HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Što, u konačnici, i ne bi bilo nikakvo čudo, poznato je kako je Iran posebno zainteresiran za ovaj prostor, što se vidi iz bezbrojnih primjera, između ostalog Iranci su tijekom rata u Bosni slali pripadnike upravo iranske revolucionarne garde koji su obučavali borce Armije BiH, zatim Mudžahedine i ostale arapske islamiste okupljene u odredu Armije BiH ‘El Mudžahid’. 

Nemamo proturaketne sustave koji bi mogli izvršiti presretanja te rakete niti ćemo ih vjerojatno imati jer su skupi. Nemamo ni tehnološku bazu ni ljudsku osnovu koja bi implementirala takve sustave, jako bi puno koštali. Nemamo ni sustav elektroničkog djelovanja. Nemamo ni sustave ometanja satelitskih signala. Ono što nama preostaje je da raspolažemo dovoljnom količinom naoružanja za odmazdu

Opinion: What the Iran war is really about - it's not Israel

Već u prvih nekoliko dana ratnih operacija protiv iranskoga režima SAD i Izrael ostvarili su onaj najlakši cilj – neosporivu vojnu pobjedu. Iznenaditi je tek moglo koliko je vojna snaga iranskog režima bila tigar od papira. Već u prva tri dana ispalio je dvadesetak posto svojih balističkih raketa, koje uglavnom nisu stigle do cilja

Jedan vojnik, čitav roj dronova: Ukrajina ponovno ispisuje nova pravila  modernog ratovanja

Znate li vi uopće na kojoj će strani te nove sigurnosne stvarnosti biti Hrvatska ili ćete je i dalje držati iza zaključanih vrata vlastitih političkih kompleksa i odluka?

Vučić

Prema pisanju Deutsche Wellea, Srbija je u posljednjih pet godina postala najveći uvoznik složenog naoružanja na području tzv. zapadnog Balkana. Podatci Stockholm International Peace Research Institutea pokazuju da se Srbija nalazi na 37. mjestu u svijetu po uvozu takvih sustava, znatno ispred ostalih država.

Nekad su vodili ministarstva, danas vode emisije. Nekad su držali govore u Saboru, danas drže monologe na televiziji jer njihova stručnost raste proporcionalno vremenu provedenom izvan politike.

Novinar N1 televizije Ivan Hrstić na obilježavanju postrojavanja nenaoružanih branitelja u Bogdanovcima u eteru je poslao poruku o Tomislavu Merčepu koja je izazvala lančanu reakciju. 

 

“E vala ustaše nisu vako radili!”

Svjedočanstvo Adil-bega Zulfikarpašića

Članak je objavljen pod naslovom „Trump ugasio USAID; doznajemo koga je ova organizacija financirala u Hrvatskoj“. Na naslovnoj fotografiji je Donald Trump, a ime prof. Mikića spominje se jednom. Tko god da je citirao ono što sam napisao o prof. Mikiću mogao je citirati samo jednu rečenicu: „Među osnivačima Akademije ističu se zamjenica Tomislava Tomaševića – Danijela Dolenec (Možemo); Anto Mikić, danas glavni urednik portala Bitno.net i komunikolog s HKS-a, te Tin Gazivoda, ‘detuđmanizator’ i član Otvorenog društva Georga Sorosa

Hungary's Orban urges Russia-Ukraine ceasefire on surprise visit to Kyiv |  Russia-Ukraine war News | Al Jazeera

Dok se ukrajinska ravnica natapa krvlju u petoj godini iscrpljujućeg rata, diplomatski parketi Bruxellesa postaju poprište retorike kakvu Europa ne pamti. Izjava Volodimira Zelenskog o “adresi” onih koji blokiraju pomoć ne odjekuje samo kao krik očaja, već i kao opasan presedan koji bi mogao stubokom promijeniti odnose unutar Unije.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form