HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Arhivska snimka HRT-a iz vremena Domovinskog rata donosi vrijedan dokument o ulozi HOS-a u stvaranju hrvatskog obrambenog sustava. Na snimci se vidi svečanost dodjele časničkih i dočasničkih činova pripadnicima HOS-a, uz sudjelovanje tadašnjih vojnih i državnih predstavnika koji su govorili o njihovu doprinosu u obrani Republike Hrvatske.

S obzirom na umreženost njihovih čelnika i jataka u moćnim društvenim krugovima, politici i medijima, kao netko tko je u životu imao profesionalne kontakte kroz Vladu RH sa obavještajnim službama, ja bih to nazvao tihim državnim udarom, piše Vukušić.

Upitaj se hrvatski rode - Da ovog i ovakvih ne bijaše bi li još išta bilo naše, bi li ikada stigli do slobode?

Nikada u dugačkoj poviesti hrvatskog naroda nije postojao jedan politički pokret koji je više napadan, osuđivan, kritiziran i demoniziran, a da je u isto vrieme bio više obljubljen i imao više fanatičnih pristaša i odigrao veću ulogu u oslobođenju jednog naroda izpod tiranije okupatora i oblikovanju države za kojom su kroz duga stoljeća žudila njegova pokoljenja, kao što je bio Ustaški Pokret.

Srpsko narodno vijeće (SNV) u simboličkom je smislu 27. srpnja 2026. podiglo još jedan u nizu ustanaka protiv Hrvatske. Odnosno, puno malih ustanaka SNV podiže nekoliko desetaka puta godišnje. Stoga, mogli bismo reći da je Pupovčev etnobiznis u kontinuiranoj pobuni protiv Hrvatske već tko zna koliko dugo.

Nije točno! Bilo je to etničko čišćenje, a ne legitiman otpor!

Četnički zločini počinjeni nad Hrvatima počeli su u Kraljevini Jugoslaviji                                                                                                                                                                                                                                   

Novi broj medija koji financira Vlada RH donosi sadržaj koji zajedno tvore jasnu političku konstrukciju: tekst koji relativizira Oluju, intervju koji opoziciji daje konkretne smjernice kako srušiti HDZ te narativ koji se uklapa u dugogodišnju kritiku MORH‑a i državnih institucija.

Stojim na Jelačić placu i ne mogu vjerovati: smetlarnik na zapadnom dijelu u izgradnji, kao posljednji hit gradske uprave, zatvara ulaz u drevnu ulicu Ilicu i kao šaka na oku uništava onaj poredak koji postoji u ovom kulturološki cjelovitom i zaštićenom prostoru (mislim?) već gotovo dugi niz desetljeća.

Nakon što je Srpsko narodno vijeće (SNV) zatražilo od Hrvatske radiotelevizije da se u njezinim programima više ne prenose izjave hrvatskog povjesničara dr. sc. Marija Jareba, o slučaju smo razgovarali s izv. prof. dr. sc. Vladimirom Šumanovićem s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon ustanka u Srbu ovo selo u Lici postalo je poprište teških zločina nad Hrvatima

Na mjesnom groblju u Boričevcu nalazi se spomen-obilježje koje podsjeća na tragediju roda Ivezić, čiji su članovi stradali u ljeto 1941. godine, na samom početku Drugoga svjetskog rata, u jednom od najtežih stradanja civilnog stanovništva na području južne Like.

Barbara Dijanović: Njemačka pred demografskim slomom – narod.hr

Naravno, za sekularne misionare suvremenoga Zapada sve su to navodni pokazatelji napretka. Prazne crkve, rekordno nizak natalitet, epidemija usamljenosti, rastuća ovisnost o psihofarmacima i raspad tradicionalnih zajednica predstavljaju se kao neizbježna cijena emancipacije. 

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form