HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Može biti slika sljedećeg: tekst

"Michał Oksiński, napadač iz Krakowa, nije bio desničarski ekstremist, kako su lijevi mediji i vlada Tuska isprva tvrdili. Izbrisani profili na društvenim mrežama umjesto toga pokazuju radikalnog ljevičara, antifašista i anarho-komunista koji se rugao kršćanstvu i Papi te pozirao s LGBT simbolima.

Vukovarska bitka - Identitet

Posebno mu smeta što se HOS, čiji su pripadnici branili Hrvatsku na najtežim bojištima, pokušava izjednačiti s ustaškim postrojbama iz Drugog svjetskog rata, dok se istodobno zanemaruje odgovornost komunističkog političkog i vojnog vrha za rat protiv Hrvatske.

Perspektivniji izabranici na nedavnim izborima u Srbiji, požurili su prikazati i svoje razumijevanje prijepora u  odnosima s Hrvatima. Jedan od njih ističe da „oko Oluje, Vukovara i drugih bitnih pitanja iz ratnih godina dosad nije bilo previše slaganja između Hrvatske i Srbije.

Može biti slika sljedećeg: tekst

Dana 03. studenoga ove godine stanovita Ana Benačić je u svojstvu novinarke Faktografa sa email adrese klimatski.hr uputila uznemirujući, zlonamjeran i dezinformacijski upit na adresu mojeg poslodavca KBC-a Zagreb.

Suverenitet ne pripada neizabranim povjerenicima u Bruxellesu niti bankarima u Frankfurtu. On pripada narodima Europe. Vrijeme je da ih na to podsjetimo prije nego što bude prekasno.

Thompson izazvao navalu u Njemačkoj: Stuttgart rasprodan za manje od tri  sata, sustav za prodaju karata nije izdržao - DALMACIJA DANAS

Upravo je ta njemačka, stuttgartska ljevica, koja je odobrila Thompsonov koncert u Stuttgartu, najbolje razotkrila prirodu današnje zagrebačke vlasti. Riječ je o autokratskoj i agresivnoj vlasti koja uvodi političku cenzuru i postavlja se iznad zakona i sudova

Crna Gora prvi put na vrhu Evrope po zadovoljstvu turista - Furaj

Predsjednik Vlade Andrej Plenković nedavno je posjetio Crnu Goru, a prilikom razgovora s crnogorskim predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem govorilo se o približavanju Podgorice Europskoj uniji i u tom kontekstu o rješavanju zahtjeva hrvatske strane.

Iako je Hrvatska odbacila komunizam i teškom mukom u Domovinskom ratu izborila svoju slobodu i neovisnost, u Hrvatskoj i danas postoje udruge, organizacije pa i stranke koje se temelje na komunističkoj i socijalističkoj ideologiji. Neke od njih deklariraju se kao ‘antifašističke’, dok druge otvoreno zagovaraju obnovu Jugoslavije.

Demografski kolaps, energetska ovisnost i tehnološko zaostajanje ugrožavaju europsku budućnost

Viktor Orbán je u studenom 2024. na Euroazijskom forumu u Budimpešti izjavio kako je ‘petsto godina zapadne civilizacijske dominacije završilo’ i da ‘budućnost pripada Euroaziji’.

Marijana Puljak ponovno je otkrila jedan od najvećih hrvatskih ekonomskih problema: deset tisuća navodno suvišnih zaposlenika u državnim službama. Brojka je impresivna, gotovo revolucionarna. Dovoljno velika da se njome raspali javnost, izazove zavist prema zaposlenima u državnom sustavu i stvori dojam kako bi Hrvatska, kada bi samo otpustila deset tisuća ljudi, odjednom postala Švicarska.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form