HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

ilegalno odlagalište šuma Ježdovec - Zelena akcija

Rotim naglašava da je “Možemo doslovno zadnji koji bi se trebao javljati oko otpada u Lici” te podsjeća na ilegalni deponij u Ježdovcu kojeg Možemo i Tomašević nisu niti pokušali sanirati već više od pet godina.

Jutarnji list - Hrvati u Zambiji ispunili sve uvjete za izlazak iz zatvora,  no još ih ne puštaju. Doznajemo zašto...

Dok se mjesecima hvalio državni angažman oko hrvatskih državljana u Zambiji, jedan helikopterski prijevoz teško bolesnog Milijana Brkića u dijelu medija proglašen je privilegijom.

Što se događalo u Zagrebu nakon ulaska partizana 8. svibnja 1945.? – DOM -  Domoljubni portal

Micek, kolone iz ruralnih dijelova Hrvatske u Zagreb su nakon 1945. dofurale vaše pretke da se možete preseravat kak ste cool i urbani. Posljedice su i to spomenuto nagrđivanje Trga i činjenica da Donji grad izgleda kao svinjac, a stanari nisu u stanju sredit ni zgrade ni dvorišta bez državne i gradske love. Jer jebi*a, tak su se naviknuli. Otet i onda još nastupat s moralnog pijedestala

Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske - Posljednji ispraćaj  i pokop 500 hrvatskih žrtava ekshumiranih iz grobnica u Republici Sloveniji

Posmrtni ostaci pet stotina ubijenih nakon završetka Drugoga svjetskog rata, ekshumirani prije desetak godina iz četiriju masovnih grobnica u Sloveniji, koje je naša zemlja u svibnju ove godine preuzela od Republike Slovenije, pokopani su kod spomen-crkve Muke Isusove u Donjem Maclju.

Troje hrvatskih državljana i jedna poljska državljanka pale oko Zadra, a troje kanadskih državljana pale oko Drniša. Čudna li čuda! Što veže te ljude, od Kanade preko Hrvatske do Poljske? Ako ih veže mržnja riječ je o nesretnim ljudima.

Kako je propao Most? - Index.hr

Afera s nelegalnim odlaganjem otpada u Gospiću i dalje ne silazi s naslovnica. Odgovornima (izravno i politički) koji su zasigurno zainteresirani da se stvari utišaju tek je kratkoročno, na nekoliko dana pomogao katastrofalan požar u Omišu koji je na noge digao cijelu Hrvatsku i fokus maknuo s Gospića.

Da policija nije uhitila te “turiste” iz Kanade zbog izazivanja požara mi ne bismo ni znali koje krajeve Hrvatske oni posjećuju. Zanimljivo, mediji ne objavljuju njihova imena. Izgleda da nisu hrvatski branitelji, a niti članovi neke od desnih političkih stranaka

Neočekivan je i slabo razumljiv nedavni zahtjev predstavnika srpske zajednice u Hrvatskoj da se državnom intervencijom zabrani prenošenje izjava jednoga znanstvenika o rezultatima istraživanja nekih događaja važnih za razumijevanje hrvatske prošlosti. Činovnik SDS zahtjeva od javnih medija da ne dopuste objavu istraživačkih uvida povjesničara, jer proturječe političkim platformama 'memorandumske' orijentacije.

Problem je što hrvatski mediji tu priču prenose kao da “Njemačka traži zabranu Thompsona”, kao da iza toga stoji država, institucije ili široka javnost. Istina je potpuno drugačija: iza cijelog “otpora” stoje samo dva čovjeka – dvadesetogodišnji gradski vijećnik koji tek uči politički alfabet i novinar koji godinama živi od skandala, provokacija i samoproglašene etikete “ponosnog izdajnika domovine”.

Kanađanka srpskog podrijetla palila po Dalmaciji? Nakon izazivanja buktinje bježala u BiH

Prema informacijama RTL-a, 31-godišnja Kanađanka je srpskog podrijetla i vuče korijene iz Bosanskog Grahova. Njezini su roditelji tijekom Oluje otišli iz tog područja u Beograd, gdje se ona rodila, a potom su se preselili u Kanadu.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form