Porfirije ponovno svojata hrvatske krajeve
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 27 Rujan 2025 17:54
A zatim slijedi jedan od najdiskutabilnijih dijelova putopisa, jer autor navodi: "Na ovo malo putovanje po srpskoj Dalmaciji i njezinoj povijesti krenut ćemo podno Dinarine." Autor zatim odlazi u Knin iz kojeg prepričava svoje djetinjstvo, a u Polači razgovara s ocem Stankom Antićem iz Crkve Svetih apostola Petra i Pavla. "Trenutno nas nema puno, ali to ne znači da to nije naše.
Porfirije u dokumentarcu RTS-a: 'Duh kosovskog zavjeta neraskidivo je povezan s Dalmacijom'
Prije nekoliko dana Radio-televizija Srbije emitirala je prvu epizodu dokumentarne emisije Nikite Milivojevića "Kultura Srba u Hrvatskoj: Dalmatinski Srbi".
Cijela epizoda objavljena je i na YouTubeu, a u opisu emisije Milivojević navodi sljedeće: "Andrić kaže da je 'čovjek dužan svom zavičaju'. Mislim da je upravo ta misao bila ključna za moju odluku da se upustim u avanturu snimanja ovakve putopisne emisije. 'Zavičaj' u mom slučaju obuhvaća dva mjesta: Inđiju, u kojoj sam rođen, i Dalmaciju, točnije selo Polača kod Knina, odakle potječu moji roditelji, a gdje sam još od najranijeg djetinjstva provodio dio godine, uglavnom svaki ljetni školski praznik."
"Ta dvostrukost, Dalmacija i Srijem, vjerujem da je duboko usađena u moje (ne)svjesno biće. Kao dva snažna kontrasta, u meni su zauvijek ostali utisnuti zimski pejzaži ravnog Srijema i ljetne žege dalmatinskog kamena. Iako gotovo 30 godina nisam bio u tim krajevima, mnogi mirisi, zvukovi, slike... i dalje su u meni živi, kao da se sve to dogodilo jučer. Upravo zato snimanje ove dokumentarne emisije bilo je poseban redateljski izazov, ne samo zato što nikada prije nisam radio nešto slično, već ponajprije zato što je to za mene bila svojevrsna 'potraga za izgubljenim vremenom', ponovno otkrivanje i prepoznavanje dijela vlastitog djetinjstva i odrastanja", dodaje.
"Istovremeno, osim što sam kroz ovaj projekt saznao više o sebi i vlastitom podrijetlu, otkrio sam i mnogo toga što nisam znao o duhovnoj baštini koju su tijekom stoljeća ostavljale brojne generacije na tom prostoru. U tom smislu, čini mi se da su tri epizode o kulturi dalmatinskih Srba neobičan spoj osobnog i općeg. Kada to kažem, mislim na onu vrstu prožimanja u kojem svaka 'mala povijest' na neki način ima svoj odraz u 'velikoj povijesti'. Vjerojatno zato sada svoju 'malu osobnu priču' vidim drukčije, kao još jedan kamen duboko usađen u golemi mozaik Dalmacije", ističe.
'Imam posebne emocije kada je u pitanju Dalmacija'
"U prvoj epizodi moj sugovornik je Njegova Svetost, srpski patrijarh Porfirije, koji je kao mitropolit zagrebačko-ljubljanski mnoge godine proveo u Hrvatskoj i ima duboko razumijevanje naše kulture u tim krajevima. Na ovo uzbudljivo putovanje krećemo iz Polače, sela u okolici Knina u kojem su rođeni moji roditelji. Vodim vas na sva važna mjesta koja svjedoče o bogatoj kulturi ovog kraja, sve do Manastira Krka, gdje susrećem zanimljive sugovornike i upoznajem se sa stoljetnim svjedočanstvima o povijesti i kulturi ovih prostora", zaključuje u opisu emisije.
