Sabor: Uvodi se femicid u kazneni zakon, izglasan i ‘lex AP’ protiv kojeg se bunio HND
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 15 Ožujak 2024 11:35
Hrvatski sabor, uz negodovanje oporbe i razmjenu uvreda i optužbi, izmijenio je Kazneni zakon kojim se u kazneno zakonodavstvo uvode dva nova kaznena djela, femicid i curenje informacija iz sudskih istraga – tzv. lex AP.
Oporba je pozdravila uvođenje femicida u kazneno zakonodavstvo, no smeta ju što je istodobno među kaznena djela ušlo curenja informacija iz istraga, odnosno neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje, kojeg naziva “lex. AP”. Protiv zakona o curenju informacija se bunio i HND koji je u tu svrhu organizirap i prosvjed.
HND je Lex AP nazvao ”zakonom opasnih namjera”, zbog toga što, prema njihovom mišljenju, novinare koji dobivaju informacije od osoba uključenih u istražni postupak lišava zaštite. Od toga mišljenja nisu odstupili ni nakon unošenja dodatka.
Mažar: ”Zakonom o curenju informacija štite se ustavna prava”
– Kakav je to zakon u kojem mora izrijekom pisati da se novinare i zviždače neće proganjati i da će štiti javni interes, upitala je Marija Selak Raspudić (Most) i odmah dala odgovor. To može biti samo onaj zakonu čijem temelju leži da će činiti suprotno, kazala je.
Nikola Mažar (HDZ) naglasio je da se zakonom štite ustavna prava, pravo na pravično suđenje, presumpcija nevinosti, novinari i javni interes.
– Slobodu trebate prvo dati mužu, a onda narodu, replicirao joj je Josip Đakić (HDZ). Nemojte se pozivati na slobodu kad vas žele privesti policajci zbog obiteljskog nasilja, poručio je, prenosi HRT.
– Smrt fašizmu i smrt komunizmu, nadovezao se Dario Hrebak (HSLS).
U Kazneni zakon uvodi se femicid, rodno utemeljeno nasilje nad ženama i curenje informacija iz sudskih istraga
Temeljna intencija izmjena Kaznenog zakona, te zakona o kaznenom postupku i o zaštiti od nasilja u obitelji je daljnje suzbijanje nasilja nad ženama. Zbog toga se uvodi i posebno kazneno djelo femicida. Uz femicid, uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama, koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela.
Kod novog kaznenog djela, curenja informacija iz sudskih istraga, odnosno neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, uvrštena je odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je ono počinjeno radi javnog interesa, zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu. I dok oporba u tome vidi zastrašivanje medija, vladajući to opovrgavaju.
Počinitelj, kako je propisano, može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač, a posebno se propisuje da novinari ne mogu biti počinitelji, pomagatelji niti poticatelji ovog kaznenog djela.
Zastupnici su izmjene Kaznenog zakona izglasali sa 77 glasova za, 60 protiv i jednim suzdržanim.
Snižena stopa PDV-a na plin, ukidanje robovlasničkih ugovora
Hrvatski sabor izmijenio je Zakon o PDV-u kojim se do kraja ožujka 2025. produljuje primjena snižene stope PDV-a na isporuke prirodnog plina, ogrjevnog materijala i grijanja iz toplinskih stanica, kao i Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim se ukidaju takozvani robovlasnički ugovori” za specijalizante.
Produljenjem snižene stope PDV-a od pet posto na isporuke prirodnog plina, ogrjevnog materijala i grijanja iz toplinskih stanica procjenjuje se da će se prihod državnog proračuna s osnove PDV-a smanjiti za oko 46 milijuna eura godišnje.
Ukidanje robovlasničkih ugovora
Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uređuje se specijalističko usavršavanje zdravstvenih radnika.
Troškovi specijalističkog usavršavanja njima se svode isključivo na stvarne financijske troškove. Tako će u slučaju raskida ugovora o radu prije isteka ugovorene obveze rada, specijalizant ili specijalist biti obvezni zdravstvenoj ustanovi nadoknaditi samo troškove specijalizacije, bez dodatnih drugih troškova.
Sabor je izmijenio i Zakon o šumama kojima se omogućuje da se šume i šumsko zemljište izvan granica građevinskog područja u vlasništvu države, mogu izdvojiti iz šumskogospodarskog područja.
Izmijenjen je i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva kojim se ukida vodni doprinos što će dodatno rasteretiti poduzetnike parafiskalnih nameta, za 16,5 milijuna eura na godinu, a građanima smanjiti računa za vodu za oko 20 eura godišnje, odnosno za 1,5 eura mjesečno.
Sabor je donio Zakon o lobiranju
Osim toga, Sabor je donio Zakon o lobiranju kojim se po prvi put regulira ta aktivnost. Sve fizičke i pravne osobe koje se profesionalno bave lobiranjem bit će upisane u registar lobista koje će voditi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Osim što će voditi registar lobista, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odgovarat će na upite državnih i javnih dužnosnika ukoliko budu imali nedoumice glede toga smiju li se sastati s nekim lobistom i o čemu je dozvoljeno s njim razgovarati. Zakon također zahtijeva od lobista da podnose godišnja izvješća o radu.
Izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika Sabor je potvrdio povećanje osnovice za izračun njihove plaće za dodatnih 11,5 posto. Pravosudni će dužnosnici dobiti i pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, godišnju nagradu za Uskrs i Božić, dar za dijete do 15 godina, regres za godišnji odmor te pravo na sistematski pregled.
Zakoni o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, carinskoj službi…
Izmijenjeni su i zakoni o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, o muzejima i o arhivskom gradivu i arhivima. Donesen je i novi Zakon o upravnim sporovima u cilju ubrzavanja sudskih postupaka, te je izmijenjen Zakon o sudovima slijedom kojeg bi se javno, na posebnoj internetskoj stranici, objavljivale sve sudske odluke u kojima se postupak dovršava.
Izmjenama Zakona o carinskoj službi, koje su također izglasane, uvodi se redovito srednjoškolsko obrazovanje za zanimanje carinik (treći i četvrti razred).
Rješava se dugogodišnji problem zaštićenih najmoprimaca
Sabor je donio Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda kojim se rješava dugogodišnji problem zaštićenih najmoprimaca i ispravlja nepravda prema vlasnicima stanova.
Novim zakonom vlasnici stanova imat će pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine, a najmoprimci po povoljnim uvjetima stjecanje prava vlasništva.
Zakonom je predviđeno uvođenje ukupno pet programskih mjera. Predviđena je tako nagodba između stranaka o najmu stana između vlasnika i zaštićenog najmoprimca, neposredna isplata iznosa koji pripada zaštićenom najmoprimcu čime bi on bio obeštećen. Kao i mogućnost zaštićeni najmoprimac iseli iz postojećeg stana i useli u stan u vlasništvu države pri čemu bi plaćao minimalnu najamninu uz mogućnost kasnijeg otkupa toga stana.
Četvrta je programska mjera da država kupi stan od vlasnika, a u njemu bi ostao zaštićeni najmoprimac koji bi onda mogao otkupiti taj stan, a peta je mjera zamjena stana između vlasnika i države, pri čemu bi u tom stanu i dalje živio zaštićeni najmoprimac koji bi taj stan mogao otkupiti.
Problem zaštićenih najmoprimaca
Problem zaštićenih najmoprimaca koji žive u privatnim stanovima stariji je od 70 godina. Riječ je o ljudima koji su dobili stanarsko pravo u stanovima u privatnom vlasništvu, a koje je prestalo 1996. i zamijenjeno je novouvedenim institutom zaštićenog najmoprimstva.
Dilemu tko ima vlasnička prava na stanu i može li se vlasnike prisiliti na prodaju stana u više je navrata riješio Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) i presudio u korist vlasnika. Najvažnija takva presuda donesena je 2014. u predmetu Statileo protiv Hrvatske. Sabor je 2018. izmijenio Zakon o najmu stanova koji je ponudio prijelazni rok nakon kojega bi zaštićeni najmoprimci morali napustiti stanove, no taj zakon, odnosno njegove sporne odredbe, ukinute su odlukom Ustavnog suda iz koje proizlazi da je država ipak morala preuzeti veći teret na sebe.
Pritom je prihvaćen je amandman zastupnika HDS-a Hrvoja Zekanovića da se kod davanja u najam stana zaštićenom najmoprimcu vodi računa da se taj stan nalazi što bliže stanu iz kojeg zaštićeni najmoprimac seli.
Registar stanova
U prvoj fazi ustrojiti će se Registar stanova koji će sadržavati centralizirani popis i podatke o svim stanovima u Hrvatskoj u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci po osnovi bivšeg stanarskog prava i zaštićeni podstanari. U drugoj fazi na temelju podataka upisanih u Registar donijeti Program mjera za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda.
Treća faza započeti će početkom iduće godine, a u njoj će se operativno provesti odgovarajuće programske mjere zasebno za svaki stan upisan u Program, te se sukladno odredbama zakona i Programa mjera obeštetiti ovlaštenici prava na naknadu.
Sabor potvrdio nekoliko međunarodnih ugovora
Hrvatski sabor potvrdio je nekoliko međunarodnih ugovora među kojima i Ugovor između Hrvatske i Italije o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva, potpisanog u Rimu u svibnju 2022. godine.
Ugovorom je uspostavljen međunarodnopravni okvir kojim se utvrđuje konačna crta razgraničenja isključivih gospodarskih pojaseva između Hrvatske i Italije, odnosno između morskih prostora nad kojima Hrvatska i Italija imaju pravo ostvarivati svoja suverena prava i jurisdikciju, u skladu s međunarodnim pravom.
Obje države potvrdile su da Ugovor ne dovodi u pitanje ribolovne aktivnosti koje se provode u skladu s pravilima Europske unije.
