HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Novinar N1 televizije Ivan Hrstić na obilježavanju postrojavanja nenaoružanih branitelja u Bogdanovcima u eteru je poslao poruku o Tomislavu Merčepu koja je izazvala lančanu reakciju. 

 

“E vala ustaše nisu vako radili!”

Svjedočanstvo Adil-bega Zulfikarpašića

Članak je objavljen pod naslovom „Trump ugasio USAID; doznajemo koga je ova organizacija financirala u Hrvatskoj“. Na naslovnoj fotografiji je Donald Trump, a ime prof. Mikića spominje se jednom. Tko god da je citirao ono što sam napisao o prof. Mikiću mogao je citirati samo jednu rečenicu: „Među osnivačima Akademije ističu se zamjenica Tomislava Tomaševića – Danijela Dolenec (Možemo); Anto Mikić, danas glavni urednik portala Bitno.net i komunikolog s HKS-a, te Tin Gazivoda, ‘detuđmanizator’ i član Otvorenog društva Georga Sorosa

Hungary's Orban urges Russia-Ukraine ceasefire on surprise visit to Kyiv |  Russia-Ukraine war News | Al Jazeera

Dok se ukrajinska ravnica natapa krvlju u petoj godini iscrpljujućeg rata, diplomatski parketi Bruxellesa postaju poprište retorike kakvu Europa ne pamti. Izjava Volodimira Zelenskog o “adresi” onih koji blokiraju pomoć ne odjekuje samo kao krik očaja, već i kao opasan presedan koji bi mogao stubokom promijeniti odnose unutar Unije.

Oglasio se direktor Spensa nakon informacija da Toni Cetinski mora da plati  penale od 100.000 evra: "Zabluda" - Telegraf.rs

Podsjetili su i da je, “prema službenim podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, dvorana SPENS nakon okupacije Vukovara 1991. godine bila logor za Hrvate, vukovarske branitelje i civile, mjesto na kojem su zarobljenici, a ponajprije žene, bile silovane, mučene, maltretirane i ponižavane, a mnogima se iz te dvorane gubi svaki trag”.

U utorak je u Europskom parlamentu  predstavljena knjiga “Komisarka”  Igora Omerze u kojoj autor tvrdi da dokumenti iz arhiva Udbe dokazuju da je Marta Kos bila registrirana kao suradnica tajne službe bivše države pod kodnim imenima Tara i Blanka.

Među njima je bilo i ranjenika iz zagrebačkih bolnica. Brojni od njih su mučeni  i likvidirani, a stotine ih je s Kanala odvoženo na obale Save i strijeljano bez suda. Neki od njih likvidirani su čak, prema svjedočanstvima, i u samom logoru na Kanalu i to vrlo brutalno, čak, prema nekim svjedočanstvima, i pred očima članova obitelji.

Mir i dobro u Hrvatskoj, najsigurnijoj zemlji na svijetu i okolici, zaštitnici  i predziđu Europske unije, državi u kojoj je jedini problem rušenje Vjesnikova nebodera, te se razmatra hoće li biti srušen grickanjem, eksplozivom ili dronovima. Za grickanje se zalažu stranke i jedinke koje u tomu imaju iskustva, to jest u grickanju države Hrvatske, koja njih, njihove udruge i agencije dotira lijepim svotama

Zajednički nazivnik poruka s one ogavne anarhomarksističke parade jest država. Država će platiti tampone, država će platiti i kontracepcijske pilule, država će platiti i abortuse. Država će dati stan, posao, novac za performanse, država će brinuti za djecu, po mogućnosti od rođenja da majčina karijera ne bi patila

Održana 'Jugoslavenska škola komunizma': Evo kako je bilo – narod.hr

Jutarnji list pred koji nas je dan izvolio izvijestiti kako je u Zagrebu na tajnoj lokaciji održana Zagrebačka škola komunizma. „Riječ je o jednodnevnom okupljanju zagrebačkih komunista, odnosno domaćeg ogranka Revolucionarnog komunističkog saveza koji želi revolucijom srušiti kapitalizam.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form