HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

MHP Grupa - Odustaje od Farme u Sisku

Tko će tu profitirati, možda kratko vrijeme, znamo: investitor i onaj tko mu je dao dozvolu za takav naturocid. Jer to bez mita ne funkcionira. Takvi se čudovišni divovi, kažu znalci, još nisu pojavili u Europi, a mi, ovako mali za razliku od Ukrajine, Francuske ili Španjolske i Njemačke – udri da budemo prvi!

Suprotno tvrdnjama i narativima nametnutima od bivšeg jugoslavenskog režima, koje i danas prenose službena politika Republike Hrvatske, većina medija i dio povjesničara, Zagreb 8. svibnja 1945. nije bio oslobođen, već okupiran ulaskom Jugoslavenske armije.

Povjesničarka Blanka Matković gostovala je u emisiji „Ton, slika, politika“ autora i voditelja Davora Dijanovića, u kojoj je govorila o svojim dugogodišnjim istraživanjima suvremene hrvatske povijesti. Razgovor je obuhvatio njezin dvadesetogodišnji rad na temi Jasenovca, utjecaj studija na britanskim sveučilištima na njezin istraživački pristup te suradnju sa Stipom Pilićem na knjizi o Jasenovcu.

Ukratko, riječ je o neokomunističkom derneku na savskom nasipu kojim stranka Možemo te njoj pridružene udruge i interesne skupine obilježavaju partizansku okupaciju Zagreba 8. svibnja 1945. te uspostavu totalitarne i komunističke Jugoslavije po uzoru na Staljinov SSSR s Beogradom kao glavnim gradom

Peternel: “Očigledno postoji politička odluka da se ne dovrši Sveučilišna  bolnica” | NACIONAL.HR | News portal najutjecajnijeg političkog tjednika

“Svi svjesni Hrvati slave 5. kolovoza, a ne 8. svibnja. Osmi svibnja označio je ulazak jugoslavenske vojske i početak represije, masovnih likvidacija i oduzimanja osnovnih ljudskih prava. Još uvijek otkrivamo jame i masovne grobnice ljudi ubijenih nakon ulaska partizana u Zagreb”, istaknuo je Peternel.

Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske - Ekshumirani posmrtni  ostaci najmanje 130 osoba

Pa tko ima morala i obraza neka slavi 8. svibnja i pali nekakve krijesove. Onih stotinjak tisuća nestalih iz Zagreba u godini dana i danas se otkopava iz jama po Zagrebačkoj okolici i Sloveniji", napisao je Gugo. 

Nakon 11.000 ubijenih, 1550 streljanih i 26.000 uhićenih krenula je mahnita pljačka. Od stana do stana, od kuće do kuće, od krave do krave, od vola do vola. Ne može se tome pljeskati, ne može se tome diviti. Dakle, ta ekipa mora razumjeti da se povijesna istina probila polako, presporo, prošlo je toliko godina koliko je prošlo, ali fakti su tu.

cro

Hrvatska se trenutačno nalazi u povoljnijem političkom rasporedu u srednjoj i jugoistočnoj Europi nego proteklih godina. Dosadašnji raspored snaga, u kojem su se isticali Viktor Orbán, Giorgia Meloni i krug oko Milorada Dodika, za Zagreb je stvarao nepovoljan regionalni okvir. Taj se okvir sada počeo mijenjati.

Obuljen Koržinek

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek (HDZ) financira iste udruge povezane s Možemo koje financira i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Posebno je kontroverzno financiranje tzv. „queer kulture“, odnosno LGBT sadržaja.

Izvršna direktorica udruge U ime obitelji Željka Markić osvrnula se na objavu saborske zastupnice Sandre Benčić vezano za njenog djeda. Josip Križ, koji je bio ključan za otkrivanje masovnih grobnica u Zagrebu, optužio je djeda Sandre Benčić da je ubio čovjeka i oteo mu imanje 1945., što je Benčić negirala. Pritom je prozvala Narod.hr. Markić je istaknula da je oko ove priče puno neodgovornih pitanja.

Demografi tvrde da Hrvatska ima manje od četiri milijuna stanovnika

Pin It

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Profesor Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati.

Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika, piše Večernji list. Nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod četiri milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.

Još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

"Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima", kaže demograf Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika. "Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća", govori Šterc.

Da imamo realno četiri ili manje od četiri milijuna stanovnika s kolegama se slaže i demograf Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. "Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva", kaže Strmota.

Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a istodobno 3,774.548 birača u Hrvatskoj, koliko ih vodi Ministarstvo uprave. Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Da ne govorimo o tome da smo, prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018., imali 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade kod nas, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo da bi se objasnio takav kupus od podataka.

direktno.hr

Login Form