HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Ide svibanj, idem i ja, idu dalje Hrvatske kronike. Idem i u dućan, šalju me nekidan po grincajg, lijepa hrvatska riječ. I ne slutim da će to biti nastavak  priče o mrkvi iz Srbije, koju sam, ako se sjećate, kupio u konzumerističkom trgovačkom centru. Nađem grincajg, za svaki slučaj pogledam zemlju porijekla. Nije Srbija, nego piše EU i Srbija.

Damir Vanđelić objavio je na društvenim mrežama dio pisma Hrvoja Zgombića, šefa revizorske tvrtke, upućenog premijeru Andreju Plenkoviću. Pismo iznosi zastrašujuće detalje o sustavnom izvlačenju novca iz Ine kroz sporne ugovore s MOL-om, ističući financijske aranžmane koji su hrvatskoj naftnoj kompaniji nanijeli višemilijunsku štetu, dok su mjerodavne institucije godinama ignorirale nalaze revizije.

Prema Mendel, članovi ukrajinskog izaslanstva na pregovorima u Istanbulu u proljeće 2022. navodno su pristali na gotovo sve ruske zahtjeve kako bi zaustavili rat. Ona je to kazala u intervjuu kontroverznom američkom komentatoru Tuckeru Carlsonu, prenosi Kyiv Post. 

Dabro se opet oglasio: 'Ne ser*** više. Sve vas bum tužil' - tportal

Pozovimo, u ime zastupnika okupljenih u Hrvatskom saboru, sve nositelje lokalne vlasti u zemlji neka ulicama i trgovima daju imena žrtava jugoslavenskog komunizma. Odbacimo zlo koje smo politički prezreli 1990. godine, a koje danas u okovima još drži naš narod. Pozovimo Hrvatsku da ukloni s ulica i trgova ime kreatora zla – Josipa Broza Tita. Ne mogu se poštovati žrtve i istovremeno veličati ubojice.

Povjesničarka dr. sc. Blanka Matković upozorava kako Hrvatska desetljećima otvara masovne grobnice žrtava komunističkih zločina, ali bez sustavne identifikacije posmrtnih ostataka te da ponovno završavaju u zajedničkim grobnicama.

U Fažani su 9.svibnja održani 21.Titovi dani.

Manifestacija koju organiziraju Turistička zajednica Fažana i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Tito.

Jedini koji danas u Hrvatskoj slave Dan oslobodjenja su kvislinzi, hrvatski Jugoslaveni  i velikosrbi, oni koji su poraženi 1995. pa ovakvim vampirskim orgijama samo žele ublažiti gorčinu poraza. 

Zašto je Travica osuđen, a počinitelji iz 1945. nisu? Zašto se njegov zločin jasno i nedvojbeno prikazuje u pravome svjetlu, dok se zločini iz 1945. relativiziraju, umanjuju i obeščašćuju manifestacijama poput Trnjanskih krijesova?

Svaki eurozastupnik, oni to moraju znati, koji šuti o zlu nad vlastitim narodom svjesno izdaje one koji više ne mogu govoriti. Ali ne samo njih, oni izdaju i djecu ubijenih na Križnom putu, unuke ili majke koje su desetljećima tražile kosti svojih sinova, svećenike koji su ubijeni jer su vjerovali u Boga, umjesto u Partiju.

Kažu neki da Zagreb postaje grad u kojem se navodno “umire od srama“. Zašto? Hrvatski tjednik objašnjava: "Jedini grad u Europi koji slavi svoje okupatore i ubojice deset tisuća nedužnih građana".

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form