Kako Liberties i Centar za mirovne studije kroje u EU sliku o ‘ustaškoj’ Hrvatskoj
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 02 Travanj 2026 18:06
Liberties koji je milijunima eura financiran od Europske Komisije i Otvorenog društva Georgea Sorosa, u izvješću na oko 800 stranica, prema uputama ”Centra za mirovne studije” optužuje Hrvatsku za tzv. ustašizaciju” društva.
Hrvatska se i ove godine našla među četiri države s narušenom vladavinom prava prema izvješću ljevičarske nevladine organizacije Civil Liberties Union for Europe. Medijski napisi vijest su opisali kao ”poraznu analizu”, ”listu srama”, ”crnu petorku”, ”crvenu zonu”… no iza ovih naoko zabrinjavajućih napisa krije se skup irelevantnih i neutemeljenih optužbi koje je Libertiesu uputila hrvatska lijevo-liberalna organizacija ”Centar za mirovne studije”.
Liberties koji je milijunima eura financiran od Europske Komisije i Otvorenog društva Georgea Sorosa, u izvješću na oko 800 stranica, prema uputama ”Centra za mirovne studije” optužuje Hrvatsku za tzv. ustašizaciju” društva.
Uz to navode kao problem i smanjivanje financijskih sredstava portalu Novosti, navodno pod pritiskom HDZ-ovog koalicijskog partnera Domovinskog pokreta. Optuženi smo i za nedovoljno financiranje nevladinih udruga te nedovoljnu aktivnost u zaštiti, prema izvješću – kritičkog, no zapravo lijevo-liberalnog medijskog prostora. Izvješće optužuje Vladu za nedovoljnu aktivnost po pitanju korupcije kao i smanjen doseg glasa pučke pravobraniteljice.
Očito je kako su motivi ideološki. Jer sve ono za što se Hrvatsku optužuje ide u prilog lijevo-liberalnom, kao i pro-četničkom narativu srbijanskih tabloida.
Ima i lažnih optužbi poput onih u kojima se pozdrav ”Za dom spremni” iz Thompsonove pjesme Bojna Čavoglave promatra u kontekstu veličanja NDH i ustaškog režima. Pri tome se nisu uzele u obzir javna demantiranja Thompsonovog tima koji se ogradio od totalitarnih režima, kao ni pravni argumenti koji su opravdali korištenje tog pozdrava u određenim kontekstima.
Iza optužbi stoji ”Centar za mirovne studije”
Iza optužbi stoji lijevo – liberalna udruga ”Centar za mirovne studije” iz koje su potekli istaknuti članovi stranke Možemo, poput Sandre Benčić i Gordana Bosanca.
Ova udruga je u srpnju prošle godine bila među 20 lijevo-liberalnih organizacija koje su potpisale priopćenje upućeno Vladi i predsjedniku Sabora Republike Hrvatske, a u kojemu su izrazili zabrinutost zbog ”legitimacije i normalizacije povijesnog revizionizma i ustaške ideologije”. Povod priopćenja bili su masovni koncerti Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu.
U priopćenju se tražila izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kojim bi se jasno zabranilo isticanje ustaških simbola i pozdrava. Među ostalim, tražili su i reviziju kurikuluma povijesti te ujednačavanje sudske prakse u procesuiranju ustaške simbolike.
Zanimljivo je kako se u preporukama Libertiesa na kraju dijela o Hrvatskoj Europskoj komisiji savjetuje pokretanje pravnih postupaka zbog navodne povrede prava, odnosno svega onoga što su oni naveli kao problem:
”Europska komisija trebala bi svoje preporuke bazirati na temeljitijem praćenju i analizi provedbe preporuka… Osim toga, postoje područja u kojima bi Europska komisija trebala razmotriti pokretanje postupaka zbog povrede prava, kao što su područja neovisnosti pravosuđa, medija i građanskog prostora.”
Kad bi Europska komisija tako postupila, na nacionalnoj razini zemalja članica EU, u ovom slučaju Hrvatske, to bi se najvjerojatnije konkretiziralo upravo onako kako je Centar za mirovne studije zajedno s 20 drugih udruga to tražio u gore navedenom priopćenju.
Tko stoji iza spornog Izvješća?
