HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Hrvati i Srbi dva su naroda čiji su odnosi već dugo vremena opterećeni mnogim ranama iz jasprošlosti koje se još duboko osjećaju i svake godine iznova povrjeđuju na komemoracijama za žrtve međusobnih sukoba i ratova. Posebice onim u kontroverznom ustaškom logoru Jasenovac iz 2. svj. rata.

Peternel: Preimenovanje ulica u Zagrebu je skandalozno – Prigorski.hr

Izražavajući sumnju u nepristranost postupaka Hrvatske liječničke komore, Peternel upozorava na dugogodišnji problem povjerenja u njihove istrage: ”Što se tiče istraga o kojima priča Hrvatska liječnička komora, kako će oni provesti nepristranu stručnu istragu? Pa neka se zapitaju zašto niti javnost, niti mediji nemaju povjerenja u te istrage.

U srijedu, 29. travnja, u Hrvatskom saboru održat će se okrugli stol pod nazivom „Masovni zločini jugoslavenskog komunizma u Sloveniji – stratišta i prikrivanje zločina“. Organizator Okruglog stola je Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta i predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata.

Čulina upozorava kako je nedopustivo da Ministarstvo kulture služi kao platforma za povijesni revizionizam u korist beogradskih bjegunaca, dok se kulturni radnici iz dijaspore tretiraju kao nebitni faktori u vlastitoj domovini. Ovakvo postupanje ne predstavlja samo administrativni propust, već svjesno brisanje zasluga onih koji su disali za Hrvatsku u korist onih koji su njezine nositelje prokazivali.

Jedno je sigurno da nema ni države ni naroda koji onako preko "one stvari" šutke oprašta agresiju na hrvatski narod i državu. To je izvan svake sumnje povijesni kompleks manje vrijednosti. Zašto ga se Hrvati nikako ne mogu riješiti? Tito se od 8.svibnja 1945.g pa negdje do "Rezolucije Informbiroa" 1948. godine bavio isključivo hvatanjem i eliminacijom "ustaša". Četnicima ni traga ni glasa.

Lijepa pjesma, ispjevana s ljubavlju od glazbenika Ive Fabijana, nećaka hrvatskog HOS-ovca, branitelja i heroja iz II svjetskog rata. 

Ispjevana nakon šest  desetljeća i koju godinu više, nakon Stričeva herojstva, koje je rezultiralo pogibijom tog dobrog čovjeka, hrvatskog branitelja i domoljuba.

Hamasov teror - nasilje nad ženama kao ciljano sredstvo

Polaznica je svakako je Hamasov masakr 7. listopada 2023. s preko 1.200 ubijenih. Svjedočili smo sustavnim silovanjima, spaljivanju ljudi, uzimani su taoci, međutim dijelovi lijevih europskih elita trudili su događaje predstaviti kao ‘legitiman otpor’.

Budući da su građani Rijeke već uložili milijune eura u obnovu broda Galeb, predlažemo da ga država preuzme za simboličan jedan euro te ga premjesti na Goli otok, kao mjesto stradanja u komunističkom režimu, gdje bi posjetitelji mogli vidjeti i taj dio povijesti

Luka Korlaet nositelj je liste Možemo! u 3. izbornoj jedinici -  Varazdinski.hr

Grad Zagreb je raspisao, a međunarodna nevladina organizacija i federacija nacionalnih europskih organizacija za arhitekturu i urbanizam – Europan Hrvatska – provela međunarodni urbanisticko-arhitektonski natječaj za projekt priuštivog stanovanja u naselju Klara. Brat zamjenika gradonačelnika Zagreba Luke Korlaeta, Matej Korlaet, za Europan je izradio plakate i fotografije lokacija.

FOTO) Plenković, Milanović i Jandroković rame uz rame: Predsjednik otkrio  što to znači za Hrvatsku! - Dnevno.hr

U šumi Lešće u zagrebačkoj Gornjoj Dubravi Ministarstvo branitelja u dvije novootkrivene masovne grobnice otkrilo je 23 hrvatske žrtve koje su 1945. okrutno, razodjevene i vezane žicom, smaknuli jugoslavenski partizani. 

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form