HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Kolona sjećanja Vukovar

Stigli su u crnim limuzinama, okruženi tjelohraniteljima, prohodali, položili vijenac, sjeli u limuzine i nestali. Nitko od njih nije hodajući između grobova heroja zastao, pogledao njihovu fotografiju i ime na nadgrobnom spomeniku i rekao – hvala.

Riječ je o ustanovi čiji je osnivač Grad Zagreb, kojim od svibnja 2021. upravlja Tomislav Tomašević i stranka Možemo. Grad u sedmeročlano Upravno vijeće imenuje četiri člana, što znači da njegovi predstavnici imaju većinu i odlučujući utjecaj na odluke tog tijela.

Parlamentarni izbori održani 25. listopada u Srbiji donijeli su najveći politički potres u toj zemlji još od pada Slobodana Miloševića 2000. godine. Prema najnovijim rezultatima Republičke izborne komisije, „Studentska lista – Studenti pobjeđuju” osvojila je 52,73 posto glasova, dok je lista Aleksandra Vučića „Ujedinjena Srbija” dobila 39,15 posto.

Slobodna Dalmacija - Turudić o o ubojici iz Drniša: 'Dva su odvjetnika  davala različite odgovore, vi znate kojem se ja priklanjam'

Istražni zatvor određen je za još četvero zaposlenika Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, ali samo zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić smatra da je sud trebao prihvatiti i ostale razloge koje je predložilo tužiteljstvo.

Jedan od najvećih apsurda hrvatske politike uperen i protiv hrvatske države i protiv hrvatskoga naroda jest djelovanje od samog raspada komunističke totalitarne Jugoslavije Milorada Pupovca, samozvanog čet(l)nika Srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

3. lipnja 1991. Domovinski rat – stvaranje prvih četnički uporišta u  istočnoj Slavoniji - RADIO LJUBUŠKI

Zapravo niste zaslužili ni misao. Ni riječ. Ni slovo. Ali, jače je od mene. Razmišljajući posljednjih tjedana o Vukovaru, evocirajući slike iz Domovinskog rata, vremena u kojemu smo mnogi od nas odrasli, pa i ostarjeli preko noći, znala sam da vam želim napisati pismo. Jer, ovo pismo ste zaslužili iako možda ni neće doći do vas. No, ne bih imala mira da vam ga ne napišem.

VUKOVAR Kolona sjećanja okuplja Hrvatsku - eMedjimurje.hr

Hrvatska 18. studenoga obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Trideset i pet godina nakon sloma obrane grada, Vukovar ponovno okuplja desetke tisuća građana iz svih dijelova Hrvatske, obitelji poginulih, hrvatske branitelje i predstavnike državnog vrha, koji zajednički odaju počast svim žrtvama.

Marko Miljanić: 'Nije u redu da o Domovinskom ratu govore oni čija su braća  ovdje radila zločine' - Zadarski list

“Ja ću reći gdje je brat Milorada Pupovca. Evo ga, živi u Beogradu, glavni je narednik Vojske Srbije. On mi je doveo padobrance ovdje, padobransku brigadu, iza leđa. Drugi brat Milorada Pupovca živi ovdje kod Benkovca. Uživa u poljoprivredi. On je vodio tenkovsku kolonu na Škabrnju“, ustvrdio je.

… Bi li Hrvatske danas bilo ili bi je se u nadi, ali tiho, samo spominjalo?

Postoje datumi koji u povijesti naroda ne označavaju samo protok vremena, već postaju neizbrisivi ožiljci na kolektivnoj svijesti.

Mimohodom "Korak po korak" i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke u Škabrnji je u srijedu završeno obilježavanje 35. obljetnice stradanja toga ravnokotarskoga mjesta.Unatoč kiši, u Škabrnji se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su došli odati počast žrtvama stradanja u Domovinskom ratu.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form