HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Svoditi na ništicu sve razlike među narodima koje vanjske i unutarnje sile bijahu u prošlom stoljeću dvaput svezale u dvaput raspadnutu jugoslavensku tvorevinu („tamnicu narodā“); ništiti sve razlike među njihovim posebnostima i izvrsnostima, prošlostima i sadašnjostima, među zemljama i današnjim državama, među različitim tradicijama i običajima, mentalitetima i kodeksima, kulturama i antikulturama;

Bartulica: Pobijedili smo Srbiju u Domovinskom ratu, ali se u miru ponekad ponašamo kao poražena strana. Zašto država izdvaja novac za izgradnju 40 srpskih kulturnih centara? Čini mi se da se ne znamo ponašati pobjednički. Moja politika je Croatia first. Hrvatska na prvom mjestu, a ne Ukrajina na prvom mjestu. Ne tuđi interesi, nego interesi hrvatskog naroda moraju biti na prvom mjestu.

Glavni grad Zagreb je udaljen oko 200 kilometara od srpske granice. To znači da srpski borbeni avion opremljen kineskom raketom može gađati ciljeve u hrvatskoj prijestolnici a da ni ne mora napustiti vlastiti zračni prostor. Ako se računa s većim dometom od 400 kilometara, to znači da beogradsko zračno oružje sa CM-400 može dosegnuti gotovo cijelu Hrvatsku.

Hormuz - Jeli Iran postigao strateški autogol i tko će u stvari platiti  najveću cijenu? - Kamenjar

Stanje stvari u Hormuzu takvo je da se može tvrditi kako je Iran doista efektivno blokirao prolaz kroz tjesnac, s napomenom kako nije riječ o klasičnoj, to jest fizičkoj blokadi prolaza s minama ili ratnim brodovima, kako se pretpostavljalo. Riječ je o efektivnoj paralizi prometa, i to kombinacijom prijetnji, zatim napada i upozorenja.

Policajka u Zagrebu brutalno pretučena dok je radila svoj posao, a napadača puštaju na slobodu. I sad se stvarno moramo zapitati, koga štiti hrvatsko pravosuđe i u čijoj je službi? Onih koji nose uniformu, koji štite naše građane i zakone ili migranata koji bez ikakvog poštovanja dolaze u ovu državu i dižu ruku na hrvatsku policajku jer znaju da im se praktički ništa neće dogoditi?

Geopolitički lonac vrije, u isto vrijeme preko najdulje granice imamo evidentno jačanje islamizma, a preko druge, na istoku, priprema se psihološki teren kao krajem 80-ih. Pitanje je što bi bilo s Hrvatskom da danas zarati? Bilo da je riječ o velikom općem ratu, bilo o neprijateljima preko granice/a. Ili oboje? Što s neprijateljem unutar države?

Sjajni novinar Ivan Hrstić otvara staru dilemu ili kako neki kažu "delimu": "Jesu li Merčep, Norac i Praljak ratni zločinci ili naši heroji?" To je stvarno teško i tvrdo pitanje, a u isto vrijeme na njega je odgovor lagan i brz. Sva trojica su bila i ostala naši heroji Domovinskog rata. Svidjelo se to našim jugovićima ili ne.

Going to be good for 90 years': Trump defends record on Social Security |  Donald Trump News | Al Jazeera

Trump je rekao kako je pročitao Kentovo pismo ostavke te dodao: "Mislio sam da je vrlo slab po pitanju sigurnosti. Nisam ga dobro poznavao, ali djelovao je kao prilično dobar čovjek. Dobro je što je otišao.

Škole u UK: Glazba i ples u sukobu s islamskim učenjima, dječji crteži bogohulni

Nekoliko lokalnih vijeća u Velikoj Britaniji kojima upravljaju laburisti izdalo je smjernice školama u vezi s vjerskom osjetljivošću muslimanskih učenika u aktivnostima u učionici, uključujući likovni odgoj, glazbu i ples.

Pred Uršom se, što se imanja tiče, mogu sakriti i neki srednjovjekovni baruni, ali možemosima je prioritet jače oporezovati uspješnu frizerku i njezin teško zarađeni novac preusmjeriti profi prosvjednicima i kvaziumjetnicima

Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj

Pin It

Oluje i vjetrovi diljem svijeta - u Japanu tajfun brzine 250 km/h ...

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice

Novinarka Višnja Starešina, gostovala je u emisiji ‘Izdvojeno’ na Laudato televiziji te je objasnila kako trebamo promijeniti neke načine ponašanja, no nije bilo političke volje da bi se to učinili. Naglasila je kako je došlo vrijeme da se ne smijemo oslanjati na druge zemlje.

– Mi smo ušli u promjene jer smo ih morali učiniti. I ovaj put ćemo morati promijeniti neke načine ponašanja. Pušu novi vjetrovi u Europi i Hrvatskoj.

Samoodrživost država, jačanje identiteta, vraćanje državi njezine uloge ideje su političkog neokonzervatizma, a od medijskog i političkog mainstreama smatrane su kao populizam. No novonastale prilike tjeraju nas na promjene. Vidite da se nakon dva tjedna sve promijenilo. Države unutar Europske Unije čak su i počele zatvarati granice – kaže Starešina.

Nadalje, Višnja Starešina ističe kako mi kao mala zemlja možemo učiniti brojne promjene te kako moramo gledati da ne ostanemo  izvan tih promjena.

– Kada su se rušili partijski sustavi i mi smo bili na repu, ali gledali smo što se drugdje događa i prema tome reagirali i slijedili. Sada je važno da zadržimo poziciju konvoja, tamo gdje trebamo biti. Hrvatska politika je pokazala određene sumnje prema zemljama nove Europe, Višegradske skupine. Sada vidimo da nam oni postaju prirodni partneri. Imaju slične metode kontrole, prometna je povezanost tu. 

Sada vidimo da imamo više zajedničkog sa Varšavom i Bratislavom, nego sa Parizom ili Madridom. Neke stvari same po sebi se nameću. Sada se svi pozicioniraju na održivost u proizvodnji hrane, i strateških farmaceutskih sredstava. Onda se ne možemo osloniti na druge. U jednom djelu će ostati globalna, ali nam se nameće potreba kada su svi zatvoreni da napravimo samodostatan sustav – zaključila je Starešina.

kamenjar.com

Login Form