Izvješće EP-a: Ilegalni migranti maloljetnici većinom nisu maloljetni
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 05 Ožujak 2026 17:00
Gotovo polovica takozvanih ilegalnih „maloljetnika bez pratnje“ ispitanih na Kanarskim otocima na kraju se pokazala punoljetnima. Navodi se to u izvješću Europskog parlamenta (EP) koji pokazuje koliko je migracijski sustav zapravo nesiguran i opterećen, dok migranti stavljaju na test sposobnost Europske unije da provodi vlastita pravila.
Dokument, sastavljen nakon posjeta izaslanika EP-a Tenerifima i Gran Canariji u rujnu 2025., potvrđuje ono na što lokalne vlasti upozoravaju već godinama: centri za zaštitu djece su prenapučeni, migranti se rijetko deportiraju, a slučajevi povezani s dolascima migrantskih brodova gotovo nikada ne završavaju optužnicama.
Iako je izvješće napisano odmjerenim, službenim jezikom, jasno daje do znanja da su godine kontinuiranih dolazaka migranata atlantskom rutom ostavile otoke da se sami nose s posljedicama.
Sporovi oko dobi i preopterećeni centri
Jedno od najosjetljivijih pitanja odnosi se na maloljetne migrante bez pratnje.
Državne odvjetnice Teresa Gisbert i María Farnés reklu su izaslanstvu da je od približno 1.500 mladih osoba, čija je dob bila nejasna i koje su podvrgnute medicinskim testovima, polovica na kraju proglašena punoljetnima. Značajan broj onih koji su isprva evidentirani kao maloljetnici, nakon procjene su pravno utvrđeni kao odrasli muškarci.
Izvješće priznaje da su provjere dobi „često nepouzdane”, što znači da odrasle osobe privremeno mogu biti smještene u centre za zaštitu djece dok medicinski testovi ne potvrde njihovu stvarnu dob. Nakon naglog porasta dolazaka 2023. i 2024., ti su centri opisani kao „preopterećeni”.
Do kraja kolovoza 2025. na Kanarskim otocima bilo je evidentirano 1.320 maloljetnika bez pratnje, uz dodatnih 629 slučajeva u kojima je dob još uvijek bila sporna. To otežava planiranje kapaciteta, dodatno opterećuje resurse i otvara pitanja o pouzdanosti samih provjera, prenosi The European Conservative.
Malo deportacija
Izvješće također ističe problem povratka migranata. Tijekom sastanaka sa sigurnosnim službama, predstavnik španjolske Nacionalne policije priznao je da se povratci u Maroko „doista provode”, ali da je broj deportacija „vrlo ograničen”.
U praksi Maroko ne obrađuje dokumentaciju za mnoge svoje državljane koji dolaze bez isprava te je odbio formalni sporazum o repatrijaciji sa Španjolskom. Kao posljedica toga, samo se oko 8 % marokanskih državljana koji nezakonito borave u Španjolskoj doista vraća u matičnu zemlju. Većina postupaka deportacije se ne provede.
Službenici Pomorske službe spašavanja priznali su da nemaju uvijek tehničke kapacitete za vraćanje migranata na afričku obalu. Čak i kada je polazišna točka poznata, osobe presretnute na moru obično se iskrcavaju u Španjolskoj zbog operativnih ograničenja ili zato što zemlja podrijetla odbija njihov prihvat.
Pravila Europske unije koja bi trebala osigurati provođenje deportacija često se ne primjenjuju dosljedno, pa udaljenje postaje iznimka, a ne pravilo.
Postupci koji ne vode nikamo
Na pravosudnoj razini, predsjednik Visokog suda pravde Kanarskih otoka iznio je još jedan upečatljiv podatak. Za svaki pristigli cayuco (tradicionalni drveni čamac kojim migranti dolaze) otvara se istraga. No u 97,12 % slučajeva ona se obustavlja jer se ne može nikoga identificirati. Samo 2,88 % postupaka se nastavlja.
Suci su naveli ograničene resurse i poteškoće u identificiranju kormilara ili članova mreža krijumčarenja ljudi. Rezultat je da slučajevi povezani s dolascima brodova rijetko završavaju podizanjem optužnica.
Predstavnici Regionalnog koordinacijskog centra poručili su zastupnicima da se migracijski tokovi ne mogu kontrolirati „na odredištu” te da stvarna kontrola ovisi o suradnji sa zemljama podrijetla i prikupljanju obavještajnih podataka prije nego što brodovi isplove.
Financiranje i teret na lokalnoj razini
Vlada Kanarskih otoka izvijestila je izaslanstvo da, unatoč tome što je Španjolska primila 560 milijuna eura europskih sredstava za jačanje sustava azila, sami otoci nisu dobili dio tog novca. U međuvremenu je regionalna vlada iz vlastitog proračuna izdvojila 192 milijuna eura za pokrivanje troškova zbrinjavanja migranata.
Izvješće opisuje otoke kao područje koje snosi nerazmjerno velik teret, osobito s obzirom na to da maloljetnici bez pratnje čine 65 % onih koji u Španjolsku dolaze preko arhipelaga.
Kriminal i napetosti u zajednici
Izaslanstvo je također u obzir uzelo i zabrinutosti stanovnika četvrti poput La Islete, koji su prijavili porast napetosti u lokalnoj zajednici.
Državno odvjetništvo naglasilo je potrebu oslanjanja na provjerene činjenice, a ne na percepcije. Središnja vlada ustvrdila je da su ukupne stope kriminala na Kanarskim otocima i dalje ispod nacionalnog prosjeka te je odbacila tvrdnje da migracije izravno potiču kriminal.
Ipak, izvješće bilježi porast određenih kaznenih djela nakon dolaska maloljetnika bez pratnje, uz napomenu da su mnoge žrtve također maloljetne osobe.
U svojim zaključcima izaslanstvo navodi da situacija na Kanarskim otocima odražava šire slabosti europskog migracijskog okvira te da će uspjeh Pakta o migracijama i azilu ovisiti o njegovoj dosljednoj provedbi.
Parlamentarna misija u konačnici potvrđuje da atlantska ruta više nije kratkoročna kriza. Postala je trajna točka pritiska — i test sposobnosti Europe da provodi vlastita migracijska pravila.
