HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

RAŠKOVIĆ NA MITINGU KRAJ VOĆINA: 'U obranu će doći deset hiljada krajiških  Srba' - Dnevno.hr

Skup u Srbu još se naziva i miting u Srbu. Održan je 25. srpnja 1990. godine, neposredno prije tzv. balvan revolucije. Broj okupljenih varira. Slobodna Dalmacija izvijestila je o oko 70 tisuća Srba, dok drugi izvori navode i veće brojke: Milan Babić je kao svjedok U Haagu izjavio da je bilo oko 100 tisuća ljudi, a u nekim radovima brojka stiže i do 200 tisuća.

Možemo li uopće zamisliti sliku Hrvatske uz sliku Sandre Benčić? Kao da duet Milanović- Dončić nije dovoljan za „optimizam“, pa im u tom mačo političkom društvu treba još i žensko koja od duhana pjeva toliko falš, da joj pucaju vratne žile? Živa konkurencija Mili ili Milutinu Kekinu!

Postalo je već normalno i uobičajeno da svaki istup predsjednika Republike Zorana Milanovića predstavlja negaciju visoke funkcije koju  već u drugom mandatu obnaša zahvaljujući sljepilu i neodgovornosti svakog birača koji mu je dao glas unatoč bezbrojnih dokaza da se radi prije svega o politički, ali i psihički  neuračunljivoj osobi.

Domovinski rat: sjetimo se rujna 1991., teških i tužnih događaja...

U svečanim ložama, kako nam se čini,  kroji se danas neka nova, sterilna povijest, pa je  red  da se stvari napokon nazovu pravim imenom. Kada je u proljeće i ljeto 1991. Hrvatskoj omča stegnuta oko vrata, sudbinu Domovine, pod vodstvom dr. Franje Tuđmana, u svoje su ruke preuzeli ljudi koji nisu znali kalkulirati.

”Željeti zaustaviti otvorenu masovnu neeuropsku imigraciju i zaštititi demografski kontinuitet europskih naroda proglašava se rasnom diskriminacijom”, poručili su organizatori na društvenoj mreži X, najavljujući pravne korake protiv odluke.

Zašto film "260 dana" ne smije u hrvatske kinodvorane?

Kada neki film u hrvatskim dvoranama pogleda više od 60.000 gledatelja, o njemu svi pričaju. Poziva ga se na filmske festivale, pa tako i na onaj u Puli. No, u ovom slučaju postoji jedno veliko ALI.

Mediji

Jučer je planula medijska histerija kada su uoči Thompsonova koncerta u Šibeniku mobilni WC-i bili postavljeni u blizini spomenika ubijenom komunistu Radi Končaru. Naslovi su “vrištali” o “skandalu”, “sramoti” i nepoštivanju “antifašističke” baštine. Redale su se osude, političke reakcije i moraliziranje.

Danas, 23. srpnja godine 2026. pročitali smo na portalu „Maxportal (slobodno je lijepo)“ tekst pod naslovom: „Veterani ATJ Lučko podržali Dragana Primorca za predsjednika HOO-a“. I iz teksta saznali da su Zoran Peša u ime Udruge ratnih pripadnika ATJ „Lučko“ 90, i Petar Bajan, u ime Udruge Tigar 90/91 Rakitje, pružili „potporu kandidaturi prof. dr. sc. Draganu Primorcu

Postoji opasnost da dio izvoznika plina i nafte odustane od europskog tržišta zbog ovih propisa. "Ovakve uredbe donositi u ovako kritična vremena, a već se dokazalo da sve ove uredbe ne utječu na klimatske promjene jer se one događaju s tim i bez toga. Štititi jedan dio svijeta kao što je Europa, a istovremeno drugi dijelovi svijeta to nemaju je čista ludost jer dovodi Europu u podređen položaj

Zoran Milanović ne negira Domovinski rat. To bi bilo previše jednostavno, on naime nije toliko glup. Problem je suptilniji i zato možda još opasniji: on ga relativizira.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form