Od najnaprednijeg kontinenta do truleži: Propast Europe je nezaustavljiva
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 24 Rujan 2024 19:06
Izvješće Marija Draghija o kompetitivnosti EU-a, naručeno od nove-stare predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, pokazalo je ono što svi dobro znaju: Europska unija ima velike probleme s kompetitivnošću u odnosu na ozbiljne igrače i konkurente kao što su Sjedinjene Američke Države i Narodna Republika Kina.
EU, potvrđuje izvješće, zaostaje u novim tehnologijama koje pokreću budući rast, EU značajno ovisi od uvoza digitalnih tehnologija, a veliki problemi postoje i u obrambeno-industrijskom sektoru. U razgovoru za Economist Draghi zaključuje: "EU je dostigla točku u kojoj će, bez odlučne akcije, morati praviti kompromis između blagostanja, životne sredine i slobode".
Cilj je, stoji u izvješću, povratiti konkurentnost EU-a kroz tri koraka: smanjenje jaza u inovacijama sa SAD-om i Kinom, posebno u naprednim tehnologijama, usklađivanje dekarbonizacije s konkurentnošću, povećanje sigurnosti uz smanjenje ovisnosti. Kako bi se zaustavilo zaostajanje u odnosu na konkurente, Draghi je najavio potrebu masovnih investicija, u iznosu od 800 milijardi eura svake godine, što je oko 4,5 posto BDP-a EU-a, u područja dekarbonizacije, digitalizacije i obrane.
U izvješću je dano 170 prijedloga u različitim sektorima politike. Prvo pitanje koje se logično nameće odnosi se na izvore financiranja najavljenoga investicijskog pothvata. Od kuda novac? Najavljeno je kako bi se investicije trebale financirati zajedničkim zaduživanjem po uzoru na već poznati instrument EU-a sljedeće generacije osmišljen za oporavak od posljedica korona krize.
O ključnim problemima ni riječi
Njemačka i druge države koje slijede doktrinu fiskalnog konzervativizma i discipline, bit će, nisu osobito zadovoljeno ovakvim najavama jer bi na njih mogli pasti najveći tereti. Izvješće je, očekivano, izazvalo različite reakcije, od kritike zelenih koji optužuju Draghija za to da odbacuje ekološku krizu, do financijske industrije čiji su predstavnici zadovoljni najavom velikih ulaganja u situaciji dok se strahuje od rezova i štednje. Iz ovih krugova poručuje se kako nije vrijeme za štedljivost.
U izvješću su detektirani mnogi ključni problemi, no čini se da rješenja nisu toliko zastupljena, a o nekim problemima krucijalne naravi gotovo nema ni riječi. Ako je EU nakon Drugoga svjetskog rata formirana kako bi se s jedne strane spriječili novi ratovi i krvoprolića, a druge Europa ojačala svoj položaj u međunarodnim odnosima, onda je njezina svrha da sada polovično ispunjena. Europa je od centra svijeta postala trećerazredni akter međunarodnih odnosa.
Priče o "strateškoj autonomiji" – koje federalistički krugovi žele iskoristi kao instrument stvaranja europske superdržave – potpuno su irealne dok se god ne postavi pitanje modela organizacije EU-a i njezina vodstva. Nemoguće je dosadašnje vodstvo EU-a i načine upravljanja ekskulpirati od odgovornosti za sadašnje stanje. Svaka veća kriza ukazuje na velike probleme u upravljanju.
Nema odgovora
EU za sada nema odgovor na njezino repozicioniranje u novome multipolarnom svijetu, u obrambenom smislu ovisna je od SAD-a, zelene politike predstavljaju veliku prepreku konkurentnosti, a u području visokih tehnologija u Europi su konkurentnije američke od europskih firmi, iako ne nedostaje istraživača i novih patenata.
Demografija je ipak ključni strateški problem europske budućnosti, a tu vodstvo EU-a nema nikakve odgovore. O tome se ozbiljno ne raspravlja, ako zanemarimo osnivanje kojekakvih povjerenstava koja potvrđuju ono pravilo da kad se ne želi riješiti problem onda osnuješ povjerenstvo i tamo nekoga uhljebiš.
Na razini EU-a nitko se nema potrebu zapitati o održivosti sadašnjih vrijednosnih orijentira u EU i o tome zašto se ne želi imati djecu. Umjesto toga guraju se nakazne genderističke ideologije, a nedostatak ljudi, kako je to svojedobno rekao bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, namirit će se uvozom iz Afrike odakle i ovako polovica mladih namjeravaju emigrirati.
'Europa je gotova'
U kolumni znakovita naslova "Europe is finished", glavni urednik "The Telegrapha" Allister Heath u veljači je ove godine istaknuo da je Europa kakvu je svijet nekad poznavao "gotova" te da globalne zemlje sada jasno svjedoče njezinu "ponižavajućem padu". Heath piše da je vrijeme da oplakujemo propast stare Europe koja je od najbogatijeg i najnaprednijeg kontinenta na svijetu postala trula te je u strmom padu.
Blagostanje, dekadencija, pacifizam i samomržnja previše su ukorijenjeni, a propast je nezaustavljiva. Sve to rezultira padom društvenog jedinstva, ekonomskog napretka i vojne moći. Nikakva izvješća i nikakve investicije ne mogu spasiti Europsku uniju ako njezini čelnici temeljito ne redefiniraju njezina idejna polazišta. Od šminkanja mrtvaca nema baš nikakve koristi.
