HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Dok brojne mlade obitelji, mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi i drugi građani nemaju riješeno stambeno pitanje, Vlada prednost daje smještaju azilanata. U trenutku kada si mladi i mlade obitelji sve teže mogu priuštiti vlastiti dom, ovakav potez Vlade je nedopustiv.

Nigdje na zemaljskoj kugli ili u bilo kojoj poznatoj sferi nema toliko intelektualno "superiornih" kritičara svoje vlastite države kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu hračka se, pljucka, podmeće, izmišlja, laže i tako se rade raznorazne karijere i karijerice. Nekad čak iznenađujući uspješne.

Bivše socijalističke elite razumjele su da nakon gubitka političke i ekonomske moći jedino što im preostaje jest institucionalna moć. Pretvorili su se u ‘nezavisne umjetnike’, ‘intelektualce’ i ‘stručnjake’ koji preko natječaja, savjeta i upravnih odbora nastavljaju vladati narativom.

DIVLJI ZAPAD? Priča o zagrebačkom Hipodromu, noćnom odvođenju konja i  javnom novcu - Hrvatski glasnik

Ponjević navodi se da su na prostoru Hipodroma bile osigurane velike količine bala sijena i lucerne u vlasništvu Saveza, ali da ih gradska uprava nije dopuštala davati konjima. Također tvrdi da je nekoliko konja uginulo od posljedica gladi, dok su drugi pretrpjeli teške rane i ozljede.

bleiburg-križni-put-kamenjar | komunistickizlocini.net

Iz knjige mi odzvanja rečenica Mikea Palaicha: „Ako je Hrvatska željela izbjeći genocid koji bi daleko nadmašio onaj koji je doživjela nakon Drugoga svjetskoga rata, nužno se trebala prvo izboriti za svoju slobodu.“

Najveća novost u cijeloj priči nije ni diploma ni politički aktivizam, nego podatak iz donje objave da je Tomislav Tomašević do svoje 39. godine imao svega četiri godine evidentiranog radnog staža. Četiri godine. I sada takva osoba upravlja proračunom teškim milijarde eura, odlučuje o Zagrebačkom holdingu, investicijama, prometu i komunalnom sustavu grada od gotovo milijun stanovnika

 

A mi otkopavamo naše mrtve, polažemo na kovčege hrvatsku zastavu i pjevamo u hodu za život. Groblja su naši svjedoci života. A mladost, naša mladost se osvijestila, pjeva i pleše, otvara se novom životu.

Kakvo dirljivo licemjerje, a ne dirljivi govor gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića na Svečanoj akademiji u povodu Dana državnosti održanoj u Lisinskome gdje je u prvome redu sjedio kradljivac čekova i svjedok protiv Hrvatske  u Haagu, do njega onaj koji kaže da je Hrvatska slučajna država i koji uopće i ne čestita niti priznaje današnji državni praznik

Dok smo mi početkom osamdesetih u tajnosti riskirali sve za samostalnu Hrvatsku, Zoran Milanović je bezbrižno uživao u svim blagodatima jugoslavenskog režima, kao i većina današnjih dužnosnika, no o njima drugi put. Kao dijete visokog partijskog dužnosnika, on je odrastao u paralelnoj stvarnosti zagrebačke zlatne mladeži

Novi tjedan i opet Thompson u središtu zbivanja u državi Hrvatskoj. U analizi 2025. godine Thompsona sam, nemajući dileme, stavio na prvo mjesto po važnosti, a kako je krenulo i koliko je često ovaj pjevač u središtu zbivanja, mogao bi biti zicer i za 2026… Thompson u kolovozu nakon višegodišnjeg izbivanja stiže u Vukovar gdje će održati humanitarni koncert.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form