Izvješće na 844 stranice je izradila Civil Liberties Union for Europe, nevladina organizacija civilnog društva koja djeluje na razini Europske unije.
Za sebe kažu da promiču i štite građanske slobode i temeljna prava. Organizirana je kao mreža koja okuplja organizacije civilnog društva iz više europskih zemalja, pri čemu trenutno djeluje u 21 državi članici uz dodatnu partnersku organizaciju u Grčkoj. Njezin rad temelji se na prikupljanju i analizi podataka koje dostavljaju nacionalne organizacije.
Konkretno izvješće o vladavini prava oslanja se na doprinose više od 40 nevladinih organizacija iz različitih zemalja Europske unije, koje pružaju informacije i procjene o stanju u svojim državama. U Hrvatskoj je to, kao što je ranije rečeno – Centar za mirovne studije, dok je prošle godine uz njih bio i GONG.
Organizacija je financirana od Europske komisije putem programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) koji se smatra ideološki obojenim. Putem CERV-a u Hrvatskoj su redovito financirani lijevo-liberalni Centar za mirovne studije (CMS), GONG, Kuća ljudskih prava Zagreb, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Zaklada Solidarna, Zaklada Slagalica, Autonomna ženska kuća Zagreb, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Faktograf.
CERV program ukupno raspolaže s oko 1,4 – 1,5 milijardi eura za razdoblje 2021–2027. Ovaj novac raspoređuje na organizacije poput gore navedenih, kroz razne programe i projekte.
Liberties je povremeno financiran i od Otvorenog društva Georgea Sorosa. U 2023. godini su dobili oko milijun američkih dolara.
Među donatorima su i njemački Stiftung Mercator, Omidyar Group / AI Collaborative, Ford Fundation, Oak Fundation i drugi – uglavnom financijeri ljevičarskih organizacija.
Optužba za ”ustašizaciju Hrvatske”
Osim kritike na ograničen i usporen rast suzbijanja korupcije, Hrvatsku se proziva zbog navodnog porasta javne uporabe pozdrava ”Za dom spremni” i drugih simbola povezanih s ustaškim režimom NDH. U izvješću se spominje i da su takve pojave bile vidljive na javnim događajima, uključujući koncerte kojima su, prema navodima, prisustvovali i neki politički dužnosnici. To se u izvješću tumači kao oblik političke tolerancije ili podrške takvim pojavama.
Također se navodi da, unatoč ”ranijim pravnim tumačenjima prema kojima je taj pozdrav neustavan, niži sudovi u nekim slučajevima počinju oslobađati pojedince koji ga koriste, pozivajući se na različite pravne iznimke ili neobvezujuće dokumente”. Prema ocjeni izvješća, ”takva sudska praksa u kombinaciji s političkom tolerancijom pridonosi relativizaciji i normalizaciji tih simbola u javnom prostoru”.
Ovdje je jasno da se radi o namjernom ”izdvajanju iz konteksta” i podmetanju laži da se na koncertima Marka Perkovića Thompsona slavi fašizam i nacizam, te da isto čine i jedinIce HOS-a. Pozdrav ”Za dom spremni” nije sporan kad se koristi u određenim kontekstima u kojima ne veliča NDH i ustaški režim. Takvi konteksti su, primjerice, pjesma Bojna Čavoglave Marka Perkovića Thompsona kao i službena odora HOS-a.
Više puta ova tema jasno je analizirana u javnosti, a sve je opravdano i sudskim putem. Optužbe vezane za ZDS, usprkos ovim objašnjenjima dolazile su ponajprije od strane srbijanskih pročetničkih medija, a potom od Srpskog Narodnog Vijeća i novinara Novosti te od ljevice (Možemo i SDP).
Kako će reagirati Vlada na ove optužbe pred Europskom komisijom i hoće li uopće reagirati, ostaje tek za vidjeti.
Optužbe za smanjenje sredstava Novostima
U izvješću se ističe ”pogoršanje u području slobode medija”. Navodi se da postoji problem političkog utjecaja kroz dodjelu ili uskraćivanje javnih sredstava i subvencija, uključujući i financiranje manjinskih i kritičkih medija, što se u izvješću tumači kao oblik političkog pritiska na medijski sektor.
