HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Igor Štimac gostovao je u Podcastu Velebit, gdje je s urednikom i voditeljem Markom Juričem razgovarao o sportu, hrvatskoj reprezentaciji, Dinamu i Hajduku, navijačima, stanju u hrvatskom nogometu, ali i o svom ulasku u politiku.

Hrvatski istraživač i publicist Pero Šola oglasio se na društvenim mrežama povodom aktualnih polemika koje su se ponovno rasplamsale u javnosti oko najnovijeg filmskog ostvarenja redatelja Lordana Zafranovića. Osvrnuvši se na sporna povijesna pitanja i interpretacije događaja vezanih za Kozaru, Šola je u svojoj objavi podijelio stari dokument.

Barić

U kontekstu novog ideološkog i povijesnog falsifikata jugoslavenskog redatelja Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42 – Djeca Kozare“, donosimo povijesnu istinu od djeci s Kozare. Jedan od znanstvenih radova koji obrađuju ovu temu napisao je ugledni povjesničar dr. sc. Nikica Barić, zaposlenik Hrvatskog instituta za povijest.

Gotovo 2000 privedenih nakon nasilnih prosvjeda učenika - HRT

Prizori zapaljenih škola i autobusa, brutalnih napada, kao i izvještaj o pokušaju ubojstva, ponovno su, 1. listopada, potresli Francusku, dok blokade srednjih škola ulaze u drugi tjedan diljem zemlje. Ono što je počelo kao prosvjed za bolje uvjete za učenike i nastavnike pretvorilo se u nasilje na desecima lokacija, koncentrirano u školama s velikim udjelom imigrantskog stanovništva.

Počeo najveći štrajk u Zagrebu: ne voze tramvaji i autobusi | Telegram.hr

Rana jesen, koja nas ove godine uglavnom časti svojim visokim dnevnim temperaturama i žarkim sunčevim zrakama koje nas podsjećaju na ljeto, donijela nam je pravu političku zbrku. Pomalo iznenadno i bez prevelike najave glavni grad Hrvatske, Zagreb, našao se u velikim problemima. Naime, radnici Holdinga i ZET-a, nezadovoljni svojim materijalnim pravima, u ponedjeljak 28. rujna stupili su u generalni štrajk.

Ministarstvo kulture i medija Nine Obuljen Koržinek (HDZ) objavilo je pregled odobrenih programa iz programskog područja „Međunarodne kulturne suradnje“. Sudeći po dokumentu, LGBT udruga Domino i njezina „queer“ kultura su nacionalni interes Republike Hrvatske, ali i HDZ-a, ne samo stranke Možemo.

Stjepan Mesić je u hrvatskoj politici jedinstven slučaj. Čovjek koji je od HDZ-ovog ratnog propagandista i govornika pred dijasporom, s otvorenim koketiranjem s ustaškim narativom, kasnije postao predsjednik države i jedan od najglasnijih javnih kritičara istraživanja povijesti NDH.

Slobodna Dalmacija - Penava se obrušio na jednu stranku i zastupnicu: 'O  čemu pričaju gospoda? Kakvu poruku šalju Hrvatima u BiH?'

Povjerenstvo za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata u petak je predložilo Vladi stvaranje memorijalnog mjesta posvećenog žrtvama komunističkog režima, a lokacija takvog mjesta još se treba odrediti, rekao je predsjednik Povjerenstva Ivan Penava.

Zoran Jovanović, poznatiji kao 'Šprajc', teško je i sa velikom mržnjom uvrijedio obitelji stotina žrtava komunističkog režima pobijenih bez suda, u zagrebačkim Gračanima. Izmasakrirana tijela hrvatskih i njemačkih vojnika i civila, žena i djece, Jovanović - 'Šprajc' je bez imalo pijeteta, podrugljivo nazvao "leševima okupatora i domaćih izdajnika," a masovne grobnice doveo u pitanje, proglašavajući ih "navodnima".

Peternel: 'Ne bude li promatrača, nas troje ili četvero više nećemo  podržavati Vladu' | tportal

Nakon štrajka ZET-a i djelatnika Čistoće Zagreb se vraća u normalu – doduše nastavljaju se za sada bezuspješni pregovori sindikata i uprave Holdinga i grada Zagreba oko novog kolektivnog ugovora i materijalnog statusa zaposlenih.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form