Ugovorena crta razgraničenja slijedi crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa između Hrvatske i Italije, a ona slijedi istu onu crtu koju je kao privremenu utvrdio Hrvatski sabor kada je proglasio ZERP, a kasnije isključivi gospodarski pojas 2021.godine.
Hrvatska će dobiti benefite
Benefiti koje će Hrvatska dobiti potvrđivanjem ugovora, osim zaštite interesa domaćih ribara, su ekološka zaštita Jadrana, kontrola nad brodovima unutar isključivog gospodarskog pojasa i sankcioniranje ako krše međunarodne standarde.
Sabor je potvrdio i Okvirni sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i Vlade Malezije, te između Europske unije i Kraljevine Tajlanda.
Potvrđen je i Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o potrebi za pisanim sporazumom u vezi s jedinicama neprihvatljivima prema Leahyjevu pravilu. Kao i Ugovor između Hrvatske i Hong Konga o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te o sprječavanju porezne utaje i izbjegavanje plaćanja poreza.
Demografska revitalizacija, 1100. obljetnica hrvatskog kraljevstva
Hrvatska je dobila Strategiju demografske revitalizacije do 2033. godine, donio ju je Hrvatski sabor koji je iduću godinu proglasio Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva.
Spomenuta Strategija, za koju je glasovao 91 zastupnik, a 34 bila suzdržana, prvi je strateški dokument iz područja demografije nakon usvajanja Nacionalne populacijske politike 2006. godine.
Dokument je dugoročnoga karaktera i zahtijeva u svojoj provedbi međuresornu suradnju, sinergiju središnje, županijske, gradske i općinske razine te napor cijelog društva. Njime se postavlja okvir za izradu budućih demografskih politika. Strategija ima dva strateška cilja, izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnoteženu mobilnost stanovništva.
Obilježavanje 1100. obljetnice hrvatskog kraljevstva
Sabor je jednoglasno, sa 127 glasova, 2025. godinu proglasio Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva, obilježit će se nizom kulturnih događaja i znanstvenih skupova na kojima će se pokazati kontinuitet hrvatskog kraljevstva od ranog srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća.
Predlagatelj obilježavanja saborski je Odbor na znanost, obrazovanje i kulturu, na poticaj Matice hrvatske i Družbe Braća Hrvatskog Zmaja. Prijedlog je dobio podršku ministarstva kulture i medija te znanosti i obrazovanja.
– Obilježavanje te obljetnice bit će prigoda za isticanje bogate kulturne baštine hrvatskog naroda, uključujući i hrvatski jezik, umjetnost i arhitekturu koji su obilježili proteklo tisućljeće’, objasnila je predsjednica saborskog Odbora Vesna Bedeković (HDZ).
Projekt revitalizacije hrvatskog željezničkog sustava
Sabor je potvrdio Ugovor s Europskom investicijskom bankom o financiranju projekta Revitalizacije hrvatskog željezničkog sustava, u skladu s ugovorom, zajam iznosi 400 milijuna eura od ukupno planiranih 900 milijuna eura okvirnog zajma.
Tim sredstvima predviđeno je financiranje 49 projekata poboljšanja željezničke infrastrukture i putničkog prijevoza. Završetak projekta trebao bi povećati kapacitete i modernizirati željezničku infrastrukturu, poboljšati sigurnosti putnika i osoblja.
Prisegnuo Darijo Jurišić, novi pravobranitelj za OSI
Sabor je Darija Jurišića jednoglasno, sa 130 glasova, imenovao pravobraniteljem za osobe s invaliditetom (OSI) nakon što je jesenas, na njen zahtjev te dužnosti razriješio Anku Slonjšak.
Jurišića, dosadašnjeg zamjenika pravobraniteljice, Vlada je predložila temeljem provedenog javnog poziva na kojemu je ocijenjen kao najbolji kandidat zbog svog dosadašnjeg rada.
Jurišić je diplomirani pravnik, u Uredu pravobraniteljice je od 2016., a prije toga je radio u ministarstvima prometa, gospodarstva i rada te u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji.
Novi je pravobranitelj danas prisegnuo da će se u radu držati Ustava i zakona, poštovati pravni poredak Republike Hrvatske, a svoju dužnost obnašati pravično, časno, savjesno i nepristrano, u najboljem interesu OSI.
Sabor je imenovao članove Povjerenstva za prigovore
Sabor je imenovao članove Povjerenstva za prigovore, stručnog tijela Hrvatske zaklade za znanost, to su Ivica Vilibić, Goran Martinović, Marijeta Kralj, Josip Mikulić i Vesna Barić Punda.
Deseti saziv Hrvatskog sabora, konstituiran 22. srpnja 2020. godine danas će, nakon nepune četiri godine, zaključiti svoj rad. Novi, 11. saborski saziv birat će se potkraj travnja ili u svibnju, a kada će to točno biti odlučit će predsjednik Republike.
