HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Moniquet, bivši časnik francuske obavještajne službe DGSE i suosnivač Europskog centra za stratešku obavještajnu službu i sigurnost, rekao je za Nice-Matin da je Jermolajev posljednjih tjedana “planirao održati prezentaciju u Europskom parlamentu kako bi razotkrio korupciju u Ukrajini”.

U svijetu koji se dramatično mijenja svakoj državi i narodu, ma koliko veliki bili, potrebni su pouzdani saveznici, prijatelji i partneri. Kako to izgleda kad ih nema najbolje pokazuje teška sudbina Kurda na Bliskom istoku, koje „saveznici“ redovito ostavljaju na cjedilu kad im više nisu potrebni. Mnogi su vjerovali da će Hrvatska ulaskom u euro-atlantske integracije riješiti sve svoje strateške probleme.

I love Rome, but Rome doesn't love us': the city's new migrant crisis |  Cities | The Guardian

Italija je desetljećima jedno od najomiljenijih odredišta za putnike iz Sjeverne Amerike i cijeloga svijeta. Njezine crkve, svetišta, umjetnička baština, gastronomija i bogata kultura svake godine privlače milijune posjetitelja.

Markić

Na vijest da je Općinski sud u Splitu potvrdio optužnicu protiv RTL-ove novinarke Danke Derifaj, snimatelja Pere Janjića i Branka Miodraga zbog provale na terasu Marka Perkovića Thompsona, reagirala je dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji.

Dalić prelomio: Ovo su 26 Vatrenih koji putuju na Svjetsko prvenstvo |  Rijeka Danas

Hrvatskoj nije bilo dopušteno pobijediti Portugal na SP u nogometu jer smo previše mali, ponosni, uspješni, pravedni i čestiti. 

Hrvatska je pokradena ne samo za poništeni gol u posljednjim trenutcima utakmice, nego i za isforsirani jedanasterac.  Ovakvu kradju u sportu svijet odavno nije vidio. Sada to govore i oni koji nam tradicionalno nisu skloni.

Važno pitanje još preostaje razriješiti, naime tko je u ime Republike Hrvatske odlučio da joj je Francuska „strateški partner“. Ono zaslužuje poseban osvrt. No sada je aktualno (ne)sudjelovanje Hrvatske u vojnoj paradi i na političkim sastancima u Parizu 13. i 14. srpnja.

Plan sabotaže plinovoda Sjeverni tok i Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru razvijen je “u ime ukrajinskih vlasti”, prema izjavi njemačkog saveznog tužiteljstva u Karlsruheu. Optužnica, objavljena danas, otkriva nove detalje o optužbama protiv ukrajinskog državljanina Serhija K., prvog osumnjičenika pritvorenog u vezi sa sabotažom iz 2022. godine, piše ukrajinski UAWire.

Pred nama su tri vrlo sažeta pogleda na nedavnu hrvatsku prošlost. Jedan je uvid sveučilišnoga profesora povijesti, drugi je pristup jednom segmentu hrvatske državne politike, a treći,  je jedna tvrdnja ovdašnje srpske zajednice. Profesor povijesti s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, ovih je dana ovako govorio o hrvatskim ibpotencijalima: „Mi ne možemo projicirati  utjecaj prema Austriji, Češkoj ili Slovačkoj.

HDZ na nacionalnoj razini financira iste udruge izravno povezane ili bliske Možemo koje financira Tomaševićeva vlast u Zagrebu. Portal Narod.hr o tome piše već godinama, no HDZ, pogotovo zagrebački ogranak, nikako da usvoji činjenicu da su udruge povezane s Možemo financirane i od strane državnih institucija

Ovim putem vas molimo da nam se više ne obraćate. Vi ste udruga, a mi nismo vaši članovi. Vaše „Vijeće časti“ predmet je poruge, ne samo u našoj redakciji nego i u široj javnosti, koja HND ne vidi niti kao hrvatsko, a još manje kao novinarsko društvo.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form