Hasanbegović protiv Klasića: 'Vidjeli smo neoborive činjenice o zločinačkom temelju titoizma'
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 06 Listopad 2024 12:02
U prvoj smo epizodi vidjeli neoborive činjenice o zločinačkom temelju jugoslavenskog komunizma i titoizma, a one se ne mogu osporiti antifašističkim dosjetkama i žalopojkama. Ova epizoda je pokazala da se nije radilo o ekscesima i osvetama, nego o planiranim zločinima, što je boljševički revolucionarni obrazac.
U četvrtak je emitirana prva epizoda dokumentarne serije "Partija" Gordana Malića, a komentirali su je povjesničari Hrvoje Klasić i Zlatko Hasanbegović.
Epizoda nazvana "Teror" uključila je povjesničare Hrvatskog instituta za povijest Zdenka Radelića, Vladimira Geigera, Martinu Grahek Ravančić, slovenskog povjesničara Mitju Ferenca, kao i srbijanske povjesničare Kostu Nikolića, Bojana Dimitrijevića i Srđana Cvetkovića.Osim njih, tu su bili i slovenski kriminalist Pavel Jamnik, filozofi Žarko Puhovski i Ugo Vlaisavljević te urednik Marko Grčić.
Emisiju su komentirala dvojica povjesničara suprotnih svjetonazorskih pozicija, Hasanbegović i Klasić. "Iz perspektive gledatelja serija mi izgleda konfuzno i dosadno. Što se tiče profesionalne perspektive, ovo je klasičan primjer povijesnog revizionizma. Nije mi jasno zašto serija o jednoj političkoj stranci kreće na sredini priče", rekao je kratko Klasić.
"U ovoj seriji ne radi se o revizionizmu, ovo nije ništa novo. Imamo paradoks da 2024. postoji jedna medijska struktura koja ne može prihvatiti notornu istinu i nastupa kao čuvar kulta pod krinkom antifašizma. Ove serije su trebale nastati ranih devedesetih. Od same serije bit će zanimljivije javne rasprave i polemike koje će se pojaviti", ne slaže se Hasanbegović.
'To je kulminacije jedne tendencije'
"Događaji iz ljeta 1945. godine utjelovljenje su zločinačkog utemeljenja jugoslavenskog režima. To je kulminacija jedne tendencije, stoga je zanimljivo scenarističko rješenje. Bez razumijevanja tih događaja ne može se razumjeti partijska povijest prije 1945. i poslije 1945. godine, uključujući konačni epilog. Partija se raspala, a ta država bila je tvorevina Partije i podijelila je njenu sudbinu" nastavio je Hasanbegović.
"U prvoj smo epizodi vidjeli neoborive činjenice o zločinačkom temelju jugoslavenskog komunizma i titoizma, a one se ne mogu osporiti antifašističkim dosjetkama i žalopojkama. Ova epizoda je pokazala da se nije radilo o ekscesima i osvetama, nego o planiranim zločinima, što je boljševički revolucionarni obrazac. Svi koji to ne mogu prihvatiti mogu se označiti kao revizionisti ili negacionisti. To su oni koji imaju problema suočiti se sa zločinačkim temeljima jugoslavenskog režima", rekao je te dodao.
"Jugoslavenska armija začeta je kao partijska ideološka vojska. Bila je instrument revolucionarnih ciljeva KPJ. U toj vojsci bili su ljudi različitih motiva, ali ona je po zapovjednoj strukturi vođena kao toljaga Partije. Ti zločini i teror prikazani u prvoj epizodi bili su planirani, ne kao osvete u Francuskoj. Ono što je JNA, kao titoističko čedo, radila i na početku, to je radila i na svom kraju - nije mogla prihvatiti raspad komunizma. Ona u toj drami nastupa kao braniteljica propalog komunističkog režima. Sjetimo se samo njezinih priopćenja, Kadijevića i Adžića."
Čudi ga što nema Tuđmana
"Prije svega, čudno je raditi seriju o Partiji iz hrvatske perspektive u 2024. godini, a ne spomenuti prvog hrvatskog predsjednika. Možda bi bilo zanimljivo čuti što je Franjo Tuđman radio u toj partiji. Gotovo sam siguran da će ga spomenuti samo kao disidenta", komentirao je Klasić dodajući kako je "partizanski pokret sveden je na zločine nakon oslobođenja, koji nisu sporni, koje sam spominjao u obje svoje serije."
"Sustavnost i brutalnost poratne komunističke represije u Titovoj Jugoslaviji, kao i brzina te opseg provedenih revolucionarnih zahvata u društvene odnose, bili su bez presedana u zemljama pod izravnim nadzorom Sovjetskog Saveza. Žao mi je što u prvoj epizodi svoja primarna socijalizacijska iskustva iz doba komunističkog terora nije podijelio i bard jugoslavenske diplomacije, njegova ekscelencija, pokojni Budimir Lončar. Smatram da živimo u slobodnom društvu u kojem se trebaju voditi ovakve rasprave", zaključio je Hasanbegović za Tportal.
