HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Jutarnji list - 'U dva sata se ispucaš i odeš doma sretan. Mi smo naoružani  i fini i svima nam je lijepo'

Ovakav način postupanja, bez obavijesti, upozorenja ili mogućnosti rješavanja eventualnih nesuglasica kroz dijalog (nejasno je u čemu je uopće problem, jer, Zakon po kojem postupamo 14 godina NIJE promijenjen), kao i neposredna primjena sankcija i prijetnje oduzimanjem oružja, smatra se neprihvatljivim i predstavlja ozbiljno narušavanje prava naših članova.

Bleiburg 1945. Križni put našeg naroda, naših ljudi, baka, djedova, djece.  Hodali su prema smrti. Najveći zločin ikada počinjen nad Hrvatima. Počinila  ga je Jugoslavenska armija. NIKADA ZABORAVITI!???? #hrvatska #bleiburg

Ovih se dana obilježavala 81. obljetnica Bleiburške tragedije hrvatskoga naroda i Križnoga puta. Toj najvećoj patnji koja je obilježila hrvatski narod i koju hrvatski narod svake godine na dostojanstven način obilježava posvetit ćemo nekoliko priloga u emisiji Govorimo hrvatski! 

U trenutku kada se najveći dio javne rasprave preselio na internet, Europska unija donosi Akt o digitalnim uslugama (DSA) i preuzima kontrolu nad digitalnim prostorom. Pod krinkom borbe protiv dezinformacija i zaštite korisnika, uvodi se mehanizam koji omogućuje široko nadziranje i uklanjanje sadržaja.

Može biti slika sljedećeg: tekst

NAKON IZGONA IZ POLJSKE I NJEMAČKE: Bolesni “redatelj“ OLIVER FRLJIĆ mržnju došao širiti u Tomaševićev Zagreb!

FRLJIĆEVE VJEŠTICE IZ ZKM-a: Kazališni 'Aleksić' brutalno vrijeđa Stepinca, Crkvu, HOS i Thompsona!

Može biti slika sljedećeg: tekst "SPREMNI DO KRAJA RAZOTKRITI SVA KOMUNISTIČKA STRATIŠTA. JAME I ZLOČINE KOJI SU DESETLJEĆIMA SKRIVANI OD HRVATSKOG I SLOVENSKOG NARODA."

Predugo se šutjelo o masovnim likvidacijama, progonima i nevinim žrtvama koje je iza sebe ostavio komunistički režim. Vrijeme je da se prekine s umanjivanjem i prikrivanjem komunističkih zločina te da puna istina napokon izađe na vidjelo. Svaka jama, svako stratište i svaka žrtva zaslužuju istinu, dostojanstvo i pijetet

Zastave HOS-a i traktori: Ovako su slavili maturanti u Imotskom - DALMACIJA  DANAS

Bravo mladi! Dakle, pred našim jugofilima stoje još mnogi nemogući zadaci: kako stati na kraj rastućem "nacionalizmu" i kako afirmirati "legendarno bratstvo i jedinstvo". Mladi ipak znaju da su to 'Tempi pasati' i na te jeftine komunjarske parole više ne nasjedaju.

U svakoj zemlji Europske unije nakon stravičnog ubojstva što ga je počinio već osuđeni kriminalac optužen za novo krivično djelo, ali uza sve to ostavljen na slobodi prva osoba koja bi snosila posljedice za takve propuste, a to je ministar pravosuđa podnijela bi odmah  ostavku.

Hrvatska od Slovenije preuzela 500 posmrtnih ostatak žrtava iz II.  svjetskog rata i poraća - Vinkulja.hr - Vinkovci na dlanu!

Preuzimanje ekshumiranih ostataka civila i vojnika Nezavisne države Hrvatske duboko je emotivna ali i godinama polarizirajuća tema u Hrvatskoj. Masovne grobnice u Sloveniji svjedoče o brutalnim zločinima partizanskih barbara nakon svibnja 1945. godine, procjene variraju, ali se s velikom sigurnošću može kazati kako je riječ o brojci između sto i dvjesto tisuća pobijenih Hrvata

PREPUCAVANJE Plenković: Vlada obnovila sve bitno u Zagrebu. Tomašević:  Najbitnije je što će reći građani 18. svibnja | NACIONAL.HR | News portal  najutjecajnijeg političkog tjednika

Dok zagrebački HDZ likuje zbog USKOK-ove nagodbe s Kostanjevićem, a Možemo panično pere ruke preko Hine, postaje jasno da gledamo jeftini teatar za naivne. Na sceni je prešutni pakt u kojem se interesi ne diraju, a ceh uvijek plaćaju građani.

Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska i Kanada blokirale su prijedlog glavnog tajnika NATO saveza kojim bi se zemlje članice obvezale da godišnje šalju vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od najmanje 0,25% svog BDP-a.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form