HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Vijest da Francusku već tjedan dana potresaju prosvjedi učenika, koji su poprimili nasilni karakter sveopće pobune protiv vlasti, nije više ni vijest za naslovnice. Ako probate “izguglati” nešto o tome, zadnje su vijesti uglavnom stare dva dana, tako da ćete steći dojam kako se stvar okončala nakon što je francuska vlada ponudila ustupke, premda su se u stvarnosti prosvjedi nastavili jednakim intenzitetom.

Aleksandar Vučić u okupiranoj Glini 1995

Zamisao o proširenoj, 'Velikoj' Srbiji nije se, zapravo, mijenjala od vremena Vuka (Stefanovića) do vremena Vučića, Aleksandra. Razlikovale su se samo zamišljane metode njezina ostvarenja. Prisjetimo se govora donedavnoga srpskog predsjednika, pred okupljenim Srbima usred Hrvatske, u Glini, sredinom ožujka 1995.

Damir Vanđelić o svom izbornom rezultatu i novoj Vladi: Nekima je ovo  smiješno, a meni - opasno - Forbes Hrvatska

Zagužvalo se posljednjih tjedana na političkoj sceni kao da parlamentarni izbori nisu tek za godinu i pol. Svi nešto osnivaju, ujedinjuju, spajaju i sve to uz nezaobilaznu medijsku ofenzivu kao logičan PR instrument svojih političkih poteza.

To je taj tihi građanski rat koji plamti u svim mogućim segmentima hrvatskog društva, koji niti se prokazuje, niti razobličava, otvarajući put beskonačnim manipulacijama u prvom redu mladog hrvatskog naraštaja

Nekoliko stotina ljudi iz cijele Hrvatske okupilo se danas u podne na zagrebačkom Zrinjevcu kako bi Vladi Republike Hrvatske poručili: „Dosta je!” Organizatori prosvjeda, Udruga Glas poduzetnika (UGP) i udruga SMOi – Spasimo male obiteljske iznajmljivače, traže smanjenje poreza i drugih davanja, ukidanje odluka o sidrenim cijenama, manje administrativnih obveza te odgovornije trošenje javnog novca.

Hrvatska jest samostalna država i ima pravo jasno reći da je umorna od političara koji pod krinkom otpora cenzuri guraju narativ o zajedničkom prostoru. Umjesto predavanja o stihovima iz 1988. godine, budite iskreni barem prema sebi. Pjesmu niste pustili slučajno, a ljudi su poruku savršeno dobro razumjeli.

Susjedi otvaraju dosjee iz doba komunizma: Objavit će imena tisuća doušnika

Mađarska će uskoro na internetu objaviti desetke tisuća dosjea komunističke tajne policije što se od pada komunizma nije usudila nijedna vlada. Sada će svaki građanin moći će pretraživati popise doušnika i suradnika bivših sigurnosnih službi.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj rastu radi ovih 4 razloga

Cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile su snažno rasti i tijekom 2026. godine. Prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku, u drugom tromjesečju cijene stambenih objekata bile su 12,7 posto više nego godinu prije. U Zagrebu je godišnji rast iznosio 15,7 posto, na Jadranu 9 posto, a u ostalim dijelovima Hrvatske 15,8 posto. Istodobno je broj prodanih stambenih objekata pao za 33,3 posto.

Zakuhali buru pa utihnuli: Na optužbe iz HDZ-a da je njihovu akciju  organizirao Milanović jedino je Ćesić Rojs bio brutalan, poprilično |  tportal

Narod generale najviše pamti po neshvatljivim potezima. Ti su potezi duboko podijelili i razočarali branitelje. Najbolji primjer je pismo iz 2022. Tada su istaknuti umirovljeni generali zatražili pomilovanje bivših šefova jugoslavenske tajne policije. Među potpisnicima su bili Ante Gotovina, Ivan Čermak, Ljubo Ćesić Rojs, Pavao Miljavac i Davor Domazet Lošo. Tražili su milost za Josipa Perkovića i Zdravka Mustača.

Vlatka Vukelić za srednja.hr kaže da je izložena 'medijskom linču' i  'difamacijskoj kampanji'

Četnički zločini na području Rame i Prozora u listopadu 1942. jedan su od najvećih masovnih zločina nad civilnim stanovništvom NDH, nad Hrvatima i Muslimanima, piše izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, povjesničarka s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form