HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Može biti slika sljedećeg: gomila

Ima nas kojima je jasno da je sve to dio agende koja želi da Zagreb gori kao Pariz i da dućani u Ilici prođu poput onih u Milanu.

Konačni cilj je, naravno, oživljavanje komunizma u ruhu trećeg milenija.

Pitanje “Zar ljudske kosti manje vrijede?”, ogoljuje surovu stvarnost modernog društva. Zaštita vode i okoliša postala je prihvatljiva, moderna i društveno poželjna borba koja lako okuplja ljude. S druge strane, borba za ekshumaciju žrtava iz krških jama predugo je gurana na marginu, etiketirana kao politizacija ili kopanje po prošlosti.

Njemačka je godinama bila “meka” za radnike, a posljednjih godina postala je poželjna ilegalnim migrantima. Tome je pridonijela “kultura dobrodošlice” koju je uvela Angela Merkel za vrijeme migrantske krize 2015. Žestok priljev migranata sada ima i vidljive posljedice: život na račun države, visoke stope kriminala, a sve su češći problemi u školama gdje čak mora intervenirati i policija.

Ipak, redateljev uradak nije uspio pomoći "prijatelju" Vučiću da se održi na vlasti pljujući po Hrvatima. A Lučevu sad preostaje samo da se "pere" od pljuvački Hrvata. Pri tome mu sudjelovanje deset dana u Domovinskom ratu baš i neće pomoći. Ljude se sudi po djelima, a za prava djela treba imati karaktera…

DRAGOVOLJAC - akademik Pečarić

U četvrtak, 29. listopada 2026., u Zagrebu je umro čovjek koji je cijeli život dokazivao da se može istovremeno biti jedan od najvećih matematičara svijeta i jedan od najupornijih Hrvata. Josip Pečarić, rođeni Bokelj iz Kotora, redoviti član HAZU, profesor čije su teorije nejednakosti otvarale vrata na svim kontinentima, otišao je tiho.

Pri tome su Europska unija i europski lijevo-liberalni establishment pokazali dvostruka mjerila prema demokratskim standardima. Dok su potezi PiS-a izazivali snažne reakcije i optužbe za rušenje vladavine prava, Tuskove postupke europske institucije i politički saveznici prešućuju ili opravdavaju

Najodvratniji su naši komunistički drugovi kad brane čas Židove, a čas Palestince. Vješali bi torcidaše zbog povika na naziv kluba Ajax koji ima u sebi znak židovski. Znači li to da viču na prave Židove? Ne. Slike mladića objavljene su i javno su proglašeni razbojnicima.

Građanska inicijativa "Vrijeme za promjene" najavljuje prosvjede u više  hrvatskih gradova, okupljanja odgođena za prosinac

Inicijativa Vrijeme za promjenu najavljuje prosvjede u 13 hrvatskih gradova. Iza priče o građanskom buntu krije se organizirana politička operacija koja podsjeća na srpski model prosvjeda.

ježdovečka šuma ježdovec

Oko 750.000 tona smeća nalazi se na području od oko 100.000 m2 u Ježdovečkoj šumi, no sanaciju se još ne može započeti jer se, unatoč uhićenjima osumnjičenih, smeće tamo i dalje ilegalno odlaže.

Ali, na žalost budi sjećanja i na ratne zločine partizana nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu gdje su brojne hrvatske i muslimanske zarobljenike tijekom mučenja, a prije pogubljenja ili bacanja u jame, potkivali kao konje. 

U Srbiji se povijest izgleda ponavlja pred našim očima. 

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form