HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Pupovac o izborima govorio na kontroverznoj srpskoj televiziji: S njim je gostovao Savo Štrbac

Žao nam je da nismo išli u VII. izbornoj jedinici te da eventualno osvojimo i četvrti mandat, ali to je splet političkih okolnosti za koji nismo našli načina da ga predvladamo.

Karolina Vidović Krišto: Hrvatski sabor je najgore funkcionirajući  parlament u EU-u - Kamenjar

Karolina Vidović Krišto svakako spada među najveće gubitnike ovih izbora. Niu jednoj izbornoj jedinici nije bila ni blizu prelaska izbornog praga. Kao nositeljica liste u prvoj izbornoj osvojila tek nešto više od 2 posto glasova.

Mario Radić komentirao šokantnu snimku Plenkovićevog monologa | Telegram.hr

Zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta Mario Radić rekao je u četvrtak kako je bilo poziva toj stranci iz HDZ-a i poručio da ljudi mogu pozivati s bilo koje strane, ali da će DP imati čvrsti stav u pregovorima.

Može biti slika sljedećeg: 4 ljudi, redakcija i tekst

Nakon održanih parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj želimo se zahvaliti svim hrvatskim građanima koji su izašli na izbore te povjerili podršku i povjerenje Domovinskom pokretu s 202.670 glasova. 

Korupcija je dugo Ahilova peta konzervativne stranke (HDZ) koja je najčešće vladala Hrvatskom od njezina osamostaljenja 1991. Nekoliko je ministara posljednjih godina moralo podnijeti ostavke, zagađujući politički život brojnim skandalima, navodi Afp.

“Slavko i Ivo Goldstein vode veliku bitku protiv hrvatskog naroda” – izjavio je Marko Veselica predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika na svečanoj sjednici u povodu 12. obljetnice osnutka Društva 18. 2. 2002., u Glasu Slavonije.

Hasanbegović pozvao Splićane: 'Ne dopustite da vaš grad kao Zagreb postane  plijen ideološke sekte' - Večernji.hr

Nakon što je zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta Mario Radić rekao kako mu se koalicijski partner Mislav Kolakušić (čelnik stranke Pravo i pravda) ne javlja ne telefon, jasno je da DP više ne kontrolira 14 nego 13 novoosvojenih saborskih mandata.

Svjedočili su da je čovjek koji je to učinio živio u selu Puhovac i da mu je nadimak “Hodža”: “Na uniformi je imao ozmaku MOS 7. muslimanska brigada. Ušao je u kuću i počeo nam psovati ustašku majku, a svekrvi je prislonio pištolj na čelo. Kada smo izašli, prepoznala sam susjeda Seida iz Kozarca, inače je bio boksač u Čeliku.

Prema sinoćnjoj retorici Penave, nije jasno s kime bi Domovinski pokret mogao koalirati. Spominju se i HDZ i SDP, ali u stranci koja za sada drži 14 mandata imaju uvjete preko kojih neće prelaziti, što su i sinoć nekoliko puta naglasili. Jedan od uvjeta je da neće koalirati s SSDS-om, ali ni s Možemo.

Koliko smo puta na malim ekranima ili na sučeljavanjima povjesničara, političara i javnih osoba čuli optužbe za „revizionizam“, kada se raspravljalo o temama iz nedavne hrvatske povijesti? Što je točno revizionizam? Nevezano za povijesnu znanost, nešto revidirati znači preispitati, ponovno staviti na test i dodatno provjeriti.

Demografi tvrde da Hrvatska ima manje od četiri milijuna stanovnika

Pin It

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Profesor Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati.

Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika, piše Večernji list. Nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod četiri milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.

Još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

"Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima", kaže demograf Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika. "Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća", govori Šterc.

Da imamo realno četiri ili manje od četiri milijuna stanovnika s kolegama se slaže i demograf Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. "Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva", kaže Strmota.

Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a istodobno 3,774.548 birača u Hrvatskoj, koliko ih vodi Ministarstvo uprave. Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Da ne govorimo o tome da smo, prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018., imali 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade kod nas, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo da bi se objasnio takav kupus od podataka.

direktno.hr

Login Form