kroz aplikaciju ili fizičku karticu, uz mogućnost plaćanja i bez internetske veze. Kao zakonsko sredstvo plaćanja, digitalni euro mora se prihvaćati po nominalnoj vrijednosti, a namijenjen je kao dopuna, a ne zamjena za fizičku gotovinu. Cilj je uvođenja osigurati veću praktičnost, sigurnost i zaštitu privatnosti korisnika, ali i očuvati europsku financijsku suverenost nasuprot američkim platnim platformama i stablecoinima.
Ipak, unatoč službenim tvrdnjama o zaštiti privatnosti, digitalni euro nosi ozbiljne rizike za slobodu i privatnost građana. Osim toga, njegovim uvođenjem prijeti opasnost da se postupno ukine pravo na korištenje gotovine.
Zabrinutost se pojačava i zbog dominacije američkih platnih sustava poput Mastercarda, Vise i PayPala. Zbog njih Europa nastoji ojačati svoju financijsku neovisnost. No pritom ne smije zanemariti rizike koje donosi centralizacija i potpuna digitalizacija novca.
Gotovina pruža anonimnost
Uvođenje takvog oblika novca može povećati nadzor i kontrolu nad financijskim transakcijama. To je izazvalo strahove da bi vlade mogle u određenim situacijama, primjerice zbog političkog neslaganja, izbrisati novac s računa pojedinaca. Digitalni euro ne jamči potpunu anonimnost kao što to pruža gotovina, a planira se i ograničiti maksimalni iznos digitalnog eura koji korisnici mogu držati, što može dodatno ograničiti financijsku slobodu i kontrolu pojedinca nad vlastitim sredstvima.
Gotovina i dalje ostaje temeljna i nezamjenjiva u brojnim zemljama, uključujući i Hrvatsku, gdje čini oko 51 posto svih transakcija. Gotovina pruža anonimnost, neovisnost od digitalnih sustava podložnih tehničkim problemima i nadzoru. Također je i neophodna u kriznim situacijama poput nestanka struje. Zato je važnost zaštite prava na gotovinsko plaćanje sve prisutnija tema. Slovačka, Mađarska i Slovenija su dosad ustavno zaštitile pravo na gotovinu kako bi sačuvale slobodu izbora i spriječile nametanje digitalnog novca kao jedine opcije.
Stanje u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je zakon o elektroničkom novcu usklađen s europskim propisima, a Hrvatska narodna banka nadzire izdavanje elektroničkog novca. Predviđene su i naknade za pružatelje platnih usluga koji bi distribuirali digitalni euro. To dodatno ukazuje na uspostavljanje sustava koji će u potpunosti pratiti financijske tokove građana.
U prosincu 2024. godine, Hrvatski sabor je prema hitnom postupku izglasao izmjenu i dopunu Zakona o elektroničkom novcu. Time se osigurava provedba uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkom novcu. Za izmjene je glasalo 122 zastupnika. Protiv njih je bilo 8 zastupnika: Miro Bulj, Nikola Grmoja, Zvonimir Troskot, Božo Petrov, Ante Kujundžić, Josip Jurčević, Ivica Ledenko i Marijan Pavliček.
Ovim zakonskim izmjenama Hrvatskoj se daje pravni okvir za usklađivanje s EU regulativom o elektroničkom novcu i digitalnim valutama. Također, Hrvatskoj narodnoj banci dodaju se veće nadzorne ovlasti nad izdavateljima elektroničkog novca.
Institucije za elektronički novac su pravne osobe registrirane u Hrvatskoj kojima je HNB izdao odobrenje za izdavanje elektroničkog novca. To odobrenje može obuhvaćati i pružanje drugih platnih usluga. Trenutno u Hrvatskoj djeluje pet institucija za elektronički novac, uključujući dvije kartične kuće i tri mobilna operatera. One su dobili odobrenje HNB-a. Novi zakon predviđa veće nadzorne ovlasti središnje banke nad tim institucijama.
Mišljenje struke
Profesor docent na Ekonomskom fakultetu u Zgarebu Ivan Lovrinović ističe da je krajnji cilj uvođenja digitalnog eura stvaranje “bezgotovinskog društva” u kojem će gotovina postati zastarjela i neprihvatljiva. Zagovornici očuvanja gotovine bit će pritom etiketirani kao zaostali. Iako digitalni euro donosi određene prednosti poput jednostavnijeg plaćanja bez bankarskih naknada, on će biti isključivo emitiran od strane Europske središnje banke. To predstavlja veliki stupanj centralizacije i potencijal za zloupotrebu moći, smatra Lovrinović.
Lovrinović naglašava da digitalni novac nije anoniman i da ostavlja digitalne tragove. To dovodi do gubitka privatnosti i kontrole pojedinca nad vlastitim sredstvima. Digitalni euro, po njegovu mišljenju, nije samo financijsko pitanje nego i političko. On omogućuje centraliziranoj moći dodatnu kontrolu nad ljudima, što ugrožava demokraciju i slobodu.
Profesor upozorava da su moćni informatički sustavi već sposobni ograničiti pristup novcu pojedincima u skladu s političkim ili društvenim pritiscima. A to je, prema njemu, ozbiljna prijetnja slobodi. Osobito u razvijenim zemljama koje imaju infrastrukturu za takvu kontrolu.
Zbog svega navedenog, ključno je ustavno jamčiti pravo na korištenje gotovine kao neotuđivo pravo građana. Gotovina je simbol slobode izbora i privatnosti u financijskim transakcijama. Njezina zaštita sprječava moguće zloupotrebe i neželjeni gubitak kontrole nad vlastitim novcem. Digitalni euro, iako najavljen kao dopuna, može postati instrument kontrole i nadzora. Zbog toga je važno osigurati da građani uvijek imaju pravo na anonimno i neovisno plaćanje gotovinom. Time se čuva temelj demokracije i prava svakog pojedinca na slobodu i privatnost u digitalnom dobu.
