HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Karamarko: Ujedinimo se u poštovanju prema žrtvama – Prigorski.hr

Odlučite konačno kad ste pokazali mišiće i ustali, 27.srpnja 1941. kad je izvršen pokolj Hrvata u Srbu i okolici ili 22. lipnja kad je propao savez tate Staljina s Hitlerom? 

22. lipnja napadnut je Sovjetski Savez, a ne Jugoslavija, pogotovo ne Hrvatska. Mi zapravo nemamo niti jedan komunistički datum oslobođen dvostruke konotacije, od samog ustanka, preko oslobođenja, do državnih praznika i stvarnih i simboličkih Titovih rođendana. Sve je utemeljeno na obmani, laži i mitu. 

Preminula Slavenka Drakulić - Autonomija

U 77. godini života umrla je jugoslavenska književnica iz Hrvatske Slavenka Drakulić, jedna od najpoznatijih lažnih disidentica koja je u svakom svom usmenome i pisanome nastupu denuncirala i klevetala Hrvatsku.

Kako je Nina Obuljen Koržinek salonskom političkom korektnošću i sljepilom abolirala najefikasnije oružje beogradske propagande protiv Hrvatske

Bugojanska skupina: Kako je 19 gerilaca upalo u Jugoslaviju i borilo se  protiv cijele JNA - BOSNA

Krajem lipnja navršavaju se 54 godine od velike akcije hrvatske političke emigracije, kada je 19 pripadnika 'bugojanske skupine', odnosno Fenix skupina, ušlo na područje Jugoslavije, s ciljem pokretanja pobune i rušenja Jugoslavije.

Danas se obilježava 30. obljetnica Hrvatske Republike Herceg Bosne |  Radiotelevizija Herceg-Bosne

Trideset i jednu godinu nakon Daytonskog sporazuma hrvatski narod u BiH je doveden u stanje političke i egzistencijalne obespravljenosti, kakvu nije doživio čak ni u najtežim godinama rata. Ono što se nakon 1995. godine činilo kao minimalna, ali ipak postojeća zaštita kroz kakvu – takvu konstitutivnost i mehanizme ravnoteže, danas je gotovo potpuno uništeno.

Tzv. Dan antifašizma je dan u slavu najzločinačkijega  pokreta u povijesti hrvatskoga naroda. 

Tzv. hrvatski antifašizam je počinio TRI (3) najveća zločina nad hrvatskim narodom. 

Zvonimir Hodak: Drug Vladimir je došao na vlast na demokratskim izborima.  K'o da Hitler nije 1933. - Braniteljski portal

Evo mene nakon dvije godine dana opet jednom na mom Bolu na Braču.

Rekli bi neki "prvi dan godišnjeg", ali moj godišnji u ovoj dobi traje cijelu godinu. Baš sam pogodio na početak novog toplinskog vala.

Zastupnik stranke DOMiNO u Hrvatskom saboru Igor Peternel došao je u ponedjeljak u Spomen-park Brezovicu, gdje se obilježava Dan antifašističke borbe, i poručio da će se njegova stranka nastaviti zalagati za ukidanjem Dana antifašističke borbe kao državnog praznika. 

Tako reći u isto vrijeme orila se u maloj dvorani Lisinskoga pjesma naših davnih i nedavnih krvnika. Jedva smo na časak zaboravili izbezumljene i mržnjama izobličene s trnjanskih krijesova, kadli spomen na naše djetinjstvo i mladost uskrsnu u njihovoj pjesmi.

Demografi tvrde da Hrvatska ima manje od četiri milijuna stanovnika

Pin It

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Profesor Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati.

Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika, piše Večernji list. Nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod četiri milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.

Još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

"Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima", kaže demograf Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika. "Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća", govori Šterc.

Da imamo realno četiri ili manje od četiri milijuna stanovnika s kolegama se slaže i demograf Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. "Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva", kaže Strmota.

Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a istodobno 3,774.548 birača u Hrvatskoj, koliko ih vodi Ministarstvo uprave. Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Da ne govorimo o tome da smo, prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018., imali 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade kod nas, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo da bi se objasnio takav kupus od podataka.

direktno.hr

Login Form