HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Ulazak u 2026. godinu ne ostavlja prostor za iluzije. Europa više nije u fazi traženja puta, nego ddu fazi pogubnih posljedica. Procesi koji su započeli desetljećima ranije – pod krinkom napretka i oslobođenja– sada daju svoje plodove. I ti plodovi nisu ni sloboda, ni sreća, ni sigurnost, nego duboka civilizacijska dezorijentacija.

Utemeljitelji Hrvatske demokratske zajednice uputili su javno priopćenje u kojem oštro reagiraju na istupe Mire Bulja, upozoravajući na, kako navode, opasnu praksu političke manipulacije i svjesnog iskrivljavanja činjenica pod krinkom domoljublja. U priopćenju se posebno ističe zabrinutost zbog poruka kojima se građane nastoji uvjeriti da ne vjeruju vlastitim očima i ušima, nego da vjeruju HDZ-u i njegovom vodstvu.

U jednom od posljednjih komentara pisao sam o zarobljenosti četiri-pet pravaških stranaka u prošlosti i potenciranju tema koje prosječnog Hrvata ne zanimaju, ne zato što nije dovoljno nacionalno osviješten ili je mrzio povijest u školi, već zato što mu je plaća niska unatoč tome što je narasla za 80 do 100 posto tijekom deset godina.

"Nema PR sapuna kojim možete isprati premijerovu izjavu", rekao je Marin Miletić pa pustio dio snimke u kojoj premijer, prenio je, govori "mi smo mala zemlja, imali smo problem prije 30 godina". Tu je izjavu problematizirao i Miro Bulj, pa od predsjednika Sabora i Odbora za ratne veterane zatražio da se očituju o kršenju Deklaracije o Domovinskom ratu.

Trend neprijateljstva prema referendumu proširio se i na HDZ pa nakon referenduma o definicija braka iz 2013. hrvatski građani nisu imali priliku sudjelovati u izravnom odlučivanju na nacionalnoj razini.

nato

Prije trideset četiri godine, 15. siječnja 1992., EU je priznao Hrvatsku. Dogodilo se, eto, da baš otprilike uz tu obljetnicu NATO-ov glavni tajnik Mark Rutte stigne u rutinski posjet Hrvatskoj: na razgovore o jačanju obrambenih kapaciteta država članica, a u sklopu politike podizanja borbene spremnosti NATO-ova europskoga krila.

Oporbeni saborski zastupnik Igor Peternel (DOMiNO) prozvao je u srijedu pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter da dolazi isključivo na skupove koje organizira ljevica, odnosno one koji joj ideološki odgovaraju i time, kaže, pokazuje koliko je pristrana.

Ćipe Mlinarić kao netko tko je dio većine, vlasti jednostavno pokušava natjerati birače da zaborave kako su upravo on i ostali zastupnici Domovinskog pokreta u Saboru, jednako kao i članovi vlade iz njihovih redova, omogućili ogromne iznose da SNV-u njegovi projekti poput Srpskoj kulturnih centara, te tjednik i portal Novosti ne ostanu bez novaca

Željezo u trudnoći

Lijevi i desni. Radikalni i umjereni. Liberali i konzervativci. Globalisti i suverenisti. Sve su ovo tek neke od “ladica” u koje smo svi, barem jednom, doživjeli “pospremanje” svoga imena, lica i djela. Usmjereni premalo puta na ono što nas spaja (a toga uvijek ima), koncentrirani smo na sve ono što nas razdvaja.

Dr. Vukušić upozorava na rodno eksperimentiranje s djecom

Ugledni hrvatski psihijatar Herman Vukušić, koji je prvi u mainstream medijima javno istaknuo problem porasta rodne disforije kao posljedice općedruštvenog pritiska LGBTIQ+ agende, o ovoj je temi progovorio za Nacional. Vukušić se u intervjuu dotaknuo eksperimentalne medicinske prakse ‘promjene spola’ nad maloljetnicima, blokatora puberteta te aktivističkog pritiska na medicinu.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form