HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je u utorak prijedlog povećanja poreza na nekretnine s pet na osam eura po četvornome metru godišnje. Istoga dana Grad je objavio prijedlog Liste reda prvenstva za priuštivi najam, na koji podnositelji zahtjeva mogu uložiti primjedbe do 21. listopada.

Benčić traži ostavku Plenkovića: „Ništa nije znao, a Hrvatska je zatrpana otpadom”

Benčić traži opoziv Vlade zbog uvoza otpada i odgovornosti Andreja Plenkovića.

Kiša, hladnije, mnogi slabo kapiraju i još se gibaju u ljetnim ancugima, te se svake godine ponavlja isto – pune se čekaonice zdravstvenih ustanova, ljudi kišu, kašljaju i troše resurse, ionako skromne, a počela i gripa. Kiša i na derbiju Hajduka i Dinama, i to velika kiša s manjim prekidima, kao u vatrepolu.

Štrajk ZET-a i Zagrebačkog holdinga – Zagreb danas bez tramvaja i autobusa  – Radio KAJ – Zagreb i sjeverozapadna Hrvatska

"Članovi sindikata i radnici ZET-a odlučit će na izjašnjavanju žele li prihvatiti prijedlog poslodavca. Rezultati izjašnjavanja članova sindikata i radnika ZET-a bit će objavljeni 15. listopada 2026."

Zaboravite akademska retorička prepucavanja i stilsko uvođenje u polemiku Matoša ili Krleže.

Danas polemičari odmah skidaju rukavice, a kad se rukavice skinu onda tu više nema polemike nego počinje rat. Srećom još samo verbalni.

Tko je Stjepo Bartulica, novo Škorino pojačanje? - Večernji.hr

Europarlamentarac Stephen Nikola Bartulica pozdravio je rezultat glasovanja, poručivši da je suradnja demokršćana i konzervativaca ključna za budućnost Europe. Oštro je kritizirao ljevicu, koju optužuje za političku suradnju s islamistima i pogodovanje migracijama.

Trump may meet Putin in Saudi Arabia after call on Ukraine

Najnoviji dogovor Donalda Trumpa s Vladimirom Putinom o isporuci ruskog dizela, objavljen dok su američki, ukrajinski i europski pregovarači sjedili u Miamiu, nije tek izolirani incident. Radi se o logičnom slijedu politike koja prioritizira američke kratkoročne interese nad ukrajinskim preživljavanjem ali i nad kohezijom Zapada.

Održe li Sjedinjene Države ravnotežu ukupne moći u suparništvu s Kinom do sredine stoljeća, šanse za kinesko preuzimanje dominacije nad svijetom počet će u drugoj polovini stoljeća naglo slabjeti, a kinesko će carstvo – ako već i prije unutar njega ne dođe do krupnih poremećaja, kakvih već ima unutar SAD-a, Europe i Rusije – umjesto u fazu ekspanzije ući u fazu uvlačenja u sebe

Zlatni rez '42 - Djeca Kozare (2026)

U pokušaju da ospori činjenicu da su Pavelić i vlasti NDH spasili djecu poraženih partizana na Kozari, povjesničarka i bivša jasenovačka kustosica Nataša Mataušić u Jutarnjem listu pita se od koga su to ustaše spašavali djecu.

Hrvatska ima ljude i potencijal, ali problemi i neispunjena obećanja ostaju.

Hrvatska je država koja ima ljude, znanje, prirodne resurse i sve preduvjete za kvalitetniji život svojih građana. Ipak, desetljećima se vraćamo istim pitanjima. Zašto se sporo mijenjamo? Zašto se sposobnost često manje cijeni od poznanstva?

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form