Na početku prve emisije tako Milivojević razgovara s patrijarhom Porfirijem. "Kada govorimo o srpskoj kulturi u Hrvatskoj mi ne govorimo o nekoj posebnoj izuzetoj cjelini. Ta srpska kultura, ili kultura srpskog naroda u Hrvatskoj je i hrvatska kultura, ona je i kultura mediteranskog bazena, ona je zapravo europska kultura i sigurno da je isprepletena s kulturama drugih naroda", ističe na početku Porfirije te naglašava da se ona "ogleda i u svojem urbanom i u svojem narodnom izrazu". "Ja sam Hrvatsku u pravom smislu te riječi zavolio, zavolio sam Srbe u Hrvatskoj pa ako smijem da kažem zavolio sam sve druge ljude u Hrvatskoj kroz ljubav prema Srbima i naravno imam posebna iskustva i posebne emocije kada je u pitanju Dalmacija", kaže srpski patrijarh.
Zatim, zanimljivo, autor emisije prekida razgovor s Porfirijem i prebacuje se u Dalmaciju. Slijede scene pejzaža popraćene pjesmom Tina Ujevića koju je uglazbio i otpjevao Arsen Dedić – "Odlazak". Podsjetimo, upravo je Srpsko narodno vijeće (SNV) posvetilo objavu Arsenu Dediću nakon njegove smrti, što je izazvalo niz reakcija jer su ga uvrstili u serijal "znamenitih Srba", o čemu je pisao i naš portal. Autor emisije zatim priča svoju osobnu priču odrastanja te navodi kako se uvijek osjećao kao Dalmatinac, a kao literaturu koja će mu pomoći u "otkrivanju kulture dalmatinskih Srba" ističe "Magazin za sjevernu Dalmaciju za 1935. godinu", koji je uređivao Vladan Desnica (hrvatski književnik srpskog podrijetla, op. a.).
'To isto je i Dalmacija za nas'
A zatim slijedi jedan od najdiskutabilnijih dijelova putopisa, jer autor navodi: "Na ovo malo putovanje po srpskoj Dalmaciji i njezinoj povijesti krenut ćemo podno Dinarine." Autor zatim odlazi u Knin iz kojeg prepričava svoje djetinjstvo, a u Polači razgovara s ocem Stankom Antićem iz Crkve Svetih apostola Petra i Pavla. "Trenutno nas nema puno, ali to ne znači da to nije naše. Imamo natpise na ćirilici stare 100, 150 godina i to je naša povijest", kaže otac Stanko. "Ta povijest nam daje jedan čvrsti temelj da mi jesmo od tuda i da mi zaista imamo tu mjesto", dodaje.
"U svakom slučaju, u svetinjama Nemanjića po prvi put mi je postalo jasno da nije samo Kosovo prostor u kojem su Srbi ostavili svoje istinske kulturne i duboke tragove, nego je to isto i Dalmacija za nas", tvrdi Porfirije, suptilno i prekriveno promičući velikosrpsku ideologiju. Zatim, Milivojević opisuje seobe Srba u Dalmaciju, navodeći da su stigli za vrijeme turskih osvajanja, kada su bježali pred opasnostima, a hrvatsko se stanovništvo naseljavalo i napuštalo zaleđe Dalmacije, odlazeći u primorske gradove. Ostavljajući tako slobodno područje koje naseljavaju Srbi.
Zatim, autor odlazi kod oca Sevastijana u Manastir Krka, gdje razgovara o povijesti pravoslavnih svećenika i monaha u Dalmaciji. "U Manastiru Krka, kada smo po prvi put čuli činjenicu da je to mjesto na koje je dolazio apostol Pavle, da se u blizini Kistanja nalazio antički grad Burnum gdje je također dolazio apostol Pavle, razumio sam ono na čemu se njegovao duh pravoslavnih Srba ili pravoslavnih kršćana na tim prostorima, da je upravo to etos apostola Pavla i etos Evanđelja i da je to onaj isti etos kojeg su naslijedili Nemanjići i da je to zapravo duh kosovskog zavjeta koji je neraskidivo povezan s novim zavjetom", ističe patrijarh Porfirije. Podsjetimo, kosovski mit, ili kako ga Porfirije naziva kosovski zavjet, jedan je od ključnih srpskih političkih mitova, koji čini "jezgru srpskog nacionalizma" i velikosrpske ideologije, a koju današnja politička i crkvena vlast u Srbiji nastoji pretočiti i na Dalmaciju suptilo zamotano u kulturu i tradiciju.
