HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Zaključno, udruge dobro financirane iz državnog i lokalnih proračuna te stranih izvora, bliski Možemo i (ekstremno) lijevim ideologijama, žale se na manjak financiranja te preuveličavaju svoju ulogu u društvu, de facto se predstavljajući kao temelj demokracije u Hrvatskoj, pritom omalovažavajući Domovinski rat i branitelje koji su u vizuri članova tih udruga često slika „mračnih devedesetih“.

Na području kulture i tzv. „LGBT prava“ Tomašević se hvali velikim ulaganjima i pomacima, pogotovo financiranjem „nezavisne kulture“ i „ljudskopravaških“ udruga koje se iz godine u godinu povećava. „Iz područja promicanja ljudskih prava provodile su se mjere iz akcijskih planova vezanih uz ravnopravnost spolova, ravnopravnost LGBTIQ+ osoba, uključivanje Roma te integraciju stranaca.

Inicijativa za slobodnu Palestinu - bdijenje za ubijene u Palestini,  Libanonu, Siriji, Sudanu i Jemenu - H-Alter

“Nažalost, naš predsjednik tako ne misli. Zapanjujuća je ta povezanost i opsjednutost ljevice radikalnim islamskim režimima, no to vuče korijene iz povijesti Jugoslavije i SSSR-a. Ti sustavi su bili vrlo blisko povezani s radikalnim islamskim režimima”, zaključio je.

Iste osobe se istodobno i opetovano vrte u sva tri medijska oblika. To ponajbolje pokazuju imena koja su do sada gostovala u toj HRT-ovoj emisiji: Ante Tomić, Viktor Ivančić, Ivan Đikić, Boris Dežulović, Hrvoje Klasić, Marko Vučetić, Damir Grubiša, Ivana Bodrožić i dr.

Tako se ponovno javljaju i oni koji se ne bi smjeli više javljati – jugo-nostalgičari, četnici, stare komunjare te koriste one resurse koje su upravo oni, dok su bili na vlasti, žestoko proganjali. Prvenstveno slobodu govora. Ali tu vrijedi pravilo "kako za koga". Samo u "Hrvatistanu", kako ga naziva Dikan, može se dogoditi da N1 televizija "ležerno" objavi četnički pamflet Dežulovića "Jebo vas Vukovar".

Izbori u Mađarskoj 2026.: politička konkurencija, digitalna kampanja i test  dugogodišnje stabilnosti

Travanjski izbori definitivno nisu samo ‘mađarska stvar’. Unatoč tome što čini samo 1,2 posto europskog BDP-a ta država godinama je ‘staroj dami’ prava noćna mora. Viktor Orbán već šesnaest godina suvereno vlada državom, provocira i sustavno blokira razne europske inicijative poput konsenzusa o Ukrajini, odupire se ruskim sankcijama, neusklađen je s politikom migracija kao i proširenjem unije.

Mnogi u Hrvatskoj primjećuju kako medijska klima u Srbiji sve više podsjeća na razdoblje prije agresije na Hrvatsku. Srbija se naoružava, kineskim balističkim raketama daje nazive hrvatskih gradova, na svakom koraku im se priviđaju ustaše i NDH, a u tome im zdušnu podršku, koordinirano ili ne, daju i brojni protagonisti na hrvatskoj lijevoj političkoj sceni, u nevladinom sektoru i medijima.

“Nedvojbeno je da se radi o mjestu na kojem su protiv svoje volje u većem broju dovedeni Hrvati iz Vukovara i okolice, te u kojem je dio njih fizički i psihički zlostavljan. O tome je pisao srbijanski tisak.”

Andrija Hebrang zbog Primorca podnio ostavku na članstvo u HDZ-u |  Telegram.hr

Neka svatko prizna svoj krimen, ali neka ne izmišlja drugome. Da se to ne bi dogodilo, tajna tih skrivenih grobišta je zacementirana. Gdje se otkopavalo? U Sloveniji, gdje je na tim križnim putovima pobijeno mnogo Hrvata. Oni su otkopavali, ne previše sustavno, ali gdje god su naišli na kosti, proširili su istraživanje i danas imaju najveći broj hrvatskih posmrtnih ostataka. Hrvatska država ih ne želi preuzeti.

Hormuški tjesnac pod pritiskom: gotovo 100 brodova prošlo kroz ključnu  pomorsku rutu - stijena.info

Otuda se prirodno postavlja pitanje ne postiže li Trump ovim ratom ono što nije uspio tarifama i diplomacijom – zadati smrtni udarac globalizmu, i uspostaviti svjetsko tržište u kome bi Amerika bila glavni arbitar? Drugim riječima, preseliti Lloyd iz Cityja u D.C.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form