HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Počeo najveći štrajk u Zagrebu: ne voze tramvaji i autobusi | Telegram.hr

Rana jesen, koja nas ove godine uglavnom časti svojim visokim dnevnim temperaturama i žarkim sunčevim zrakama koje nas podsjećaju na ljeto, donijela nam je pravu političku zbrku. Pomalo iznenadno i bez prevelike najave glavni grad Hrvatske, Zagreb, našao se u velikim problemima. Naime, radnici Holdinga i ZET-a, nezadovoljni svojim materijalnim pravima, u ponedjeljak 28. rujna stupili su u generalni štrajk.

Ministarstvo kulture i medija Nine Obuljen Koržinek (HDZ) objavilo je pregled odobrenih programa iz programskog područja „Međunarodne kulturne suradnje“. Sudeći po dokumentu, LGBT udruga Domino i njezina „queer“ kultura su nacionalni interes Republike Hrvatske, ali i HDZ-a, ne samo stranke Možemo.

Stjepan Mesić je u hrvatskoj politici jedinstven slučaj. Čovjek koji je od HDZ-ovog ratnog propagandista i govornika pred dijasporom, s otvorenim koketiranjem s ustaškim narativom, kasnije postao predsjednik države i jedan od najglasnijih javnih kritičara istraživanja povijesti NDH.

Slobodna Dalmacija - Penava se obrušio na jednu stranku i zastupnicu: 'O  čemu pričaju gospoda? Kakvu poruku šalju Hrvatima u BiH?'

Povjerenstvo za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata u petak je predložilo Vladi stvaranje memorijalnog mjesta posvećenog žrtvama komunističkog režima, a lokacija takvog mjesta još se treba odrediti, rekao je predsjednik Povjerenstva Ivan Penava.

Zoran Jovanović, poznatiji kao 'Šprajc', teško je i sa velikom mržnjom uvrijedio obitelji stotina žrtava komunističkog režima pobijenih bez suda, u zagrebačkim Gračanima. Izmasakrirana tijela hrvatskih i njemačkih vojnika i civila, žena i djece, Jovanović - 'Šprajc' je bez imalo pijeteta, podrugljivo nazvao "leševima okupatora i domaćih izdajnika," a masovne grobnice doveo u pitanje, proglašavajući ih "navodnima".

Peternel: 'Ne bude li promatrača, nas troje ili četvero više nećemo  podržavati Vladu' | tportal

Nakon štrajka ZET-a i djelatnika Čistoće Zagreb se vraća u normalu – doduše nastavljaju se za sada bezuspješni pregovori sindikata i uprave Holdinga i grada Zagreba oko novog kolektivnog ugovora i materijalnog statusa zaposlenih.

Film koji tvrdi da govori istinu o povijesti počinje promotivnim plakatom čija je vjerodostojnost već dovedena u pitanje. Kritičari tvrde da fotografija na plakatu ne prikazuje majku i djecu s Kozare, nego hrvatsku obitelj Ivičević iz Drvenika, snimljenu u savezničkom izbjegličkom logoru El Shatt u Egiptu, kamo su 1943. i 1944. evakuirani deseci tisuća civila iz Dalmacije.

? „ZLATNI REZ 42 – DJECA KOZARE“ JOŠ PRIJE PREMIJERE IZAZIVA BURU Film  Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42 – Djeca Kozare“ 2. listopada otvara FEST  u Beogradu. Projekt je nastao uz financijsku

U Hrvatskoj se već desetljećima zna da je u 'Okupaciji u 26 slika', dokumentarcima o Jasenovcu i filmu o suđenju Artukoviću koristio pojednostavljene, dramatizirane, dijelom krivotvorene ili posve netočne prikaze. Krivotvorenje je konstanta njegovih uradaka, a najnoviji primjer tiče se promotivnog plakata s fotografijom obitelji Ivičević iz El Shata koja glumi majku i djecu s Kozare.

Peternel: Ne treba isključiti mogućnost da je Vlada utjecala na zabranu  štrajka · HINA.hr

Zastupnik DOMiNO-a Igor Peternel izjavio je u četvrtak da ne treba isključiti mogućnost da je Vlada “podzemnim kanalima” preko suda utjecala na zabranu štrajka ZET-a u Zagrebu, ocijenivši da je štrajk isprva odgovarao HDZ-u, ali da mu je kasnije počeo politički štetiti. Iz HDZ-a su insinuacije odmah odbacili.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević izjavio je da „nije takav političar da mijenja stav“. Koliko ima istine u toj izjavi?

Na društvenim mrežama Nikita Stoja objavila je popis primjera koji pokazuju upravo suprotno – da je Tomašević tijekom mandata promijenio niz političkih i ideoloških stavova. Kada se njezine tvrdnje usporede s javno dostupnim podacima, ti primjeri doista imaju čvrsto uporište.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form