HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Pogodio Hrvatsku prvi od trinaest toplinskih valova. Tko preživi ovo ljeto, pričat će. Mak se uvlači u grmlje, traži hladovinu, Tor i mlada Luna drže se kuće, piju hektolitre vode. Oko ponoći nastupa smiraj, svi gledamo televiziju, Mak pita kakav je to kavez ispred Bijele kuće, ja mu objašnjavam, nema veze sa Svjetskim prvenstvom u nogometu, samo s Neronom i njegovim rabijatnim ukusom.

Saborski Odbor za Ustav saslušao je u utorak prvih pet kandidata za tri upražnjena mjesta na Ustavnom sudu, svi su, odgovarajući oko pozdrava 'Za dom spremni', složni da je on neprihvatljiv, a u jednom trenutku povela se burna rasprava HDZ-ovaca s kandidatkinjom Anom Horvat Vuković. 

Odluke gradske vlasti u Zagrebu i institucijama kojima upravljaju posljednjih dana ponovno su otvorile pitanje jednakih kriterija u kulturnom i javnom prostoru glavnog grada RH. Dok je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog ugostila program posvećen partizanskoj tradiciji, istodobno je odbijena zamolba za održavanje Komemorativne akademije u povodu 81. godišnjice Bleiburške tragedije.

DRAGOVOLJAC - Jazovka tri godine od ekshumacije: Gdje su kosti, zašto nema  grobnice, zna li se dob i spol ubijenih?

Hrvatska svake godine 22. lipnja svjedoči moralnom i civilizacijskom činu koji se rijetko viđa u  svijetu. Istoga dana i u isto vrijeme, odvija se vrhunac našeg kolektivnog ludila i povijesne shizofrenije. Naime, dok se u šumi Brezovica, uz prigodne govore državnog vrha, čitanje i pjevanje partizanskih pjesama i režirani protokol, slavi Dan antifašističke borbe, stotinjak kilometara dalje, nad jamom Jazovka

Karamarko: Ujedinimo se u poštovanju prema žrtvama – Prigorski.hr

Odlučite konačno kad ste pokazali mišiće i ustali, 27.srpnja 1941. kad je izvršen pokolj Hrvata u Srbu i okolici ili 22. lipnja kad je propao savez tate Staljina s Hitlerom? 

22. lipnja napadnut je Sovjetski Savez, a ne Jugoslavija, pogotovo ne Hrvatska. Mi zapravo nemamo niti jedan komunistički datum oslobođen dvostruke konotacije, od samog ustanka, preko oslobođenja, do državnih praznika i stvarnih i simboličkih Titovih rođendana. Sve je utemeljeno na obmani, laži i mitu. 

Preminula Slavenka Drakulić - Autonomija

U 77. godini života umrla je jugoslavenska književnica iz Hrvatske Slavenka Drakulić, jedna od najpoznatijih lažnih disidentica koja je u svakom svom usmenome i pisanome nastupu denuncirala i klevetala Hrvatsku.

Kako je Nina Obuljen Koržinek salonskom političkom korektnošću i sljepilom abolirala najefikasnije oružje beogradske propagande protiv Hrvatske

Bugojanska skupina: Kako je 19 gerilaca upalo u Jugoslaviju i borilo se  protiv cijele JNA - BOSNA

Krajem lipnja navršavaju se 54 godine od velike akcije hrvatske političke emigracije, kada je 19 pripadnika 'bugojanske skupine', odnosno Fenix skupina, ušlo na područje Jugoslavije, s ciljem pokretanja pobune i rušenja Jugoslavije.

Danas se obilježava 30. obljetnica Hrvatske Republike Herceg Bosne |  Radiotelevizija Herceg-Bosne

Trideset i jednu godinu nakon Daytonskog sporazuma hrvatski narod u BiH je doveden u stanje političke i egzistencijalne obespravljenosti, kakvu nije doživio čak ni u najtežim godinama rata. Ono što se nakon 1995. godine činilo kao minimalna, ali ipak postojeća zaštita kroz kakvu – takvu konstitutivnost i mehanizme ravnoteže, danas je gotovo potpuno uništeno.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form