HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Hrvatska pod sve većim migracijskim pritiskom: Novi EU pakt donosi obvezne kvote i sankcije

Hrvatska je bez kritičkog stava i opiranja, pasivno usvojila pakt o migracijama. Na žalost, već se sada nalazi među državama koje su, u odnosu na broj stanovnika pod najvećim migracijskim pritiskom u Europskoj uniji. Posljednjih godina bilježi se velik broj ilegalnih prelazaka granice, ali i povrataka migranata prema tzv. Dublinskom postupku.

U zagrebačkoj Dubravi

U zagrebačkoj Dubravi ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 29 žrtava, preliminarno je utvrđeno kako se radi o osobama muškog spola ubijenima u dobi između 30 i 40 godina, a prema dostupnim saznanjima likvidacije su počinjene u poslijeratnom razdoblju, objavilo je Ministarstvo hrvatskih branitelja na svojim mrežnim stranicama.

Ovo su kontroverzni stavovi u naslovu. Ili ipak nisu? Pravo glasa u Hrvatskoj zajamčeno je svakoj osobi koja navrši 18 godina. Dovoljno je tek biti upisan u registar birača. Pravo glasa ne gube ni najveći kriminalci, a dobivaju ga automatizmom maturanti koji su dan ranije pravno gledano bili – djeca. Mozak se u potpunosti razvije s tek 25 godina, niti to ne bi trebalo zanemariti.

Imamo više izvještaja o tome koliko je iskopano žrtva nakon Drugoga svjetskog rata nego izvještaja o tome koliko je uzorano njiva u Slavoniji i koliki će biti prinos pšenice i drugih poljoprivrednih kultura”, kazao je Rimac.

Europa danas prolazi kroz ozbiljnu krizu vrijednosti. Otvorene granice, korumpirane elite i sve veći pritisak na slobodu govora postaju svakodnevica, dok mnogi u Bruxellesu žele kontrolirati što ljudi smiju misliti i govoriti.

Goluža je rekao da je Tomašević osobno izabrao Kostu Kostanjevića za ravnatelja Ustanove za upravljanje sportskim objektima (USO) te odbacio tvrdnje gradonačelnika da je riječ o kadru kojega je zatekao u sustavu.

Ova slika dijeli  se po društvenim mrežama, ali nije točna.

To je Stjepan Lozo izjavio u emisiji Bujica na Z1 televiziji (svibanj 2019.) Pozivao se na demografa Vladimira Žerjavića i tumačio brojke  kao dio poslijeratne kolonizacije (navodno bivši četnici koji su prešli u partizane), ali brojka od 60 000 nikako ne stoji,  nije u skladu s demografskim pokazateljima!

Andrija Hebrang, Defence Minister (May 14, 1998 – October 12, 1998) - MORH

Žao mi je što moram gledati one koji su u to vrijeme bili protiv HDZ-a i Tuđmana, a danas su najveći domoljubi i narod ih bira da vode državu. To nije iskreno, a bez iskrenosti nema sretne države

"Tomislav Tomašević je do kraja stao iza njega unatoč svim dokazima", podsjetila je te spomenula Gorana Đulića, člana stranke Možemo!, koji je optužen za navodno postupanje prema zviždačima u slučaju "Hipodrom". "Gradonačelnik Tomašević ga i dalje nije razriješio niti su uslijedile ikakve sankcije", istaknula je.

Naravno, jedan od utjecajnijih jugonostalgičara, s obzirom da je povjesničar, pisac, „Titov kroničar“ i profesor na fakultetu, pa samim time odgaja našu mladost povijesnim falsifikatima je Hrvoje Klasić, koji zapravo svojim serijalom „Titova Jugoslavija“ šalje odgovor Gordanu Maliću čime bez ikakve sumnje pere svoju savjest i spašava profesorsku i povjesničarsku karijeru.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form