'Tko ima obraza nek slavi...'
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 09 Svibanj 2026 09:55
Pa tko ima morala i obraza neka slavi 8. svibnja i pali nekakve krijesove. Onih stotinjak tisuća nestalih iz Zagreba u godini dana i danas se otkopava iz jama po Zagrebačkoj okolici i Sloveniji", napisao je Gugo.
U subotu se održava antifašistička manifestacija Trnjanski krijesovi kojom se obilježava ulazak partizanskih postrojbi u Zagreb. Dok jedni slave "oslobođenje" grada, drugi govore o zločinima koji su uslijedili nakon ulaska partizana u grad, o ubojstvima, pljačkama, otimanju stanova.
Novinar i ratni reporter Ante Gugo dotaknuo se ove teme koja dijeli hrvatsko društvo. "Pripadnici Hrvatske kraljevske vojske koji su okupirali Zagreb 13. studenoga 1918. godine i koji su nekoliko godina kasnije tu okupacijsku zonu nazvali Jugoslavija, vratili su se u Zagreb 8. svibnja 1945. kao pripadnici 45. Srpske divizije partizanskog pokreta i tako osigurali kontinuitet Jugoslavije", naveo je Gugo.
Nekoliko kratkih povijesnih činjenica koji govore u prilog ovome:
- Srpska kraljevska vojska pod zapovjedništvom generala Simovića ušla je u Zagreb 13. studenog 1918.
- Tom prilikom je general Simović hrvatskim političkim predstavnicima rekao da Srbija argumentom oružja očekuje da joj pripadnu svi teritoriji na kojima žive Srbi. To je uključivalo veći dio Slavonije, cijelu Bosnu i Hercegovinu te Dalmaciju do rta Ploče kod Rogoznice, u blizini Šibenika.
- Italija je 1915. u Londonu potpisala tajni sporazum sa silama Antante kojim je Italiji obećana Hrvatska obala od rta Ploče do Italije na sjeveru.
- Srpski general Simović tada je hrvatskim političkim predstavnicima rekao da ono što od Hrvatske ostane, a to su okolica Zagreba i Varaždina, srpska vojska neće dirati. Dakle, Ultimatumi je bio jasan-ili cjelovita Hrvatska pod jugoslavenskom okupacijom ili komadanje Hrvatske.
- Kad su se pripadnici Hrvatske domobranske vojske pobunili protiv ulaska u jugoslavensku zajednicu, srpska kraljevska vojska je 5. prosinca 1918. njihovu pobunu krvavo ugušila na zagrebačkim ulicama.
- Komunistički vođa Josip Broz Tito proglasio je opću amnestiju za pripadnike Kraljevske vojske u otadžbini, poznatije pod imenom četnici, 30. kolovoza 1944. godine.
- Četiri dana kasnije, 4. rujna 1944. formirana je 45. Srpska divizija. U trenutku formiranja divizija imala 2100 pripadnika.
- Kralj Petar II Karađorđević svojim proglasom pročitanim na radio Londonu 12. rujna 1944. pozvao je pripadnike Kraljevske vojske u otadžbini da se priključe partizanskom pokretu. Istog dana formirana je 23. Srpska brigada koja je ušla u sastav 45. Srpske divizije.
- Samo 16 dana kasnije, 28. rujna 1944. formirana je 24. srpska brigada koja je ušla u sastav 45. Srpske divizije.
- U trenutku kad je počela pripreme za ulazak u Zagreb 45. Srpska divizija je imala 10.500 pripadnika.
- Jedan od prvih pripadnika 45. Srpske divizije koji je ušao u Zagreb bio je politički komesar 20. Srpske brigade, Dobrica Ćosić. Da, baš taj Dobrica Ćosić, idejni začetnik zloglasnog Memoranduma, dokumenta po kojem je Slobodan Milošević u krvavim agresivnim ratovima htio ostvariti granice Velike Srbije koje su u međuvremenu u planovima srpskih nacionalista pomaknute od rta Ploče do Karlobaga.
- Godine 1945. u trenutku ulaska 45. Srpske divizije u Zagreb glavni grad Hrvatske je imao oko 350.000 stanovnika. Godinu dana kasnije u Zagrebu je sa svom srpskom vojskom koja se tu naselila živjelo 280.000 ljudi.
'Tko ima obraza nek slavi...'
Pa tko ima morala i obraza neka slavi 8. svibnja i pali nekakve krijesove. Onih stotinjak tisuća nestalih iz Zagreba u godini dana i danas se otkopava iz jama po Zagrebačkoj okolici i Sloveniji", napisao je Gugo.
Podsjetimo, u Zagrebu su u travnju ove godine pronađene još dvije masovne grobnice partizanskih zločina, žrtve su vezali žicom. U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja u tijeku su terenska istraživanja na području Grada Zagreba, a nakon što su nedavno u Čučerju u Gornjoj Dubravi pronađeni posmrtni ostaci tri žrtve iz razdoblja Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, u šumi Lešće pronađene su još dvije masovne grobnice s posmrtnim ostacima najmanje 23 žrtve. Osim brojnih masovnih grobnica koje se i danas otkrivaju , u svibnju se Hrvati sjećanju i Križnoga puta i stradanja na Bleiburgu.
