HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Pravo na tri zastupnika u Hrvatskom saboru, zamjenike župana, gradonačelnika i načelnika te zastupljenost u gradskim, općinskim i županijskim vijećima. Pripadnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju zakonom zajamčene mehanizme političke zastupljenosti na svim razinama vlasti. Donosimo pregled prava koja su Srbima zajamčena i konkretnih mjesta na kojima se ona ostvaruju.

Jutarnji list - Tragedija je otvorila pitanje koje mnogima neće biti ugodno

U bolnici se od liječnika ne očekuje samo da obavlja medicinske zahvate i propisuje terapiju. Njegova je dužnost štititi život i zdravlje pacijenta. Kada se pred njim događa nešto što može završiti smrću čovjeka, pitanje nečinjenja postaje jednako ozbiljno kao i pitanje izravnog sudjelovanja.

Dušica Radojčić: Što stoji iza birokratske rigidnosti u odnosu gradske  uprave prema Rojcu? | Regional Express - online magazin

Prije stanovitog vremena saborska zastupnica Dušica Radojčić objavila je priopćenje u kojem je državni koncesijski ugovor s društvom Bina Istra za Istarski ipsilon nazvala ‘gotovo kolonijalnim’. Brojke koje su tada iznijete nisu mogle biti oštrije. Naime, za razdoblje od 2023. do 2027. godine Hrvatska ne samo da nije primila ništa od koncesionara, nego je još i platila 174 milijuna eura.

Ne mogu više slušati da su HOS-ovci bili moderne ustaše" | Express

Smatram da takav sustav treba ukinuti. Zašto pripadnici srpske nacionalne manjine moraju imati zamjenike župana? Kakva prava imaju Hrvati u Srbiji? Gotovo nikakva. Zašto onda u Hrvatskoj moraju postojati tri saborska zastupnika iz redova srpske nacionalne manjine? Prava Srba u Hrvatskoj trebala bi biti jednaka pravima koja Hrvati imaju u Srbiji

„Odgojiti čovjeka u umu, ali ne i u moralu, znači odgojiti prijetnju društvu.” Riječi su to bivšeg američkog predsjednika Theodorea Roosevelta koje danas, u svjetlu tragičnih događaja u hrvatskom zdravstvu, odzvanjaju snažnije nego ikad.

PETROVAČKA DOLA | Večernji.hr

Kako izgleda potraga za nestalima kada ni desetljeća nakon rata nema odgovora na pitanje gdje su njihovi najmiliji? U prvoj epizodi podcasta KOD 91, ravnateljica Uprave za nestale i zatočene dr. sc. Ana Filko otkriva kako izgleda proces traganja – od prvih informacija i terenskih istraživanja do ekshumacija i DNK identifikacija. 

Mario Radić 'pliva' u novcu, ali neto plaća zaposlenih 300 eura manja

Bio sam u borbenom sektoru, dragovoljac sam Domovinskog rata kao što su to bili moj otac i stric koji su poginuli, zajedno s tri rođaka, a oca i dva rođaka još uvijek tražim po jamama u Vukovaru. Ovo je jedan degutantan potez,'' rekao je Radić, pokazujući potvrde o svom ratnom putu.

Jaka ruka, ruka pomoćnica, svemoćna ruka… Kakvu ruku ti imaš? - Book.hr

Hrvatsko biračko tijelo polarizirano je između ljevice i desnice, dok je centar na političkoj sceni sporedan. Upravo birači desnice mogli bi odlučiti tko će formirati buduću vlast i u kojem će smjeru ići Hrvatska.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved pozvao je Srbiju da otvori arhive i dostavi informacije o nestalim osobama iz Domovinskog rata. Uoči 35. obljetnice pada Vukovara, u razgovoru za Media servis istaknuo je da Hrvatska raspolaže podacima o osobama i postrojbama koje su nakon sloma obrane grada sudjelovale u uklanjanju posmrtnih ostataka žrtava.

Ali… Danas bježi od istupa u javnosti kao vrag od tamjana. Sigurno ju nemrete izguglati na tu temu. Što više, na zadnjoj sjednici Gradske skupštine niti jednom jedinom rječju nije sudjelovala u raspravi o 'slučaju Jankomir'. Bivša PUČKA PRAVOBRANITELJICA RH!!!!!! Pa je li to moguće????! Koga mi to biramo na tako važne i časne društvene dužnosti???

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form