HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Neovisna gradska zastupnica Dina Dogan otvorila je pitanje radnog staža gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića. Gradska vlast, kao i sam Tomašević, nespretno se pokušala sakriti iza jednogodišnjeg studija gradonačelnika na Cambridgeu. Mediji su slavodobitno objavili tu jednu činjenicu i naprosto ignorirali pitanje o stažu.

SAD spasio pilota nakon obaranja F-15, operacija među najopasnijima u  povijesti | Vijesti Hercegovina.Info

Hrvatski branitelj, pripadnik Tigrova Robert Čulina reagirao je na američko spašavanje svog pilota duboko u iranskom teritoriju bez obzira na gubitak vojne tehnike jer Amerikanci ne ostavljaju svoje vojnike ni žive ni mrtve nigdje. Usporedio je to s nestalim hrvatskim vojnicima i civilima.

Umjesto tri marčanske bure, u ožujku ih je bilo trinaest, a neke se prelile i na travanj, pa je početkom Velikoga tjedna bilo i vjetrova preko sto na sat. Utješna je informacija da na Jupiteru pušu vjetrovi 450 na sat. Do Jupitera ljudi još nisu došli, a i što će ondje, ni do Marsa, a do Mjeseca pješače svakih pedeset godina.

D. Dijanović: Kineski projektili i izraelski sustavi: kako srpska vojna  modernizacija utječe na sigurnost u tzv. regiji? - Portal Hrvatskoga  kulturnog vijeća

Sigurnosne prilike u jugoistočnoj Europi ponovno dolaze u središte pozornosti nakon najnovijih vojnih nabava Srbije. Posebnu pažnju privlače kineski projektili velikog dometa i izraelski raketni sustavi, koji zajedno predstavljaju značajan tehnološki iskorak.

Vremena su to bila kad su se Božić i Uskrs slavili potajno doma jer je vjera bila opijum za narod i nešto zaostalo čega se trebalo čuvati ako se željelo uspješno živjeti. Hvala Bogu, ta vremena samoupravljanja, nesvrstanosti, bratstva i jedinstva definitivno su iza nas. 

U nekim segmentima javnoga života u Hrvatskoj, riječ 'pomirenje' (pomirba) pokušava se istrgnuti iz svoga tisućljetnog okruženja i odvojiti od smisla koji prenosi, samo zbog toga da bi se promijenilo značenje jedne političke koncepcije koja je pridonijela obrani, oslobođenju i uspostavi samostalne hrvatske države.

Srpska nacionalna manjina u Saboru ima tri zastupnika. Sve troje članovi su SDSS-a. Iako se redovito žale na ugroženost, trojac u sastavu Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Anja Šimpraga, kao predstavnici manjine, dobro zarađuju. U imovinskim karticama imaju stanove, apartmane, njive…

Jugokomunistički režim u kojemu je Hrvatska provela pola stoljeća najgori je i najkrvoločniji okupacijski režim u povijesti hrvatskoga naroda i njega se svatko treba stidjeti. Nikada ga se njegovi relikti i mlađi baštinici poput Vikotora Gotovca, Hrvoja Klasića ili Vilija Matule ne će odreći, ne unatoč toj činjenici, nego baš zbog nje. Ne će se nikada pomiriti s postojanjem samostalne i slobodne hrvatske države. 

Nakon suptilnih najava hajdaša, kekina i inih političkih fakina da ćemo se njihovom pobjedom na sljedećim izborima vratiti u četrdeset petu, za cijelu je Hrvatsku bio proglašen crveni alarm. Ili sam nešto krivo razumio, vjerojatno se radilo o meteoalarmu, a prognoze se ostvarile drastičnije no što je najavljivano.

Dogodi se da ljudi iskoriste položaj i prisvoje javni novac - ali kako to da nitko od odgovornih osoba u MVEP-u od 2017. do 2023. nije uočio nestanak tolikog novca? U što su gledali ljudi koje je Grlić Radman postavio da nadziru trošenje našeg novca - kad šest godina nisu vidjeli kako nestaju tri četvrtine milijuna?

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form