Meter: Anketa koja se Zelenskom neće svidjeti, dok ga europski mediji iznova prikazuju božanstvom
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 28 Veljača 2026 16:04
Međutim, isto je tako primjetno kako je posljednjih desetak dana u europskim medijima, kao na nečiji mig, počela sinkronizirana kampanja potpune potpore, hvale i uzdizanja u nebesa Volodimira Zelenskog – gotovo da od njega rade idola i božanstvo. Doslovno prema onoj, da će, ako otvoriš paštetu, Zelenski iz nje izletjeti.
Međunarodna tvrtka za istraživanje javnog mišljenja Ipsos provela je od 13. do 19. veljače istraživanje o povjerenju u ukrajinske političare odnosno javne osobe. Njime su obuhvaćene 2003 osobe starije od 18 godina.
Ukrajinski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu, Valerij Zalužnji, inače bivši zapovjednik Glavnog stožera ukrajinske vojske, bio je na vrhu ljestvice povjerenja u javne osobe s ocjenom od 63%, dok mu 22 posto ispitanika ne vjeruje.
Drugo mjesto zauzeo je boksački svjetski prvak Oleksandr Usyk s 56% povjerenja i 22 posto onih koji mu ne vjeruju, dok je treći čelnik Ureda predsjednika Ukrajine Kirylo Budanov, s 55% ispitanika koji im vjeruju, a 23% mu ne vjeruje.
Najzanimljiviji je, naravno, podatak o aktualnom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Njemu se on baš neće svidjeti s obzirom kako istraživanje Ipsosa pokazuje da mu vjeruje 49% ispitanika, dok mu ne vjeruje njih 38%, što ga pozicionira na četvrto mjesto.
Zapovjedniku Trećeg armijskog korpusa Andriju Biletskom vjeruje i ne vjeruje jednak broj ljudi: po 26%.
Negativni prema rezultatima ankete
Ljestvicu onih o kojima ispitanici imaju pretežito negativno mišljenje uvjerljivo predvode političari u državnom parlamentu Verhovnoj radi.
Tako je negativno prvo mjesto zauzela zastupnica u parlamentu i predsjednica političke stranke Batkivščina Julija Timošenko (70%, dok joj vjeruje samo 14% ispitanika), slijedi je čelnik stranke Europska solidarnost Petro Porošenko (63% mu ne vjeruje, a 24% vjeruje) i čelnik zastupničke skupine Platforma za život i mir, Jurij Bojko (62% onih koji mu ne vjeruju, i 8% koji mu vjeruju).
Iako u ovom istraživanju nije bila riječ o popularnosti političara već o povjerenju javnosti u njih – što bi u kontekstu mogućih predsjedničkih izbora bilo zanimljivije pogledati, i ovo je itekako važan pokazatelj s obzirom kako (ne)povjerenje u nekoga nedvojbeno utječe i na stavove o njegovoj (ne)popularnosti.
Slijedi li velika borba?
Provedenom anketom stoga će definitivno najviše obradovan biti njezin pobjednik Valerij Zalužnij, koji je zapravo i najveći suparnik Zelenskom ukoliko se odluči kandidirati za predsjednika Ukrajine.
Nije tajna kako između njih dvojice vlada neprijateljstvo još od dana kada je ovaj prvi bio zapovjednik vojske u najtežim trenucima i najvećim ratnim bitkama protiv ruskih snaga – i koji je u narodu zbog toga bio izrazito omiljen, a dobrim je dijelom to još uvijek iako ga odlazak na mjesto veleposlanika uvelike distancira od zemlje i unutarnjih političkih borbi i što utječe na pad popularnosti.
Nedavno je Zalužnij, u velikom intervjuu za američki AP, u kojem je, između ostalog vrlo oštro napao Zelenskog, odbio razgovarati o svojim političkim ambicijama, rekavši kako ne želi riskirati narušavanje nacionalnog jedinstva tijekom rata s Rusijom koji se bliži svojoj četvrtoj godišnjici. Ipak, dodao je kako takvu mogućnost ne odbacuje ali tek nakon što završi rat.
U ovom kontekstu važno je napomenuti kako je anketa Ipsosa, objavljena prošlog mjeseca, pokazala podršku Zalužnom na hipotetskim budućim izborima od 23%, u usporedbi s Volodimirom Zelenskim koji ima 20% – što ga čini glavnim konkurentom aktualnog ukrajinskog predsjednika.
Zaključak
Ako se trendovi ovakvih anketa nastave teško da će se Zalužnij othrvati zovu visoke politike. Međutim, isto je tako primjetno kako je posljednjih desetak dana u europskim medijima, kao na nečiji mig, počela sinkronizirana kampanja potpune potpore, hvale i uzdizanja u nebesa Volodimira Zelenskog – gotovo da od njega rade idola i božanstvo. Doslovno prema onoj, da će, ako otvoriš paštetu, Zelenski iz nje izletjeti.
Može biti da se radi samo o kratkoročnom političko-medijskom igrokazu povezanom s četvrtom godišnjicom ukrajinskog rata koja se 24. veljače svečano obilježila u Kijevu, u nazočnosti vrha EU-a i mnogih čelnika europskih država i gdje je Zelenski bio glavna zvijezda. Ali ako nije igrokaz, onda je jasno da se Europa odlučila za Zelenskog i kao budućeg ukrajinskog predsjednika. Ali nešto će se, naravno, u svemu tome morati pitati i SAD i Trumpa. Zna se dobro tko vedri i oblači u Kijevu i čija je zadnja.
Zato će Zalužnij, posve sigurno pozorno osluškivati bilo glavnih zapadnih sponzora Ukrajine koji će svakako imati svog predsjedničkog favorita. Ne daju oni svoj novac i oružje tek tako, a da bi netko mimo njihove volje zasjeo na tron u Kijevu i uživao plodove njihovog rada.
Ukoliko primijeti da ga kojim slučajem među njihovim favoritima nema, Zalužnij, kao iskusan čovjek i profesionalac, sigurno se neće željeti nametati i prosipati svoj ugled u bescjenje, u političkom hrvanju s velikim igračima koje sigurno ne može dobiti.
Nekakvu dekorativnu ulogu, s ciljem dokazivanja ukrajinske izborne demokratičnosti, on sigurno neće prihvatiti. Za nju u Ukrajini ima itekako dostatno kandidata koji bi je rado prihvatili, dovoljno je pogledati gore navedenu anketu.
Zbog toga je Zalužnij i tako oprezan u izjavama oko svojih političkih ambicija. Prevelika je on figura za bilo kakve niske igre.
geopolitika.news
