HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

“Može li masovni ubojica biti dobar čovjek, mogu li oni koji ga slave biti dobri ljudi, zapitao se jedan autor.Upravo sam pročitao tu autorovu dvojbu.To je bit!” Ovo je uvodna rečenica teksta Ivice Granića, političkog analitičara i kroničara vremena.

Na račun Srpskog narodnog vijeća i ove će godine sjesti preko 24 milijuna eura. Iako se u javnosti često govori o novcu koji im dodjeljuje Savjet za nacionalne manjine, većinu prihoda SNV dobiva preko Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. I ove godine radi se o velikoj cifri.

Nakon samita na Kipru oglasili se Ursula fon der Lajen i Zelenski - doneli  važne odluke! | pink.rs

U teoriji međunarodnih odnosa postoje različita mišljenja o ulozi diplomata/državnika pojedinca u međunarodnim odnosima, što je na neki način samo nastavak širih rasprava koje se odavno vode u krilu društvenih djelatnosti.

Josip Broz Tito bio je tip pod čijim su režimom život okončale na stotine tisuća ljudi. Štoviše, stravične brojke koje procjenjuju žrtve jugoslavenskog režima kreću se od pola milijuna do milijun osoba. Na period 45 godina mraka podsjećaju nas gotovo svakodnevno novopronađene kosti.

Bleiburg: "Mit o žrtvi"

Zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda (PBV) Milan Kovač izjavio je u srijedu da je pravomoćnom presudom austrijskog suda zemljište na Bleiburškom polju upisano kao vlasništvo PBV-a, istaknuvši i kako čine sve kako bi se ukinula zabrana komemoracije na tom mjestu.

Kao prvu i glavnu Titovu ostavštinu je naveo neotkrivene grobove žrtava koje je pobio bez suda. "Takvih lokaliteta njegovih ostavština ima zabilježeno u policijskim zapisnicima 940 samo u Hrvatskoj. U Sloveniji ih ima preko 700, a što je dalje u Makedoniji i ostalim dijelovima Križnog puta se točno još do danas niti ne zna.

“Trnjanski kresovi” su manifestacija koja slavi antifašističku povijest Zagreba, no kako se iz dana u dan otvaraju nova grobišta, a pogotovo ono zadnje u Gornjoj Dubravi i teških optužbi iznesenih na račun saborske zastupnice Možemo Sandre Benčić čija stranka upravlja Gradom Zagrebom, sama atmosfera u Zagrebu je naelektrizirana i dovoljna je iskra da se razbukta sukob.

napad barcelona - Najnovije i najčitanije vijesti - Index.hr

Barcelona je u 24 sata zabilježila četiri napada nožem, pri čemu su dvije žrtve preminule tijekom napada. Viralne snimke nekih incidenata proširile su se društvenim mrežama i potaknule raspravu o sigurnosti i masovnoj imigraciji zbog uloge stranaca u najmanje dva slučaja.

Grad Zagreb službene stranice

Umjesto kruha i igara, narodu darovan grah, uz štrukle za poduzetnije ranoranioce. Sindikalisti imali svojih pet minuta, a bivši sindikalist sada im u ime vladajućih poručio da nije sve tako crno. Barem smo po nečemu prvi u Europi, možemo biti ponosni na našu inflaciju, eto kako je debela i lijepa, visoka i stamena.

Slobodna Dalmacija - Ivica Šola: Prof. Havel i akademik Finkielkraut, ili:  Kako se to može biti Hrvat i Židov istovremeno. Mrziteljima unatoč

U spomenutom tekstu Finkielkraut, veliki Trumpov kritičar, pohvalio je Trumpa jer je Europi rekao istinu u oči, da je postala nesposobna braniti svoje vrijednosti.Ta istina očito smeta onima koji ne žele suočavanje s realnošću.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form