HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Ivica Marijačić je na društvenim mrežama izvijestio javnost da mu je u Karlovcu zabranjena promocija knjige “Ili će se viti il’ nas neće biti”.

Večeras oko 21 sat zabranjeno je predstavljanje knjige “Ili će se viti il nas ne će biti” autora Ivice Marijačića koje je bilo zakazano u Karlovcu za četvrtak 21. svibnja u 18 sati, u dvorani Muzeja Domovinskoga rata, u četvrti Turanj.

Puno se govori u zadnje vrijeme o povećanju konkurentnosti u Europi, ali riječi nisu dovoljne.

Skuplje plaćamo energiju i ako nastavimo ovim putem, i dalje ćemo tonuti u siromaštvo.

Devetnaesti po redu Subversive Festival udruge Bijeli val povezane s Možemo otvorio je zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet, kao i ranijih godina otkako je ekstremno lijeva stranka sa simpatijama prema jugoslavenskom komunizmu preuzela vlast u glavnom gradu Hrvatske.

Bleiburg i 2026. godine ostaje jedno od najtraumatičnijih  razdoblja hrvatske povijesti i simbol poratne tragedije koja je zahvatila mnoštvo razoružanih vojnika i civila. Krvavi svibanj donio je Križne putove, masovne likvidacije i početak komunističke represije koja je desetljećima oblikovala javni život, gušila sjećanje na žrtve i potiskivala istinu iz prostora javne rasprave.

Radi struke kojom se godinama bavim te uostalom u konačnici osobnog zanimanja za fenomen problematike civilnog društva i vatrenog oružja mogu gotovo sa 100 postotnom sigurnošću potvrditi ponavljanje identičnog obrasca reakcija odgovornih, a koji se u Hrvatskoj kao po pravilu pojavljuje nakon bilo kojeg brutalnog ubojstva, piše Dubravko Gvozdanović.

Dok Možemo i SDP posljednjih mjeseci agresivno prozivaju HDZ zbog inflacije i pada životnog standarda građana, sve su glasnije optužbe da upravo u Zagrebu, gdje drže vlast, provode potpuno suprotnu politiku. Na to je ovih dana upozorio ministar Marin Piletić, prozvavši lijevu oporbu zbog činjenice da građane glavnog grada opterećuje maksimalnim porezom na dohodak

„Uporište potencijalno novih oblika proučavanja dijela hrvatske prošlosti treba imati nedvosmislen odmak od sintagme “opće je poznato”, od tvrdnja koje ne dopuštaju preispitivanja, od polazišta koja se zasnivaju na dogmatskim načelima. […] Odškrinuta su vrata, kako za spomenuta istraživanja, tako i za pokretanje veoma važnoga procesa pročišćavanja pojma antifašizma

Osim Hrvatske pravoslavne crkve u Hrvatskoj ne može i ne smije postojati ni jedna druga pravoslavna crkva

Prije 1. svj. rata na području današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine postojale su tri pravoslavne jurisdikcije: Karlovačka mitropolija s nadležnošću u Banskoj Hrvatskoj, Bosansko-hercegovačka autonomna crkva, zavisna o veseljenskom patrijarhu u Carigradu i Crkva u Dalmaciji zavisna o mitropoliji u Bukovini.

U ovom vremenu, velike izdaje naših  hrvatskih interesa, koja je rezultirala, između ostalog, i  „poplavom“ dolazaka kojekakvih, sasvim neprimjerenih  likova iz  raznih azijskih i afričkih  zabiti, pa i divljih hordi, neobrazovnih  potencijalnih zločinaca, koji se, što je dokazano iskustvo Njemačke i nekih drugih zemalja,  nikad nisu, niti  se neće  prilagoditi našem zapadnjačkom, kršćanskom načinu života.

Možemo TikTok bojna opet je u akciji zajedno sa svojom glavnom glumicom i psihijatricom Ivanom Kekin. Situacija sa zemljištem i vilom u Bujama malo se stišala, a Nikica Jelavić više nije prijetnja obitelji te se Mile opet nalazi pred malobrojnom publikom na svojim kafić-koncertima.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form