HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Ivan Kujundžić (HDZ) podnio ostavku na mjesto zastupnika u Zagrebačkoj  skupštini - Index.hr

Nakon neugodnosti i omalovažavanja pojedinaca iz čelništva utemeljitelja HDZ-a poznati hrvatski kipar i jedan od utemeljitelja HDZ-a odlučio se na političku aktivizaciju nakon što je zaključio da u HDZ- više ne postoji demokratičnost. Kako saznajemo Ivan Kujundžić odlučio se okupiti sve hrabre ljude, članove HDZ-a u Zagrebu da ga podrže u njegovoj kandidaturi

The global gag on free speech is tightening

Prema nedavnim podacima, kazneni progoni za govor mržnje – uglavnom na internetu – na rekordno su visokim razinama. Samo u 2024. godini 44 osobe osuđene su za govorne delikte. Da bismo to stavili u perspektivu, to je gotovo trećina svih takvih osuda u proteklom desetljeću zajedno.  

Na prosvjedu su se isticali transparenti s porukama poput „pošaljite ih kući“, a dio okupljenih nosio je crveno-bijeli križ Svetog Jurja te kape MAGA američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prosvjed je izazvao podijeljene reakcije u britanskoj javnosti, osobito u trenutku kada je imigracija postala ključno političko pitanje.

Kad pogledate nasilje hrvatske ljevice, sutra možemo očekivati posve isti scenarij, samo da im netko uđe na fakultete, u škole, da im netko pokuša rastočiti mrežu koju su ispleli na aktivističkoj sceni

Sudbina njemačke manjine

Njemačka manjina u komunističkoj Jugoslaviji - protjerivanja, logori i konfiskacije

Sudbina njemačke manjine

Dok naslovnicama europskog tiska dominiraju teme oko Ukrajine i Rusije, u samoj Europi i na ulicama ključnih europskih metropola odvija se pravi građanski rat. Pobuna je to Europljana protiv vlastitih elita koja već dugo tinja, i traži svoj pravi politički izraz.

S druge strane, na domaćem terenu gledamo otprilike isto. Ljevica predvođena SDP-om i Možemo šuti o komunističkim ratnim i poslijeratnim zločinima. Još zvone izjave Nenada Stazića, nekadašnjeg SDP-ovog saborskog zastupnika, kako '(partizani) pobjednici nisu 1945. temeljito obavili posao'. I drugi su davali slične izjave, poput HSS-ovca Kreše Beljka itd.

Kultura smrti uvijek je dolazila s lijeve strane. Oni se nikada ne ispričavaju, nikada ne priznaju žrtve koje nisu njihove. Pijetet im je stran pojam. Oni šute kada netko strada zbog njihove ideologije, a urlaju kada treba stvoriti nove žrtve za svoju propagandu.

Goran Andrijanić, hrvatski novinar s poljskom adresom za portal Heretica napisao je osvrt o ”pojačanom modusu osobne viktimizacije” Miljenka Jergovića i diskriminaciji konzervativaca te poručio: ”Hrvatsko javno mnijenje, jednostavno, i dalje funkcionira po oligarhijskim pravilima iz bivšeg režima”. Njegov osvrt u nastavnu prenosimo u cijelosti.

Predsjednik SDP-a Hajdaš Dončić kažnjavao bi ustaške i fašističke simbole i veličanje komunističkih zločina. Zašto ne i komunističke simbole? Tko još veliča zločine?

U lockdown ćemo biti primorani ući kad se bolnice počnu zatvarati, a to će biti ubrzo

Pin It

Gotovo u svim negativnim brojkama smo među prvima u Europi, a kad govorimo o strogoći mjera, opet smo među najliberalnijim državama. Mi smo među državama s najliberalnijim mjerama, a s najgorim rezultatima. Mislim da su brojke prestrašne i da treba uvesti mjere koje bi te brojke smanjile

Boris Ujević, dopredsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika, za N1 je govorio o pandemiji koronavirusa u Hrvatskoj te o novim mjerama koje bi trebale spriječiti širenje zaraze.

Ujević je komentirao brojke koje Nacionalni stožer civilne zaštite svakodnevno objavljuje.

“Jedno od mjerila je li epidemija pod kontrolom ili nije je postotak zaraženih u broju testiranih. U prilozima do sada smo govorili je li to 20, 30% ili više ili manje. Mjerilo koje nam govori da je epidemija pod kontrolom je ako je taj postotak zaraženih u broju testiranih do 5%. Koji god broj uzeli, 20 ili 30%, ti svi brojevi govore da epidemija u Hrvatskoj nije pod kontrolom. Nije uopće važan koliko je točno taj postotak nego je bitno da je on daleko veći od 5%, što znači da epidemija nije pod kontrolom”, kazao je.

Dodao je da su podaci o broju novozaraženih netočni sve dok imamo ovako visoke brojke, a da ćemo pravi uvid u stanje znati tek kada udio zaraženih u broju testiranih bude manji od 5%.

‘Danas smo pretekli Luksemburg’

“Najčešće moramo koristiti strane stranice gdje se najčešće iznose podaci po sedmodnevnom ili 14-dnevnom periodu. Nas zanima broj zaraženih, ali kad su postotci zaraženih jako veliki, onda uopće nemamo točne podatke koji je broj zaraženih. Te brojke nam govore jako malo. U zadnje vrijeme nas se često uspoređuje s Luksemburgom i po broju novozaraženih tijekom dana mi smo uglavnom drugi, a Luksemburg je uglavnom prvi”, rekao je i dodao:

“Mi smo na današnji dan pretekli Luksemburg, ali to su ustvari cijelo vrijeme poluistine. Poluistina je gora nego laž. Luksemburg drži epidemiju pod kontrolom i njihovi pozitivni testovi su manji od 5%. Broj novozaraženih koje ima Luksemburg su točni podaci, a podaci kojima mi baratamo su netočni podaci jer ne znamo koliko imamo točno zaraženih jer imamo tako visok postotak. Zbrajamo kruške i jabuke. S današnjim danom smo i s tim netočnim podacima prestigli Luksemburg u broju zaraženih.”

Kaže da bi trebalo povećati broj testiranja da bi se držalo epidemiju pod kontrolom.

“Ako gledamo broj testiranja od početka epidemije, i u prvom i u drugom valu i kumulativnom, mi smo u Europi među zemljama koje su obavile najmanje testiranja.”

Strože mjere

Dodao je da treba uvesti i relativno stroge mjere da bi se epidemija držala pod kontrolom.

“Ako ste mjere uveli kada ste imali relativno male brojke zaraženih i relativno pristojne postotke, onda te mjere mogu biti puno blaže nego kad imate ovako velike brojeve i postotke.”

Ujević je komentirao i mjere koje je Vlada uvela, a koje bi trebale pomoći u suzbijanju epidemije.

“Gotovo u svim negativnim brojkama smo među prvima u Europi, a kad govorimo o strogoći mjera, opet smo među najliberalnijim državama. Mi smo među državama s najliberalnijim mjerama, a s najgorim rezultatima. Mislim da su brojke prestrašne i da treba uvesti mjere koje bi te brojke smanjile. Nismo napravili mjere kako treba i sad idemo s postrožavanjem i stalno kasnimo i stalno nam broj umrlih i primljenih u bolnicu raste.”

Na pitanje kada očekuje uvođenje lockdowna, odgovorio je da bi to moglo biti “u trenutku kad se bolnice počnu zatvarati i kad neće moći nikoga primiti”.

“Sada još to nije, ali to će se dogoditi u bliskoj budućnosti”, dodao je.

Izvor: narod.hr/N1

Login Form