Milanović i planovi o kojima se govori, ali se ništa ne zna
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 15 Veljača 2026 16:07
Dočekom rukometaša na Trgu bana Jelačića i pratećim političkim kravalom koji je po medijskoj zastupljenosti višestruko nadišao prekrasnu sportsku priču Dagurovih izabranika započela je pretkampanja za parlamentarne izbore. Ocjena je to većine političkih analitičara, a s time se očito slaže i onaj tko je takvu situaciju iskoristio da u javnost brže-bolje plasira, očito ranije pripremljenu vijest
da se predsjednik RH Zoran Milanović planira i ovoga puta uključiti u borbu na parlamentarnim izborima. Prema priči koju je prvi objavio Nacional Milanović bi to 2028. učinio kao formalni vođa nezavisne liste koja bi onda postizborno koalirala s lijevim blokom SDP-a i Možemo.
Radi li se o stvarnim planovima, novinarskoj priči Berislava Jelinića i Nacionala za potrebe vlastitog probitka ili PR kuhinji nekog od Milanovićevih savjetnika, teško je u ovom trenutku reći. Prema onoj “gdje ima dima ima i vatre”, ali i zbog odjeka u javnosti koji je ova teorija uzrokovala, ova priča zaslužuje biti lajtmotiv ovog pregleda tjedna.
Milanovićev krug pušta probne balone?
Tjednik Nacional prije nekoliko dana objavio je članak pod nazivom “Zoranova lista na izborima može osvojiti 13 posto i matirati Plenkovića” u kojem donose priču prema kojoj će se predsjednik RH Zoran Milanović natjecati na narednim parlamentarnim izborima.
Za razliku od 2024., ovoga puta Milanović bi bio formalni vođa “Zoranove liste” koja bi ciljala na centrističko biračko tijelo kojeg, očekivana koalicija SDP-a i Možemo, ne može zahvatiti.
Prema izvorima koji navodno dolaze iz krugova “bliskih vrhu SDP-a, ali i HDZ-a”, takva lista osvojila bi između 10 i 13 posto te bi na presudan način utjecala na budućeg mandatara.
To bi trebao biti, pogađate, baš Zoran Milanović.
Analitičari su oko ove teme podijeljeni. Dok jedni smatraju kako je riječ o racionalnoj ideji s potencijalom za uspjeh, ima i onih koji su kud i kamo pesimističniji.
Iako je Milanović najavio da će mu petogodišnji mandat na Pantovčaku biti kraj političke karijere, ovu priču, ili barem neku sličnu, ne treba sasvim otpisati.
Njegova prva kampanja za predsjedničke izbore započela je nakon višemjesečne medijske pripreme i podgrijavanja atmosfere oko njegovog tadašnjeg povratka u politiku.
Podsjetit ću i na sljedeću činjenicu – da smo se držali Milanovićevih riječi i obećanja on nikada ne bi ni bio predsjednik RH, a evo ga na Pantovčaku odmara u drugom petogodišnjem mandatu…
Tko bi s Milanovićem bio na listi?
Plasirana priča prilično je općenita i ne operacionalizira najbitnije stvari.
Recimo: Tko bi bio na “Zoranovoj listi”?
Budući da je na ljevici, prema izjavama ključnih aktera, dogovorena koalicija SDP-Možemo, logično je zaključiti da bi Milanović ciljao na centrističko biračko tijelo, a nadao bi se i onima koji se samoidentificiraju pripadnicima lijevog ili desnog centra.
Od trenutnih političkih aktera na sceni nekoliko je onih koji se profilno uklapaju u priču o “Zoranovoj listi”.
To su: Istarski demokratski sabor (IDS), Nezavisna platforma Sjever (NPS), stranka Centar, Iva Rinčić, a možda i Dalija Orešković, Anka Mrak Taritaš, Radimir Čačić i njihove strančice, ako se ne uspiju “prodati” SDP-u…
Milanović uletio u kampanju 2024.
Stvar koja je možda i najviše obilježila dosadašnji mandat Zorana Milanovića (od 2020. do danas) na Pantovčaku dogodila se nekoliko tjedana prije parlamentarnih izbora 2024. kada se naprasno uključio u kampanju na strani svoje bivše stranke – SDP-a.
Takvom razvoju događaja tada nisu prethodili probni baloni i medijska nagađanja.
Sve je odrađeno u tišini, a njegova teatralna konferencija za medije na kojoj se pojavio na mjestu Peđe Grbina kao kandidat za premijera zanijemila je političku konkurenciju.
“Zaboravio” je tada Milanović da tim svojim postupkom izravno krši Ustav te su, nakon početnog šoka, njegove dionice u javnosti ipak počele padati.
Na kraju se njegov angažman, koji je odlukom Ustavnog promijenio prvotno zamišljen karakter njegove kandidature, pokazao neuspješnim, a HDZ je s DP-om bez većih problema formirao Vladu koja je i danas na poziciji.
Hiroviti Milanović
Netom nakon Milanovićeve uvjerljive pobjede nad Primorcem i osvajanja drugog mandata, točnije 17. siječnja 2025., objavio sam članak pod nazivom “Jesmo li dobili predsjednika za idućih pet ili nove ‘Rijeke pravde’ za tri godine?”.
Već sam tada, a sigurno sam bio daleko od jedinog s takvim mišljenjem, naslutio da Milanović možda neće svoj mandat na Pantovčaku odraditi do kraja, nego će se upustiti u još jednu bitku s Plenkovićem za poziciju premijera.
Iako nisam i ne mogu biti siguran (a tko može uzimajući u obzir hirovitost Milanovića?), sklon sam vjerovati kako će se Milanović na neki način uključiti u parlamentarne izbore ne bi li zapaprio svom zakletom neprijatelju – Andreju Plenkoviću.
Hoće li to biti po modelu koji se trenutno spominje ili će ponovno, ovoga puta s prethodno podnesenom ostavkom, predvoditi SDP i ljevicu, ili će to biti u obliku koji se dosad još nije spominjao…
Premlad za boćanje, prestar za povratak u biznis
Za dvije ili malo više od dvije godine, u trenutku redovnih parlamentarnih izbora, Milanović će imati tek 61 godinu, a istekom predsjedničkog mandata imao bi 63.
Premalo za mirovinu i boćanje u susjedstvu, a previše za povratak u konzultantske vode u kojima se i tako nije proslavio.
Nakon 2016. i 2024. postoje ozbiljni izgledi da ćemo na parlamentarnim izborima 2028. gledati treći obračun dvojice političara čiji je osobni animozitet obilježio posljednje desetljeće, predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.
