Demokratični subnorovci i represivni branitelji
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 06 Rujan 2025 14:54
Dok se vuku repovi benkovačkog slučaja, posljednje u nizu neojugoslavenskih medijskih histerija ovog ljeta, kroz glavna se glasila provlači teza da su hrvatski branitelji ("zabranitelji" kako ih nazivaju) gori od subnorovaca, jer potonji su eto, unatoč povremenim zabranama i rogoborenjima, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, najčešće ipak dopuštali izvođenje tada kontroverznog donjomrduškog Hamleta.
Za početak potrebno je podsjetiti se o čemu se radi u navedenoj predstavi Brešana starijeg. U najkraćim crtama, komad je to koji govori o lopovluku i zlorabljenju političke moći za osobne interese (krađa), a komedija se na kraju pretvara u tragediju jer lik iz predstave, kojega je lokalni partijski moćnik lažno optužio za krađu koju je počinio on sam, u zatvoru počini samoubojstvo.
Brešanov Hamlet je oštra kritika onoga što su komunisti nazivali nepravilnostima, a u stvari su bile logične posljedice sustava partijske svemoći kakav je bio komunistički. Ali, Brešanova tragikomedija ničim ne dovodi u pitanje temeljne vrijednosti jugo režima, a niti ne spominje "svetu" antifašističku borbu, tj. jugokomunističku revoluciju koja nam se pod tim imenom šverca. Prema tomu činjenica da su subnorovci povremeno dopuštali izvođenje ove predstave ne svjedoči da su bili demokratičniji od navodno strašno represivnih branitelja. Radi se samo o tomu da u navedenom komadu nisu bili izloženi sadržajima koji bi na bilo koji način dovodili u pitanje (moralno vrlo dvojbeni) jugokomunistički rat koji su vodili i temeljne vrijednosti poretka koji je tada uspostavljen. Ali da im je to netko svodio na lakrdiju i psovao NOB kako o Domovinskom ratu i vrijednostima današnje Hrvatske govori program benkovačkog festivala....
Čemu su kroz ljevičarsku agresiju izloženi hrvatski branitelji i svi mi koji se sjećamo što i kako je bilo? Pa stvari su počele još davno, početkom ovog stoljeća kad je emitiran dokumentarac Bože Kneževića Oluja nad Krajinom u kojem benkose autor služio i krivotvorinama i manipulacijama. Npr. montažom materijala je Srbe koji su prethodno govorili da žele protjerati Hrvate prikazivao miroljubivima, tako što bi im na kraju postavio sugestivno pitanje: "Dakle vi ste za mir?" na koje bi oni odgovorili potvrdno. Knežević bi potom u svoj dokumentarac uvrstio samo posljednji kadar i tako od četnika pravio mirotvorce. Sličnim se metodama služe i autori filma Mirotvorac, koji je trebao biti prikazan u Benkovcu.
U tom je proizvodu, koji supotpisuju redatelj i scenarist Ivan Ramljak, te koscenaristi Drago Hedl i Hrvoje Zovko (potonji poznat po još jednom dokazano krivotvorenom prilogu, onom o Tuđmanovoj ulozi u padu Vukovara) nesretna pogibija Josipa Reihla Kira sugestivno prikazana kao moguće planirano ubojstvo. Drago Hedl na promociji tog dokumentarca čak priznaje da Kir nije mogao spriječiti rat, no scenariste to ne sprječava da kroz film donesu nevjerojatan zaključak. Naime, pokojni načelnik Policijske uprave osječko baranjske predstavljen je kao mirotvorac kojeg su cijenili pobunjeni Srbi, ali ga nisu voljeli s hrvatske, "ekstremističke strane barikada". Time gledateljima nije kao u većini dosadašnjih neojugoslavenskih prikaza poručeno da su hrvatski branitelji i pobunjeni Srbi bili isti. Naprotiv, sasvim je jasno sugerirano da su Hrvati u Slavoniji bili gori ekstremisti od velikosrba. Navedeni film je trebao biti prikazan na benkovačkom festivalu i to u sklopu programa cinično nazvanog po Thompsonovom hitu Ako ne znaš što je bilo.
Kad se tomu dodaju naslovi programa za ostale dane benkovačkog festivalskog bezobrazluka, npr. Lakrdija i psovanje subnorrata (znači psovanje svih neovisno jesu li branitelji ili napadači) ili još jedno cinično spominjanje stiha "istina je voda duboka" iz Thompsonovog hita Svetinja, što je naziv programa za posljednji dan festivala, dobivamo zaokruženi sliku progresivističke agresije namijenjene Benkovčanima.
Sad bi bio red zapitati se, bi li Subnor trpio išta slično ovomu? Za odgovor ne trebamo misaone eksperimente, dovoljno je sjetiti se tribine održane u Zagrebu 2021. godine povodom tzv. Dana antifašističke borbe. Nakon nekoliko pitanja i komentara koji su odudarali od slavljeničkog tona skupa, došlo je do prekida programa, potpunog raspada sustava i primitivnih ispada bijesa s neojugoslavenske strane. Eto, tako reagiraju duhovni sljedbenici subnorovaca - među njima na navedenom je skupu bio i novinar Vlado Vurušić, jedan od onih koji se najčešće koristi etiketom zabranitelja kad piše o veteranima Domovinskog rata - na pitanje koje dira u njihove dogme. I ne, "antifašisti" nisu samo zabranitelji,. Da se spomenuti skup dogodio krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, dotični bi se pokazali u svom pravom liku. Onom zadaviteljskom.
