HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Po tko zna koji put, i nakon niza oslobađajućih presuda, policija je opet oduzela zastavu HOS-a te prijavila muškarca u Puli za remećenje javnog reda i mira. Što je više ovakvih slučajeva, to nam je jasnije, a time i nevjerojatnije, da policija brzo i oštro reagira na znakovlje HOS-a, dok je istovremeno „slijepa“ na komunistička obilježja.

Dok šira hrvatska javnost o poratnim stratištima uglavnom sluša kroz prizmu kontinentalnih, medijski eksponiranih simbola poput zloglasne jame Jazovke na Žumberku ili Maceljske šume, krško podzemlje južne Hrvatske skriva suroviju, dublju i daleko manje istraženu stvarnost.

Hungary's Viktor Orban urges supporters to stand up against PM Magyar's  'tyranny' | Reuters

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa nominirala je bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbána za kandidaturu na mjesto glavnog tajnika UN-a, s obzirom kako trenutačni glavni tajnik António Guterres tu dužnost obnaša još samo do 31. prosinca. Za to navodno ima potporu i dvije glavne sile – Kine i Rusije.

SLUŽBENI POPIS 820 LJUDI KOJE JE OBRAĐIVALA UDBA | Hazud.hr

Slovenski premijer Janez Janša poručio je da Slovenija neće podržati daljnji napredak Srbije prema članstvu u Europskoj uniji dok Beograd ne preda arhive bivših jugoslavenskih tajnih službi koje se odnose na Sloveniju.

Jesen je stigla, ali temperature su sve više - osobito one političke.

Politički "meteorolozi" najavljuju na naslovnici Hrvatskog tjednika: "Opet će se gusta magla spustiti". Znaju oni dobro o kojoj je magli riječ. Pojavila se negdje tridesetih godina u hrvatskoj političkoj emigraciji.

Ovih dana zabilježena je 10. obljetnica vladavine   Andreja Plenkovića na čelu hrvatske Vlade, pa je po toj činjenici on postao najdugovječniji premijer otkako je Hrvatske stekla nezavisnost. To je povod da se "sine ira et studio" odnosno "bez mržnje i naklonosti" analizira učinak njega kao  političara i njegove Vlade.

HD Fight Cloud Bubble Comic Cartoon Effect PNG — Free Transparent | CityPNG

Desnica u Hrvatskoj postoji, njezin birački bazen je ogroman, a to su pokazali i posljednji parlamentarni izbori. Domovinski pokret tada je osvojio više od 200.000 glasova. To je, međutim, samo dio biračkog potencijala koji se nalazi na desnom političkom spektru. Tu su i birači HDZ-a i Mosta, ali i oni koji su razočarani postojećim strankama i još ne znaju kome dati povjerenje.

Ono što se tada pokušavalo postići medijskom operacijom ograničenog trajanja, iste globalističke agende sada nastoje pretvoriti u trajni nadzor nad načinom na koji Republika Hrvatska štiti svoje granice, i to tako da se preko državnih institucija nadzorne ovlasti povjere ljevičarskim udrugama i njihovim aktivistima!

Dejan Jović, profesor međunarodnih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, u intervjuu za crnogorski Žurnal poziva Andreja Plenkovića da obuzda hrvatske „sokole, orlove i jastrebove”, koji navodno ugrožavaju europski put Crne Gore inzistiranjem na neriješenim bilateralnim pitanjima.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form