Trnjanski kresovi, osim što su neokomunistički dernek na sramotu gradske vlasti, ujedno su i vrlo komični. Naime, angažiran sam kao redar na Kresovima, prisustvovao sam online sastanku na kojem je bilo pedesetak ljudi, odnosno „drugova“, te sam dobio nekoliko mailova s uputama.

"Hrvatski narod dugo je čekao da se o tome počne govoriti. Ta šutnja je predugo trajala. Prije nekoliko dana pronađeno je još jedno grobište ljudi koji su bez suđenja 1945. pogubljeni samo zato što su možda drugačije mislili", poručila je.

"Dolazim iz zemlje koja je imala različite zajednice i različite načine obilježavanja 9. svibnja. Rasprave koje smo vodili o tome zašto ne možemo slaviti 9. svibnja kao Dan pobjede polaze od činjenice da bismo taj dan mogli smatrati pobjedom da smo nakon završetka rata mi u Estoniji ostali u slobodi i neovisnosti", rekla je Kallas.

Dok demokratska Europa osuđuje sve totalitarizme, zagrebačka vlast javnim novcem slavi ideologiju odgovornu za masovna poratna stradanja, ignorirajući rezolucije EU i pijetet prema žrtvama.

Događaj kojeg neki i danas nazivaju „oslobođenjem“ Zagreba zapravo je značio uvođenje nove totalitarne vlasti nad Hrvatskom. A ona je bila vidljiva već u danima koji su uslijedili: krvavi obračun nad pobijeđenim protivnicima i masovna smaknuća bez suda postali su svakodnevica Zagreba i Hrvatske.

Tko će tu profitirati, možda kratko vrijeme, znamo: investitor i onaj tko mu je dao dozvolu za takav naturocid. Jer to bez mita ne funkcionira. Takvi se čudovišni divovi, kažu znalci, još nisu pojavili u Europi, a mi, ovako mali za razliku od Ukrajine, Francuske ili Španjolske i Njemačke – udri da budemo prvi!

Suprotno tvrdnjama i narativima nametnutima od bivšeg jugoslavenskog režima, koje i danas prenose službena politika Republike Hrvatske, većina medija i dio povjesničara, Zagreb 8. svibnja 1945. nije bio oslobođen, već okupiran ulaskom Jugoslavenske armije.

Povjesničarka Blanka Matković gostovala je u emisiji „Ton, slika, politika“ autora i voditelja Davora Dijanovića, u kojoj je govorila o svojim dugogodišnjim istraživanjima suvremene hrvatske povijesti. Razgovor je obuhvatio njezin dvadesetogodišnji rad na temi Jasenovca, utjecaj studija na britanskim sveučilištima na njezin istraživački pristup te suradnju sa Stipom Pilićem na knjizi o Jasenovcu.

Ukratko, riječ je o neokomunističkom derneku na savskom nasipu kojim stranka Možemo te njoj pridružene udruge i interesne skupine obilježavaju partizansku okupaciju Zagreba 8. svibnja 1945. te uspostavu totalitarne i komunističke Jugoslavije po uzoru na Staljinov SSSR s Beogradom kao glavnim gradom

“Svi svjesni Hrvati slave 5. kolovoza, a ne 8. svibnja. Osmi svibnja označio je ulazak jugoslavenske vojske i početak represije, masovnih likvidacija i oduzimanja osnovnih ljudskih prava. Još uvijek otkrivamo jame i masovne grobnice ljudi ubijenih nakon ulaska partizana u Zagreb”, istaknuo je Peternel.