HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Na film ‘Djeca Kozare’ Lordana Zafranovića, koji je izazvao burne rasprave u javnosti, osvrnuo se između ostalih i novinar Gordan Malić.

Dajem glavu da je sve opelješio. Obraz kojeg bi prodao ionako nema – prodao je uslugu kao Vučić/Porfirijev influencer.

Misterij smrada u Zagrebu se nastavlja: Oglasila se zamjenica Tomaševića

Neugodan i intenzivan miris osjeća se u brojnim dijelovima Zagreba još od utorka. Građani su se na miris žalili iz Dubrave, Peščenice, Volovčice, Maksimira, Žitnjaka i Sesveta, a dojave su stigle i s područja južno od Zagreba, sve do Velike Gorice.

Hrvatska protestantska konferencija (HPK) prijavila je vlast Grada Zagreba Pučkoj pravobraniteljici zbog vjerske diskriminacije nakon što Grad mjesecima nije donio odluku o zahtjevu za obilježavanje progonjenih kršćana u sklopu međunarodne inicijative Crvena srijeda. Ni nakon izričitog naloga Ministarstva da odluku donese u roku od 15 dana Grad nije postupio.

Tko su danas u Hrvatskoj “zabranitelji”? Svakako nisu hrvatski branitelji. Iako se upravo njih, na sve moguće načine, čak 35 godina od početka Domovinskog rata, pokušava ovako etiketirati. Ovaj neologizam nesumnjivo je potaknut željom da se naruga, uvrijedi i ponizi. Tko je smislio ovu novotvorenicu, na koju sve češće nailazimo? Svakako ne netko dobronamjeran.

“Nema drugog puta. U tome je problem. Mi cijelo vrijeme u Hrvatskoj imamo duopol, dvije stranke koje su u svojoj osnovi izašle iz Komunističke partije Hrvatske i nisu evoluirale.”

Miro Bulj o trenutku koji mu je promijenio život: 'Evo i danas se naježim'  - Zagreb.info

Sinjski gradonačelnik i saborski zastupnik Miro Bulj (Most) upozorio je na okupljanje u Otišiću koje se održava pod nazivom „3O – Otišić, Otpor Oluji“ te je povezao skup s veličanjem četništva.

DRAGOVOLJAC - Jazovka tri godine od ekshumacije: Gdje su kosti, zašto nema  grobnice, zna li se dob i spol ubijenih?

Tko ima pravo na status žrtve?

Ili samo partizani i Srbi imaju pravo na status žrtve, dok će drugi i dalje morati čekati taj status?

? „ZLATNI REZ 42 – DJECA KOZARE“ JOŠ PRIJE PREMIJERE IZAZIVA BURU Film  Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42 – Djeca Kozare“ 2. listopada otvara FEST  u Beogradu. Projekt je nastao uz financijsku

Odavno je svima koji se bave istraživanjima i imaju volje za učenjem jasno da režim NDH i poglavnik Pavelić nisu zlostavljali ni ubijali srpsku djecu s Kozare.  

Vlahović

Novinar Marin Vlahović objavio je video u kojem se Lordan Zafranović na srbijanskoj televiziji žali da je njegov film „Zlatni rez ’42 – Djeca Kozare“, velikosrpsko propagandno djelo i falsificiranje povijesti, odbijen u Cannesu i Berlinu te su mu vrata Zapada – zatvorena.

Zlatni rez '42 - Djeca Kozare (2026) - IMDb

Kada se govori o vlasti Aleksandra Vučića, najčešće se spominju tabloidi, televizije, policija i stranačka infrastruktura. Puno se manje govori o filmu, iako upravo kroz film posljednjih godina prolazi jedan od važnijih kanala za oblikovanje srbijanskog nacionalnog narativa.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form