HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Kako piše RTL Danas, ulazak u Ježdovečku šumu otkriva tone ilegalnog otpada, za koje tri desetljeća nema rješenja. Ono što se ne vidi, zakopano je pod zemljom i prekrila je trava. U nekom trenutku znalo je dolaziti po 150 kamiona, 6 dana na tjedan, kažu u Mjesnom odboru. 

Stoga vam postavljam izravno pitanje kako je moguće da osoba s ovakvim sigurnosnim repovima bude imenovana u nadzorno tijelo obavještajnih službi te je li Hrvatski sabor postao poligon za zbrinjavanje kadrova čije su lojalnosti i politički avanturizmi izvan svake kontrole.

H. Hitrec: Ovaj ZDS iz 90-ih prošloga stoljeća je ZDS za modernu,  demokratsku hrvatsku državu - Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Profesor koji je srpskoj, a zatim i svekolikoj (regionalnoj?) javnosti posve slavodobitno otkrio svoj identitet autora niza pisama podrške tamošnjim studentima, nije mogao izdržati da se ne pohvali kako je ujedno i dijelom pravnog tima inicijative protiv pjevača Marka Perkovića Thompsona.

Bartulica kaže da EU potkopava Trumpa: 'Mnogima on jako smeta' | Telegram.hr

Zastupnik u Europskom parlamentu Stephen Nikola Bartulica (DOMiNO) u emisiji Studio 4 HRT-a govorio je o porazu republikanaca na američkim međuizborima i političkim posljedicama za predsjednika Donalda Trumpa. Ocijenio je da su birači kaznili Trumpa zbog neispunjenih predizbornih obećanja te upozorio na teškoće koje ga očekuju u preostale dvije godine mandata.

Nakon što se otkrio, u Srbiji su ga osporili, a u Hrvatskoj proglasili korisnim idiotom Vučićeve tajne službe, te iz činjenice da je član saborskog Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi izvukli pitanje je li se savjetima Studentskoj listi u Srbiji ogriješio o nacionalnu sigurnost.

Aleksandar Maršavelski, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nedavno je otkrio kako stoji iza anonimnih pisama srbijanskim studentima, odnosno „Studentskoj listi“ koja je upravo osvojila izbore u toj zemlji. Maršavelski „studentima“ pristupa vrlo srdačno, s veseljem i radošću, u duhu „pomirenja“ i s tezom da je 1990-ih u Hrvatskoj i drugdje na „Balkanu“ vladao „začarani krug mržnje i nacionalizma“.

Priroda polako odlazi na počinak, ljudi se ovih dana sjećaju onih koji su otišli na vječni počinak, Svi sveti, Sisveti, hhSisvete, u Zagrebu možemovci prekrstili Sesvete, pa idu u Sesvetu, a poslije svrate i u Remetu. Remetincu ostavili naziv.

Stanimirović (SDSS) 2008.: 'Ne stidim se što sam bio u Vladi Krajine' -  Portal hrvatskih branitelja

U listu „Vojska Krajine“ 1993. Stanimirović je u članku pod naslovom „Bolnica u pravom ruhu“ o zauzimanju vukovarske bolnice izjavio sljedeće: „Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru – vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar“.

Što bi se dogodilo kada bi SDP i Možemo! sutra preuzeli vlast u Hrvatskoj? Tko bi sjeo u Banske dvore, a kome bi pripala ministarstva? Ivica Granić odlučio se poigrati tom mogućnošću i sastaviti vladu prema aktualnim anketama i raspoloživim političkim kadrovima ljevice.

I baš ovih dana, gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić  sprovodi u djelo svoju odluku kojom se zabranjuju obilježja HOS-a s pozdravom Za dom spremni pod kojima su, uz ostale, prije 35 godina, mukotrpno branjeni Vukovar i Škabrnja. 

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form