HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Politika masovne imigracije u ime ljudskih prava također je jedno od omiljenih sredstava elite za kontrolu stanovništva. I malom djetetu je jasno kako nekontrolirana imigracija može voditi samo u građanski rat, naznake čega već možemo vidjeti u zemljama zapadne Europe. Trik je u tome da elite već računaju s negativnom reakcijom domaćeg stanovništva i jačanje desnice. 

"Točno Micek, čim si čuo 40.000 ljudi u Gospinu Docu kako uglas pjevaju Čavoglave, znao si što to donosi. Donosi neprobojnu branu tvojim idejama, a poglavito onom starom snu o 'svim Srbima u jednoj državi'"

Zaljevske zemlje pokrenule su velike energetske projekte vrijedne milijarde dolara kako bi zaobišle Hormuški tjesnac, ključni pomorski prolaz kroz koji je desetljećima prolazila većina izvoza nafte.

RAŠKOVIĆ NA MITINGU KRAJ VOĆINA: 'U obranu će doći deset hiljada krajiških  Srba' - Dnevno.hr

Skup u Srbu još se naziva i miting u Srbu. Održan je 25. srpnja 1990. godine, neposredno prije tzv. balvan revolucije. Broj okupljenih varira. Slobodna Dalmacija izvijestila je o oko 70 tisuća Srba, dok drugi izvori navode i veće brojke: Milan Babić je kao svjedok U Haagu izjavio da je bilo oko 100 tisuća ljudi, a u nekim radovima brojka stiže i do 200 tisuća.

Možemo li uopće zamisliti sliku Hrvatske uz sliku Sandre Benčić? Kao da duet Milanović- Dončić nije dovoljan za „optimizam“, pa im u tom mačo političkom društvu treba još i žensko koja od duhana pjeva toliko falš, da joj pucaju vratne žile? Živa konkurencija Mili ili Milutinu Kekinu!

Postalo je već normalno i uobičajeno da svaki istup predsjednika Republike Zorana Milanovića predstavlja negaciju visoke funkcije koju  već u drugom mandatu obnaša zahvaljujući sljepilu i neodgovornosti svakog birača koji mu je dao glas unatoč bezbrojnih dokaza da se radi prije svega o politički, ali i psihički  neuračunljivoj osobi.

Domovinski rat: sjetimo se rujna 1991., teških i tužnih događaja...

U svečanim ložama, kako nam se čini,  kroji se danas neka nova, sterilna povijest, pa je  red  da se stvari napokon nazovu pravim imenom. Kada je u proljeće i ljeto 1991. Hrvatskoj omča stegnuta oko vrata, sudbinu Domovine, pod vodstvom dr. Franje Tuđmana, u svoje su ruke preuzeli ljudi koji nisu znali kalkulirati.

”Željeti zaustaviti otvorenu masovnu neeuropsku imigraciju i zaštititi demografski kontinuitet europskih naroda proglašava se rasnom diskriminacijom”, poručili su organizatori na društvenoj mreži X, najavljujući pravne korake protiv odluke.

Zašto film "260 dana" ne smije u hrvatske kinodvorane?

Kada neki film u hrvatskim dvoranama pogleda više od 60.000 gledatelja, o njemu svi pričaju. Poziva ga se na filmske festivale, pa tako i na onaj u Puli. No, u ovom slučaju postoji jedno veliko ALI.

Mediji

Jučer je planula medijska histerija kada su uoči Thompsonova koncerta u Šibeniku mobilni WC-i bili postavljeni u blizini spomenika ubijenom komunistu Radi Končaru. Naslovi su “vrištali” o “skandalu”, “sramoti” i nepoštivanju “antifašističke” baštine. Redale su se osude, političke reakcije i moraliziranje.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form