HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Upravo u vrijeme iskapanja i prenošenja kostiju nevinih hrvatskih vojnika, civila, žena, djece, staraca, iz novih grobišta diljem Slovenije, Žumberka i Zagrebačke gore, koje su partizanski barbari u naletu bezobzirne osvete bez suđenja likvidirali nakon svršetka drugog svjetskog rata, u Maloj dvorani Lisinskog orile su se pjesme u čast upravo tim masovnim ubojicama.

Kakva smo mi zapravo zemlja kada na takav način sudimo svojim generalima i ratnim zapovjednicima? Dok s jedne strane imamo neučinkovitost i sumnjiva postupanja prema onima koji su podnijeli najveći teret u obrani domovine, s druge strane ključni akteri agresije nikada nisu procesuirani.

U subotu je u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održan je Koncert partizanske pjesme, manifestacija organizirana u povodu Dana antifašističke borbe te 85. godišnjice početka Narodnooslobodilačke borbe, a Počasni bleiburški vod oglasio se priopćenjem u kojem navodi kako im nije odobrena komemorativna akademija u Lisinskom, upozoravajući na ideološku politiku u Zagrebu.

U publikaciji Vodič za nastavnike Obrazovanjem protiv antisemitizma, poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu u Republici Hrvatskoj, koju je objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, pojavili su se navodi koji su izazvali reakcije Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Društvo izražava nezadovoljstvo zbog načina na koji su u publikaciji spomenuti njegovi članovi i njihova istraživanja.

Tomislav Jonjić: Vratit ću Zagrebu hrvatsko lice! | 24sata

Ali, jugoslavenstvo i Jugoslavija su za dio tobožnje političke elite i glavnostrujaške medije ionako svrha njihova postojanja. Zato – treba izvući pouke iz prošlosti i zauvijek, bez ikakve milosti, jugoslavenstvo i totalitarne sentimente spremiti tamo gdje mu je mjesto: na smetlište

U prijelomno doba stvaranja novog globalnog političkog poretka zbog novog pozicioniranja vodećih svjetskih sila te nakon što je Daytonskim sporazumom praktički završio raspad komunističke Jugoslavije Europska unija kao jedan od važnijih ali oslabljenih globalnih čimbenika, i dalje ustrajava  na konceptu stvaranja tzv. Zapadnog Balkana.

https://snv.hr/video-zbor-praksa-putevima-nob-a/

Sam naslov članka  intervjua na portalu Istra 24 "Osporavati partizanske pjesme je isto kao osporavati Marseljezu!" ukazuje na manipulaciju tipičnu za YU AGITPROP.

I tako, dok se diljem Slovenije i Hrvatske iskapaju kosti pobijenih u doba te komunističke Jugoslavije, u srcu Zagreba ore se pjesme tim ratnim zločincima koji su pobili desetke tisuća Hrvata nakon Drugog svjetskog rata. Jel' to demokracija?

Grad Zagreb tvrtki Dane Budisavljević u 2024. godini dao je 157.000 eura. Protekle godine primila je 176.500 eura, a temeljem aktualnog javnog poziva u 2026. godini će iz proračuna Grada Zagreba primiti 209.500 eura!

Thompson je na Hipodromu okupio pola milijuna ljudi, prosječne dobi 32 godine, u Lisinskom je održan koncert partizanskih pjesama pred 220 ljudi, prosječne dobi 84 godine.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form