HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Ne postoje gore stvari koje vam se u životu mogu dogoditi od ružnog sna, mokre pidžame, košmara u glavi kada se budite i jednostavno ne vjerujete stvarnosti. Upravo takva stvarnost nadvija se nad sve one koji ne žele da na vlast dođu SDP i Možemo.

A stvar je tu vrlo jednostavna i problem nije u proceduri nego u projektu: ako takav stadion ne žele oni koji će ga plaćati, ako ga ne žele oni koji će ga koristiti – čemu gradnja?

Uspješni hrvatski gejmer dobio otkaz zbog izjave o pobačaju: ‘To je ubojstvo. Život nastaje začećem’

Iako se u objavi osvrnuo na više tema, sporan je bio njegov stav o pobačaju. Ta izjava postala je glavna tema rasprava, a G2 Esports nakon samo nekoliko sati prekinuo je suradnju s Perkovićem. U svom objašnjenju navode da im je “važno poštovati i očuvati raznolikost”

Vlatka Vukelić

Povjesničarka dr. sc. Vlatka Vukelić osvrnula se na odluku mađarske vlade o otvaranju arhiva komunističke tajne policije, ističući kako je riječ o važnom koraku u suočavanju s totalitarnom prošlošću.

Hebrang zbog Primorca podnosi ostavku na članstvo u HDZ-u - Poslovni dnevnik

Njegovo priznanje nameće pitanje kako je osoba koja se politički angažirala u drugoj državi uopće izabrana na dužnost koja podrazumijeva nadzor nad hrvatskim sigurnosno-obavještajnim službama?

KEGLEVIĆEVA STRAŽA Nepoželjna u Koloni sjećanja zbog počasti Titu u  Kumrovcu? Flegar: Ljudi su se povampirili | NACIONAL.HR | News portal  najutjecajnijeg političkog tjednika

Sasvim je u redu što je Povijesna postrojba Krapinsko-zagorske županije „Kostelska pištola – Keglevićeva straža Kostel” izbačena iz protokola obilježavanje ovogodišnjeg Dana sjećanja u Vukovaru zato što su odavali počast jugoslavenskome diktatoru i masovnome ubojici Josipu Brozu Titu u Kumrovcu.

DR. HERMAN VUKUŠIĆ Rodno eksperimentiranje s djecom

Poznati hrvatski psihijatar Herman Vukušić oštro se obrušio na Ivanu Kekin zbog njezinih javnih istupa o imenovanju profesorice Diane Zadravec na mjesto pročelnice Kliničkog zavoda za intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice.

Nedavno je završen još jedan projekt na tragu Književne republike Jugoslavije. Riječ je o projektu portala Velike priče u kojem se kroz anketiranje dvjestotinjak ispitanika nastojalo odrediti 100 najboljih romana napisanih na "srpsko-hrvatskom govornom području i u njegovoj neposrednoj blizini".

Zbog 'promjene spola' detranzicijski tinejdžeri žale: 'Doslovno sam  izgubila dio tijela' | U ime obitelji

‘Karte na stol’, inicijativa koja okuplja roditelje koji se zalažu za transparentan, znanstveno utemeljen i zdravorazumski odgoj djece, oglasila se na društvenim mrežama oko teme ‘promjene spola’. Inicijativa je objavila na svojoj Facebook stranici komentar objavljen u medicinskom časopisu, a vezan uz ‘promjenu spola’ bez roditeljske suglasnosti.

                          

General Vjekoslav “Maks” Luburić i pukovnik Ibrahim vitez Pirić Pjanić na grobu Poglavnika dra. Ante Pavelića

Kao i za sve njegove bolesne insinuacije “novinar” orjunaške Slobodne Dalmacije u svome riganju otrova na generala Luburića kaže da to kopira s židovskog Holocaust Memorial Muzeja u Ujedinjenim Američkim Državama.

Demografi tvrde da Hrvatska ima manje od četiri milijuna stanovnika

Pin It

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Profesor Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati.

Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika, piše Večernji list. Nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod četiri milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.

Još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

"Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima", kaže demograf Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika. "Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća", govori Šterc.

Da imamo realno četiri ili manje od četiri milijuna stanovnika s kolegama se slaže i demograf Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. "Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva", kaže Strmota.

Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a istodobno 3,774.548 birača u Hrvatskoj, koliko ih vodi Ministarstvo uprave. Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Da ne govorimo o tome da smo, prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018., imali 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade kod nas, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo da bi se objasnio takav kupus od podataka.

direktno.hr

Login Form