HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Deseci tisuća ljudi, prosvjednika, birača, zabrinutih građana države čijoj je vladi na čelu, toliko su mu važni da je promptno otputovao na forum u Cernobbio. Jer što je Europejcu jedna Lika kada ima velebni Cernobbio Forum!

Drugim riječima, slučaj Gospić pokazuje sve ono što Bazelska konvencija pokušava spriječiti: prekogranični transport opasnog otpada, krivo deklariranje, ilegalno odlaganje i zakopavanje tragova. Pokazuje i zašto je konvencija važna – jer kada se otpad jednom zakopa i pomiješa, prestaje biti međunarodni problem i postaje lokalna ekološka bomba koju mora rješavati država u kojoj je završila.

Rade Šerbedžija jedan je od najvećih majstora preživljavanja i profita na ovim prostorima. Čovjek je jednostavno shvatio kako unovčiti vlastitu nedefiniranost i mijenjati identitete točno onako kako to odgovara natječajima, proračunima i političkim garniturama. Pitanje je li on u duši Jugoslaven ili Srbin potpuno je promašeno, jer je on uvijek ono što u tom trenutku donosi novac i povlastice.

Od zaštite vode i sanacije otpada govor je pretvoren u otvoreni politički napad na Vladu, dok se stvarni problem Gospića ponovno gura u drugi plan.

Image

"Ilegalno odloženog otpada ima gotovo u svakoj gradskoj četvrti. Najviše uz Savu i na obroncima Medvednice. Oko divljih odlagališta u Zagrebu može se i mora učiniti više."

Eklektični konglomerat okolištaraca, klimatskih alarmista, neomarksista, LGBT-inicijativa, pobačajnog lobija, Pupovčevih Srba, antifa,[1] kulturne kvaziavangarde i propalestinskih aktivista progrickali su si put do svih glavnih hrvatskih medija, te se velikom dijelu javnosti nametnuli kao najprodorniji, najpiskaviji glas kritike svakog nereda koji se može pripisati nekome iz orbite Andreja Plenkovića.

“Mjesto ti je na Trgu da podneseš građanima račune”, napisao je jedan komentator, dok su drugi Plenkovićev boravak u Italiji povezali s pitanjem otpada. “Je l’ ima što o talijanskom smeću koje su dovukli u Pazin? Pitajte kad ste već tamo”, “Jeste li išli pokupiti još smeća?”, “De reci im nek’ malo talijanskog smeća i na Papuk dofuraju… Ti dogovori proviziju.”

Prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ prošao je u najboljem redu, a oni koji su se s ljevice gurali u prve redove posljednjih dana nisu došli do izražaja, no pokušali su im pomoći mediji. Marin Vlahović, koji je otpočetka upozoravao na pokušaj ljevice da preotme prosvjed, na Facebooku je donio zaključak o svemu što je vidio. Ističe i dobre i loše strane.

Međutim, nedugo nakon toga Kijevom, i Ukrajinom općenito, počele su kružiti glasine kako se tu nije radilo o ruskom napadu, već da je riječ o unutarnjem sukobu dviju glavnih agencija iz sustava nacionalne sigurnosti odnosno obavještajno-sigurnosne zajednice zemlje – spomenutog SBU i vojne obavještajne agencije Ministarstva obrane (HUR).

Bartulica kritizirao EU zbog ribarstva: 'Treba rasteretiti administraciju'  | tportal

Srbiji nije mjesto u Europskoj uniji dok ne prizna agresiju, ne prizna počinjene ratne zločine, ne pomogne pronaći nestale i ne isplati ratnu odštetu.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form