Pred okupljenima, među kojima je bila i saborska zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga, otvoreno je izražavao žaljenje za neustavnom "Republikom Srpskom Krajinom" te svojatao povijesne hrvatske regije Liku i Dalmaciju.

Krajnje je vrijeme da pokret europskih domoljuba poduzme konkretne korake i počne ozbiljno shvaćati zaštitu granica. To će podrazumijevati sukob s Europskom unijom, globalističkim nevladinim organizacijama, a možda i s državama na europskim granicama. No vrijeme za takve poteze odavno je došlo.

Sjetite se samo one udruge koja promovira način drogiranja. Ni vlast ni zakon nisu reagirali. Zamislite samo da tim likovima predate cijelu Hrvatsku. Nastao bi stampedo od bježanja iz zemlje. Ili bi došlo do sukoba. Trećeg nema.

Ne znaš tko je gori – crnogorski lopov koji je oteo hrvatsku imovinu ili hrvatski “znanstvenik” koji nudi modalitete kako da lopov zadrži oteto. Interesantno, mnogi od tih hrvatskih “šupaka”, u pravilu lijevog svjetonazora, kite se znanstvenim titulama, kao da to daje težinu njihovim manipulacijama.

"Ilegalni ulazak u Europsku uniju mora se zaustaviti, a osobe koje nezakonito borave na njezinu području moraju biti vraćene u zemlje podrijetla. Tko nije u stanju zaštititi svoje granice, ne može jamčiti sigurnost svojim građanima", istaknuo je Sokol u objavi na društvenim mrežama. 

Konačni cilj te agende jest usaditi građanima osjećaj krivnje zbog postojanja vlastite države kako bi je se sutra lakše ponovno utopilo u nekakav zajednički regionalni ili zapadnobalkanski okvir u kojem je Zagreb tek sporedna provincija

Dolazak spremnika za smeće na Trg bana Jelačića nije slučajnost ili zabuna, nego dugo pripremani desant. Piše Boris Beck za Večernji list.

Smetlarnici su već na Kaptolskom trgu pred katedralom; pred Palainovkom, ispod Popovog tornja, na romantičnom Ilirskom trgu; pred predivnom Kućom Kallina, u Masarykovoj, onoj s pločicama sa šišmišima; pred monumentalnim art deco pročeljem crkve sv. Petra;

Početkom devedesetih, u jeku najkrvavijih ratnih sukoba, Pupovac je kao utemeljitelj i čelnik Srpskog demokratskog foruma (SDF) često putovao u Beograd i s tamošnjim političkim i intelektualnim vodstvom – od Dobrice Ćosića i Slobodana Miloševića do akademika SANU-a – tražio pravno-politička rješenja za status Srba u Hrvatskoj. Ta su rješenja bila izrazito radikalna.

Nakon što je povjesničar Hrvoje Klasić iznio ideju o naseljavanju nenaseljenih i polunaseljenih hrvatskih otoka migrantima iz Sirije, Libanona i sjevera Afrike – kako bi Hrvatska pokazala da je "mala simpatična zemlja", oštro je reagirao poznati novinar i publicist Tihomir Dujmović.

Gotovo je nevjerovatno da je trebalo proći više od tri desetljeća da u medijski kontrolirani javni prostor bude objavljena istina o onome što se dogodilo u Srbu 27. srpnja 1941. godine koji su hrvatski komunisti lažno proglasili Danom ustanka naroda Hrvatske. To je samo dokaz da se hrvatska država odnosno njezina vladajuća politika još uvijek nije oslobodila komunističkog naslijeđa