HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Hrvatska ima ljude i potencijal, ali problemi i neispunjena obećanja ostaju.

Hrvatska je država koja ima ljude, znanje, prirodne resurse i sve preduvjete za kvalitetniji život svojih građana. Ipak, desetljećima se vraćamo istim pitanjima. Zašto se sporo mijenjamo? Zašto se sposobnost često manje cijeni od poznanstva?

Prošlo je vruće, oporo ljeto, koje se prelilo u tople, varljive dane rane jeseni. A onda je došao listopad i donio hladni dah koji se uvukao u svaku poru vukovarske četvrti Sajmište. Miješao je magle od hladnoće s maglama prašine i eksplozija, u kojima se disao barut, a sudbina grada kovala u neizvjesnosti.

Legal proceedings dropped against AFD's Alice Weidel over alleged donations  - SWI swissinfo.ch

Alice Weidel, supredsjednica Alternative za Njemačku (AfD), poručila je da je Nijemcima dosta politike koja djeluje protiv interesa vlastite zemlje. Njezina objava dolazi nakon nove ankete u Brandenburgu, prema kojoj AfD uživa potporu čak 40 posto birača, dok je Kršćansko-demokratska unija (CDU) pala na samo 9 posto.

Svakodnevnica u Bruxellesu, glavnom gradu Europske unije. Usred bijela dana čovjek migrantskog porijekla pljačka biciklista na ulici.

U Bruxellesu čak 78% stanovništva čine Belgijci stranog podrijetla i strani državljani.

Reagirajući na kritike Volodimira Zelenskog na američki sporazum s Rusijom o isporuci dizela, američki predsjednik Donald Trump rekao je kako smatra da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika.

Pandemijski sporazum Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) predstavlja se kao važan korak prema zaštiti čovječanstva od budućih zdravstvenih kriza. No, iza najava međunarodne solidarnosti, zajedničke pripravnosti i učinkovitijeg odgovora na pandemije, otvaraju se brojna ozbiljna pitanja.

Kada se ukupan iznos državne potpore podijeli s brojem prodanih karata, dolazi se do apsurdnog podatka da hrvatski porezni obveznici po svakom gledatelju u kinu subvencioniraju iznose od 100, 200, pa i više od 500 eura. Dok komercijalni naslovi moraju opravdati svaki uloženi cent na tržištu, za povlašteni krug autora i producenata tržište i odaziv publike uopće ne postoje kao kriterij uspjeha.

Vijest da Francusku već tjedan dana potresaju prosvjedi učenika, koji su poprimili nasilni karakter sveopće pobune protiv vlasti, nije više ni vijest za naslovnice. Ako probate “izguglati” nešto o tome, zadnje su vijesti uglavnom stare dva dana, tako da ćete steći dojam kako se stvar okončala nakon što je francuska vlada ponudila ustupke, premda su se u stvarnosti prosvjedi nastavili jednakim intenzitetom.

Aleksandar Vučić u okupiranoj Glini 1995

Zamisao o proširenoj, 'Velikoj' Srbiji nije se, zapravo, mijenjala od vremena Vuka (Stefanovića) do vremena Vučića, Aleksandra. Razlikovale su se samo zamišljane metode njezina ostvarenja. Prisjetimo se govora donedavnoga srpskog predsjednika, pred okupljenim Srbima usred Hrvatske, u Glini, sredinom ožujka 1995.

Damir Vanđelić o svom izbornom rezultatu i novoj Vladi: Nekima je ovo  smiješno, a meni - opasno - Forbes Hrvatska

Zagužvalo se posljednjih tjedana na političkoj sceni kao da parlamentarni izbori nisu tek za godinu i pol. Svi nešto osnivaju, ujedinjuju, spajaju i sve to uz nezaobilaznu medijsku ofenzivu kao logičan PR instrument svojih političkih poteza.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form