Na poseban način problematizira se smanjenje financijskih sredstava portalu Novosti za prošlu i ovu godinu. 2025. godine smanjena su mu sredstva za 35 posto. U izvješću se navodi kako je potez Savjeta ”očito povezan sa zahtjevima krajnje desnog partnera u vladajućoj koaliciji, Domovinskog pokreta”.
Optužbe za smanjenje sredstava civilnim udrugama
Nadalje, u daljnjim optužbama vidljivo je kako se traži veća koncentracija moći (prostor i financije) aktera čije djelovanje je usklađeno s lijevo-liberalnim svjetonazorom.
Navodi se da politički pritisci, napadi na novinare te institucionalne slabosti i dalje ograničavaju izvještavanje o temama od javnog interesa. Dakle, selektivno se ističu problemi vezani za medije, no samo za one lijevo-liberalne, bez spominjanja važnosti medijskog pluralizma i jednakih prava na ‘slobodu govora’ za sve.
U tom dijelu izvješća navodi se da je položaj neovisnih institucija u Hrvatskoj oslabljen, pri čemu se posebno spominje pučka pravobraniteljica čija se izvješća o hitnim pitanjima, prema ocjeni izvješća, u Saboru razmatraju s velikim zakašnjenjem.
Također se ističe da su organizacije civilnog društva suočene s nedostatnim financiranjem, ograničenim sudjelovanjem u procesima donošenja odluka te kampanjama blaćenja.
Dodatno se problematizira sužavanje prostora za građansko sudjelovanje, pri čemu se kao primjeri navode napadi na kulturne događaje i inicijative manjina te ograničen pristup Trgu svetog Marka u Zagrebu. Riječ je nedvojbeno o izoliranom incidentu u Splitu u srpskom kulturnom centru kao i o prosvjedu u Zagrebu protiv izložbe Dejana Medakovića, utemeljitelja memoranduma SANU.
Savjeti Libertiesa za Europsku komisiju
Prema ovoj ljevičarskoj organizaciji koja ima snažan utjecaj u Bruxellesu, Hrvatska nastavlja negativan trend u području vladavine prava. Prema izvješću, pravosuđe, antikorupcijski okvir te sustav međusobne kontrole vlasti postupno slabe, dok neovisni mediji, civilno društvo i neovisne institucije gube utjecaj i resurse.
Navodi se da društvo postaje sve više ideološki polarizirano, aludirajući na pojavu tzv. ustašizacije. Istovremeno ”suosjećaju” sa skupinama poput manjina (srpske), kritičkih novinara (ustvari – lijevo-liberalnih), aktivista (lijevo-liberalnih), umjetnika (lijevo-liberalnih) i oporbenih političara (lijevo-liberalnih). Za njih se u izvješću navodi da su izloženi pritiscima bez adekvatne zaštite ili reakcije vlasti.
U izvješću se navodi da bi Europska komisija trebala ”ojačati način na koji prati provedbu svojih preporuka vezanih uz vladavinu prava u Hrvatskoj”. Posebno se ističe da preporuke ne bi trebale ostati na razini općih smjernica, nego bi ih trebalo pratiti kroz ”detaljniji nadzor i jasne kriterije” koji definiraju konkretne korake koje nacionalne institucije moraju poduzeti.
Također se predlaže da se, u slučajevima ponavljanja istih problema ili izostanka stvarnog napretka, aktiviraju snažniji mehanizmi unutar EU sustava za zaštitu vladavine prava. U nekim područjima, poput neovisnosti pravosuđa, slobode medija i prostora za djelovanje civilnog društva. Komisija bi, prema izvješću, trebala razmotriti i pokretanje postupaka zbog povrede prava Europske unije.
Sasvim je jasno da mreža nevladinih organizacija djeluje sukladno narativu političke ljevice te da od Europske komisije traži da usvoji njihovu politiku kao službenu politiku Europske unije, plasirajući svoj ”vrijednosni okvir” kao nešto univerzalno. Do sada su na tom području učinili mnogo, njihov snažan utjecaj na Komisiju je nedvojben. Ostaje tek za vidjeti hoće li postići krajnji cilj ili će se s vremenom njihov plan rastočiti.
