HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Vukelić podsjeća da je na području Sesveta nakon ulaska partizanskih postrojbi 1945. djelovao logor u tadašnjoj tvornici Badel, kroz koji su prolazile tisuće zarobljenika dovedenih s križnih putova. Prema iskazima svjedoka, zarobljenici su noću odvođeni u okolne šume gdje su pogubljivani i pokapani u jame, rovove i prikrivene grobnice.

„Takve zabrane su udar na vjeru i domoljublje, na temelje današnje Hrvatske. Gradska vlast trebala bi se baviti, a građani upravo to od nje i očekuju, komunalijama i prometom. Nigdje nisam vidio takav kaos i nered kao što je to slučaj sa zagrebačkim komunalijama i prometnim gužvama”, naglasio je.

Uz godišnjicu pada Vukovara: Arkan je ubijao u Hrvatskoj i BiH pod komandom  tajnih službi i JNA

Zagrebački sudac koji je predsjedao sudskim vijećem Vladimir Vinja zatražio je međutim praktički odmah njegovo puštanje na slobodu pod okolnostima koje do danas nisu razjašnjene. Istog dana Arkana je privatni avion odvezao s Plesa natrag u Srbiju. Članak navodi i da je Arkana osobno Upravitelj ispratio iz zatvora iako je imao slobodan dan. 

Trinaesti lipnja svake godine Hrvati diljem svijeta slave blagdan Svetoga Ante Padovanskog. Sveti Ante rođen je 1195. u Lisabonu, glavnom gradu Portugala. Krsno mu je ime bilo Fernando Martins deBulhoes.

Šok i nevjericu kod neupućenih izazvala je vrhunska pravnica Sandra Benčić kada je HDZ-ovce na sjednici Saborskog odbora za Ustav nazvala stokom. Nakon početnog špekuliranja i nagađanja medija je li zbilja rekla “stoka” ili možda nije, Benčić je ipak odlučila priznati da je svoje mecene iz vremena studiranja i udrugarenja doista nazvala – stokom.

Orešković je kritički govorila o svemu domoljubnom i konzervativnom u hrvatskom društvu, a posebno se obrušila na HOS i ZDS pri čemu je koristila teze bliske velikosrpskom narativu. S druge strane, Igor Peternel branio je vrijednosti koje je Orešković napadala, a istaknuo je i kako je za njega homoseksualna povorka “apsurdna i deplasirana”. 

Branimir Glavaš ipak ide u zatvor | Hazud.hr

Pravomoćna presuda kojom je Branimir Glavaš osuđen na sedam godina zatvora za ratne zločine u Osijeku 1991. označila je kraj jednog od najdužih i najkontroverznijih procesa u povijesti hrvatskog pravosuđa. Ovaj slučaj najbolje oslikava dramatičan događaj s kraja 2006., kada je državni vrh po hitnom postupku mijenjao zakon kako bi spriječio dodjelu jednog braniteljskog priznanja.

Ako postoji jedan prostor u kojem Dalija Orešković još uvijek djeluje kao da je relevantna, onda je to – Facebook. Ne Sabor, ne mediji, ne politička scena. Facebook. Tamo vodi ratove koje nitko nije tražio, odgovara na komentare koje nitko ne pamti i polemizira s ljudima koje nikad nije srela. I to ne povremeno, ne kad stigne, nego kao da joj je to radno mjesto.

1,874 Sadomasoquismo Hombre Royalty-Free Images, Stock Photos & Pictures |  Shutterstock

U jednom intervjuu tek nepune četiri godine – premda se čini da je prošao jedan čitav paralelni život – moj tadašnji sugovornik, psihijatar Herman Vukušić, kazao je da se naše društvo nalazi na svojevrsnoj prekretnici spomenuvši točku bifurkacije.

Rečenica koju je '91. izgovorio na večeri sumira Glavaševu figuru tada u  Osijeku: 'Ja sam vam ovdje policija i sud' | Telegram.hr

Sud potvrdio: Branimir Glavaš osuđen na 7 godina zatvora

Visoki kazneni sud potvrdio je presudu u slučaju “Selotejp” i odbio sve žalbe državnog odvjetništva te optuženih Branimira Glavaša, Gordane Getoš-Magdić, Dinka Kontića i Zdravka Dragića.

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form