HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

FOTO Državi na rubu Europe prijeti građanski rat: Nasilni neredi na  ulicama, građani izazvali totalni kaos | Večernji.hr

Europa u građanskom ratu više nije rubna ideja, upozorilo je nekoliko stručnjaka u Europskom parlamentu (EP) krajem ožujka, navodeći da rastuće napetosti diljem kontinenta počinju nalikovati uvjetima kakvi su viđeni prije prijašnjih izbijanja nasilja.

Zašto se šuti o partizanskim logorima smrti? - Cronika

Zanimljivo je da se rijetki bave koncentracijskim i drugim logorima Titovih partizana u II. svjetskom ratu, ali i nakon njega! O njima se ne uči u školama, iako postoje i knjige, koje dokazuju da ih je bilo. O njima se ne snimaju ni filmovi. Zašto? (A svi se, tobože, zalažu za istinu.)

Da je travanj, znam po tome što Mak i Tor pasu travu. Kažu neki da to nije dobro za životinje poput njih, nisu ovce ni krave, ali ja sam nakon dugoga znanstvenog istraživanja zaključio da moji ljubimci jedu samo jednu vrst trave, tko zna kako se zove, duga je, visoka, valjda ima ljekovita svojstva.

Marin - BOŽO KELAVA – TORCIDAŠ KOJEG NISU USPJELI SLOMITI‼️ Postoje priče  koje se teško čitaju, a još teže zaboravljaju. Jedna od njih je priča o  Boži Kelavi, dragovoljcu iz Vođinaca, čovjeku

On je jedan od mnogih hrvatskih branitelja i civila koji su umrli od posljedica zvjerskog mučenja, batinanja i torture u srpskim koncentracijskim logorima.

Dok mi gradimo "europsku budućnost", usred Knina i Dinare se otvoreno slavi agresija, maše zastavama paradržave i poručuje "Bude brzo". Fascinantno je s kojom mirnoćom naša vlast promatra ove "turističke aktivnosti".

Plenković se sastao s Orbanovim protivnikom na izborima, otkrio o čemu su  razgovarali - Net.hr

Nakon 16 godina vladavine Viktora Orbana i njegove stranke Fidesz mađarsko biračko tijelo je uvjerljivom većinom glasovalo za radikalne političke promjene koje je najavio sa svojom strankom Tisza nova ikona mađarske političke scene Peter Magyar. Viktoru Orbanu i njegovoj suverenističkoj politici, osobito prema Bruxellesu nisu pomogli ni podrške Moskve i Washingtona.

Kako se Tomašević odnosi prema Hodu za život i kako besramno traži stalna pojašnjenja tko će se pojaviti na pozornici, sve više izgleda kao oblik zastrašivanja i maltretiranja ljudi s kojima se ne slaže.

Nakon što je odvjetnik Luka Mišetić na svom X profilu razotkrio laži ‘povjesničara’ Eugena Jakovčića o tome da je MKSJ ustanovio da je za zločin u Ahmićima odgovoran politički i vojni vrh RH, Jakovčić, shvativši da je ‘stjeran u kut’, sada s novom objavom pokušava ‘zamutiti vodu’, iznoseći argument protiv hrvatskog vodstva.

Tomislav Tomašević ovime dobiva značajnu moć odlučivanja tko i kako može dobiti javnu površinu za svoje manifestacije. Zanimljivo je da se nekoliko odredbi u prijedlogu oslanja na formulaciju da se određene odluke mogu donositi ako su “u interesu Grada Zagreba”.

Nametnuti projekt digitalnog eura ide dalje bez stvarne demokratske rasprave i bez jasnog mandata građana. Pitao sam člana Izvršnog odbora Europske središnje banke Piera Cipollonea, zašto građani Europe nisu uvjereni u digitalni euro i zašto se čini da nitko zapravo ne pokušava objasniti zašto nam je to potrebno.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form