HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Željka Markić: Tomašević je nepokolebljiv jedino u diskriminiranju –  Prigorski.hr

„Javlja nam Jutarnji da su Srbi koji su palili oko Zadra bili ‘pijani‘ i ‘nisu znali što rade‘. Baš kao što su pokolje nakon Vukovara provodili ‘pijani četnici‘ a ne organizirao vrh JNA i Srbije. I kao što su više od 7,000 Hrvata u logorima u Srbiji držali ‘pijanci‘“, ustvrdila je Markić te dodala kako je medijska obrana jugo-ljevice i četnika u punom jeku.

Slovenija skratila vrijeme trajanja karantene pri ulasku u zemlju |  Dnevni.ba

Jeffrey Tucker, jedan od istaknutijih kritičara politike covid-karantena još od početka pandemije, ustvrdio je da svrha strogih mjera nije bila zaštita zdravlja stanovništva, već odgađanje stjecanja prirodnog imuniteta dok cjepivo, koje je tada još bilo u razvoju, ne postane dostupno i ne bude predstavljeno kao rješenje za pandemiju.

Milorad Pupovac inače ima refleks kobre kada treba politički poentirati na račun hrvatske države ili optužiti desnicu za širenje mržnje. Međutim, sada kada treba jasno i nedvosmisleno osuditi situaciju bez uspostavljanja lažnih paralela, ponovno slušamo priče o 'političkim piromanima' i takozvanim 'srpskim selima

Rudan nije zaslužila ama baš nikakvo društveno ili institucionalno poštovanje, barem u Hrvatskoj. U Srbiji jest. Želimo li zbilja biti britki, dosljedni i autentični, moramo govoriti istinu: Rudan je bila obična prostakuša i srbijanska miljenica s uvijek pripremljenim ružnim riječima o Hrvatima. Od Jelene Karleuše razlikuje se samo po odabiru karijere.

Image

Nadalje, piše kako stoga ne samo da će smrdjeti, da će rondati ubacivanje staklenih boca i staklenki nasred Ilice i Trga bana Jelačića, „već ćemo imati i podzemnu kompostanu na toj lokaciji!“. Sve to znači, tvrdi Radnić, i da će pet različitih kamiona u različito vrijeme morati obilaziti spremnike i prazniti ih.

„Nije odgovorio, niti mu je itko postavio pitanje o tome poznaje li jednog od osumnjičenika Vladimira Ćupića i u kom svojstvu. Javnost treba znati i kako su i zašto tom istom Ćupiću, koji je uzimao novac za odlaganje otpada troske na vlastitom zemljištu, srpske ili Pupovčeve Novosti dale prostor da se brani, glumi žrtvu i negira ulogu u ekološkom i zdravstvenom zločinu“.

Ovako, u čin uključena tri muškarca i – nešto što feministicama sigurno ne odgovara – jedna žena. A kad se saznala i nacionalnost osumnjičenih, koja nije hrvatska, medijska šutnja počela je jasno davati do znanja da će u najmanju ruku – okolišati.

U želji da opravda ili umanji težinu požara koje je na zadarskome području izazvala četveročlana skupina Srba, Milorad Pupovac je rekao da je riječ o pijancima koji su jednako palili i hrvatska i srpska sela. 

Milorad Pupovac može što hoće dok je Andrej Plenković predsjednik Vlade jer on njemu pušta da radi što hoće. Hrvatska gradi četrdeset kulturnih centara za koje vjerojatno ni sami Srbi ne znaju što će s njima, ni kud će s njima. Hrvatska šuti na ovakve i slične provokacije od 'Lijepa naša lijepo gori' do ove presice.

Bliži se Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, a u Hrvatskoj se već unaprijed zna scenarij. Ovaj ključni povijesni datum ponovno će proći tiho i neprimjetno. Poput Save ispod mosta, sjećanje na žrtve teče mimo javnog prostora, državnih protokola i kolektivne svijesti. 

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form