HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Zašto hrvatski mediji danima analiziraju izbore u Srbiji, veličaju političke promjene i otvaraju prostor srbijanskom modelu, dok položaj Hrvata u BiH i zbivanja u drugim susjednim državama ostaju u drugom planu?

Tvrdi da otkad radi ovaj posao može na tjednoj bazi demantirati najvećim dijelom uvijek iste novinare u uvijek istim medijima. "I to je ono što već pomalo i frustrira. Naravno, svatko ima pravo na slobodu mišljenja, ali je nevjerojatno da ljudi recimo snimaju dokumentarne filmove koji nemaju veze s dokumentima", upozorio je Nazor.

Aleksandar Vučić u okupiranoj Glini 1995

Od nedjelje navečer kao da se svi natječu u količini napisanih redaka i minutaže na ekranima posvećene novoizabranom nositelju studentske liste Iliji Srdanoviću i njegovoj ekipi. A on je, prema neslužbenim informacijama koje trenutno kruže u javnosti, u ranim dvadesetim godinama svog života sudjelovao u agresiji na Hrvatsku.

Hebrang zbog Primorca podnosi ostavku na članstvo u HDZ-u - Poslovni dnevnik

Nova garnitura gleda potpuno jednako na Vukovar i na Domovinski rat kao i Vučić, gleda jednako na Kosovo kao i Vučić. Dakle, tu neće biti nikakvog napretka jer to je politika koja je njima već s majčinim mlijekom unesena, poduprta njihovom pravoslavnom crkvom i tu nema apsolutno nikakvog odmaka od Vučićeve politike

Doseljavanjem  Hrvata (Slavena) u Istru, na prijelazu iz 6. u 7. stoljeće, iz temelja je promijenilo društvenu i kulturnu mapu poluotoka. Hrvati su unijeli posve nove običaje, jezik, pismenost i način života, koji su se proželi s naslijeđenom romanskom (antičkom i bizantskom) kulturom.

Od iluzija o „izgubljenom bratu” i porfirijanskih obmana do Sandre Benčić i Severine: kako dio domaće scene svaku izbornu utrku preko istočne granice pretvara u politički erotski san.

Ljubljanski međunarodni filmski festival (LIFFe), koji će se održati od 11. do 22. studenoga u Ljubljani, Mariboru, Celju i Novom Mestu, odbio je prikazati film ‘Zlatni rez ’42 – Djeca Kozare’ redatelja Lordana Zafranovića.

Benčić

Ekstremno lijeva stranka Možemo, koja svoje vrijednosti pronalazi u jugoslavenskom i komunističkom antifašizmu Titovih partizana, oduševljena je Studentskom listom u Srbiji koja je osvojila nedjeljne izbore. Stoga je Sandra Benčić izabrala biti ta koja će snimiti novi video uradak stranke iskazujući potporu novoj srbijanskoj vlasti

Radić u ime Vukovarske koalicije pozvao novu vlast u Srbiji da pokaže znak dobre volje: ”Očekujemo arhive JNA, SDB-a i KOS-a kako bismo doznali gdje su naši nestali!”

Vučić vrijeđao legendu i nazvao je tupavom, a sada je poslala poruku koja  danas odjekuje Srbijom - Večernji.hr

Nekoliko kriza u prošlom tjednu i mnogo krizantema, te poneka anatema i pregršt tema. Inače ne volim rime, ne hhznam što mi je, valjda poradi pomicanja kazaljka, što je tako glupo da djeluje i na mene. Znači, kazaljke na uri pomaknuli su nam jedan sat unatrag, a spomenute teme vratile nas unatrag desetljećima, pa i stoljećima.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form