HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Orjunaškim reliktima u Hrvatskoj život zagorčava svaki koncert Marka Perkovića Thompsona, kako ovaj upravo održani u Šibeniku, tako i onaj najavljeni u Vukovaru. 

No samo jednoga zatvorenika posjetila sam u zatvoru. Našega branitelja Mirka Norca. Na put smo krenuli u društvu još jednoga prijatelja i logoraša Ivana Gabelice. Vozio je Stjepan Horvat također žrtva jugoudbe, trovan u Njemačkoj i čudom spašen, a uz nas je bila i supruga Ružica te moj suprug Ante.

"Hrvoje Klasić dijelio bi hrvatsku zemlju migrantima iz Afrike i s Bliskog istoka? Moja politika nije kao Klasićeva politika. Dovoditi ljude iz sjeverne Afrike i s Bliskog istoka na hrvatske otoke i dijeliti im hrvatsku zemlju. Zato sam ga i pitao: tko bi o tome odlučivao, prema kojim kriterijima i je li itko pitao hrvatske građane žele li takvu migracijsku politiku?"

Edutorij | Domovinski rat - prezentacija

Nakon što je prošlo još jedno obilježavanje VRO Oluja, ajmo se sad malo okrenuti i nekim drugim temama, koje nas godinama guše, a jedna bi mogla biti i - lažni branitelji. Naime,  brojka od preko pola milijuna registriranih hrvatskih branitelja u zemlji koja je 1991. jedva imala funkcionalnu vojsku, godinama predstavlja jedan od najvećih društvenih, ekonomskih i moralnih tereta suvremene Hrvatske.

Meet The Queer Artists & Activists Creating Change - BRICKS Magazine

LGBT udruga Domino, izravno povezana sa strankom Možemo, objavila je na svom Facebooku kako surađuje s Knjižnicama Grada Zagreba (KGZ) na projektu “vidljivosti” i popularizacije “queer” književnosti u Hrvatskoj. Projekt porezne obveznike košta 325.000 eura.

Dok u lipnju mjesec dana vise zastave duginih boja koje simboliziraju nastranosti, sodomiju i kulturu smrti, Tomašević je čekao večer 4. kolovoza kako bi izvjesio nacionalne zastave i to nakon pritiska javnosti i medija.

Veliki nacionalni praznik oslobođenja okupiranih dijelova Hrvatske početkom kolovoza 1995.  svečano je i organizirano proslavljen. Milijune hrvatskih srdaca ispunjavao je osjećaj ponosa i radosti, ali i bolnih sjećanja na poginule i druge u ratu stradale te na one poslije rata preminule, na ranjene i nepronađene ’nestale’.

Ivan Korade, zapovjednik 7. GBR, osloboditelja Knina – heroj u ratu, a u  miru... - Varaždinske Vijesti

Vojno-redarstvena operacija "Oluja" stvorila je temelje  hrvatske države, a ulazak pripadnika 7. gardijske brigade "Pume" u Knin 5. kolovoza 1995.  ostaje najupečatljiviji simbol te pobjede. Međutim, službena povijest i državni protokoli već godinama pate od selektivnog pamćenja.

Srpske Novosti izvijestile su o otužnom skupu u organizaciji Documente (“Protiv zaborava”), koji je još jednom pokazao u kakvom se krugu vrti tzv. ljevica u Hrvatskoj: oplakivanje Jugoslavije i komunizma, uz opravdavanje zločina nad Hrvatima te obezvrjeđivanje zakona i institucija Republike Hrvatske.

Dana 2. srpnja 2026. gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević donio je Zaključak o odobravanju i neodobravanju financijskih sredstava na temelju Javnog natječaja za financiranje programa i projekata udruga iz područja promicanja ljudskih prava iz Proračuna Grada Zagreba za 2026. godinu. Očekivano, dominiraju ekstremno lijeve udruge “antifašističkog” i LGBT usmjerenja.

Demografi tvrde da Hrvatska ima manje od četiri milijuna stanovnika

Pin It

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Profesor Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati.

Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika, piše Večernji list. Nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod četiri milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.

Još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

"Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima", kaže demograf Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika. "Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća", govori Šterc.

Da imamo realno četiri ili manje od četiri milijuna stanovnika s kolegama se slaže i demograf Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. "Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva", kaže Strmota.

Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a istodobno 3,774.548 birača u Hrvatskoj, koliko ih vodi Ministarstvo uprave. Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Da ne govorimo o tome da smo, prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018., imali 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade kod nas, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo da bi se objasnio takav kupus od podataka.

direktno.hr

Login Form