HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Zaključno, udruge dobro financirane iz državnog i lokalnih proračuna te stranih izvora, bliski Možemo i (ekstremno) lijevim ideologijama, žale se na manjak financiranja te preuveličavaju svoju ulogu u društvu, de facto se predstavljajući kao temelj demokracije u Hrvatskoj, pritom omalovažavajući Domovinski rat i branitelje koji su u vizuri članova tih udruga često slika „mračnih devedesetih“.

Na području kulture i tzv. „LGBT prava“ Tomašević se hvali velikim ulaganjima i pomacima, pogotovo financiranjem „nezavisne kulture“ i „ljudskopravaških“ udruga koje se iz godine u godinu povećava. „Iz područja promicanja ljudskih prava provodile su se mjere iz akcijskih planova vezanih uz ravnopravnost spolova, ravnopravnost LGBTIQ+ osoba, uključivanje Roma te integraciju stranaca.

Inicijativa za slobodnu Palestinu - bdijenje za ubijene u Palestini,  Libanonu, Siriji, Sudanu i Jemenu - H-Alter

“Nažalost, naš predsjednik tako ne misli. Zapanjujuća je ta povezanost i opsjednutost ljevice radikalnim islamskim režimima, no to vuče korijene iz povijesti Jugoslavije i SSSR-a. Ti sustavi su bili vrlo blisko povezani s radikalnim islamskim režimima”, zaključio je.

Iste osobe se istodobno i opetovano vrte u sva tri medijska oblika. To ponajbolje pokazuju imena koja su do sada gostovala u toj HRT-ovoj emisiji: Ante Tomić, Viktor Ivančić, Ivan Đikić, Boris Dežulović, Hrvoje Klasić, Marko Vučetić, Damir Grubiša, Ivana Bodrožić i dr.

Tako se ponovno javljaju i oni koji se ne bi smjeli više javljati – jugo-nostalgičari, četnici, stare komunjare te koriste one resurse koje su upravo oni, dok su bili na vlasti, žestoko proganjali. Prvenstveno slobodu govora. Ali tu vrijedi pravilo "kako za koga". Samo u "Hrvatistanu", kako ga naziva Dikan, može se dogoditi da N1 televizija "ležerno" objavi četnički pamflet Dežulovića "Jebo vas Vukovar".

Izbori u Mađarskoj 2026.: politička konkurencija, digitalna kampanja i test  dugogodišnje stabilnosti

Travanjski izbori definitivno nisu samo ‘mađarska stvar’. Unatoč tome što čini samo 1,2 posto europskog BDP-a ta država godinama je ‘staroj dami’ prava noćna mora. Viktor Orbán već šesnaest godina suvereno vlada državom, provocira i sustavno blokira razne europske inicijative poput konsenzusa o Ukrajini, odupire se ruskim sankcijama, neusklađen je s politikom migracija kao i proširenjem unije.

Mnogi u Hrvatskoj primjećuju kako medijska klima u Srbiji sve više podsjeća na razdoblje prije agresije na Hrvatsku. Srbija se naoružava, kineskim balističkim raketama daje nazive hrvatskih gradova, na svakom koraku im se priviđaju ustaše i NDH, a u tome im zdušnu podršku, koordinirano ili ne, daju i brojni protagonisti na hrvatskoj lijevoj političkoj sceni, u nevladinom sektoru i medijima.

“Nedvojbeno je da se radi o mjestu na kojem su protiv svoje volje u većem broju dovedeni Hrvati iz Vukovara i okolice, te u kojem je dio njih fizički i psihički zlostavljan. O tome je pisao srbijanski tisak.”

Andrija Hebrang zbog Primorca podnio ostavku na članstvo u HDZ-u |  Telegram.hr

Neka svatko prizna svoj krimen, ali neka ne izmišlja drugome. Da se to ne bi dogodilo, tajna tih skrivenih grobišta je zacementirana. Gdje se otkopavalo? U Sloveniji, gdje je na tim križnim putovima pobijeno mnogo Hrvata. Oni su otkopavali, ne previše sustavno, ali gdje god su naišli na kosti, proširili su istraživanje i danas imaju najveći broj hrvatskih posmrtnih ostataka. Hrvatska država ih ne želi preuzeti.

Hormuški tjesnac pod pritiskom: gotovo 100 brodova prošlo kroz ključnu  pomorsku rutu - stijena.info

Otuda se prirodno postavlja pitanje ne postiže li Trump ovim ratom ono što nije uspio tarifama i diplomacijom – zadati smrtni udarac globalizmu, i uspostaviti svjetsko tržište u kome bi Amerika bila glavni arbitar? Drugim riječima, preseliti Lloyd iz Cityja u D.C.

Gdje su ikone dosadašnje europske energetske paradigme – Merkel i Thunberg?

Pin It

Europska energetska paradigma prema neovisnosti, samodostatnosti i održivosti žurno se mijenja bez prisutnosti dvaju simbola, dviju ikona dosadašnje europske energetske politike. Riječ je, dakako, o bivšoj zeleninjemačkoj kancelarki Angeli Merkel i globalnoj maskoti zelenih političkih ideologija, švedskoj (sada već starijoj) tinejdžerici Greti Thunberg.

Nakon povlačenja iz politike bivša se kancelarka povukla iz javnosti i, navodno, u suradnji s višedesetljetnom vjernom suradnicom Beate Baumann posvetila pisanju političkih memoara, koji bi svjetlo dana trebali ugledati najesen. Greta Thunberg također se povukla iz javnosti.

Navodno se vraća u školu, i to nakon što je postala globalno prepoznatljiva tako što je njezino 'markiranje' iz škole kao četrnaestogodišnje djevojčice uz pomoć ambicioznih roditelja i zelenih energetskih lobija pretvoreno u aktivistički pokret protiv klimatskih promjena, a za spas planeta Zemlje. Prije nego što se vrati u školu, koju je napustila da bi spašavala svijet, i Greta će najesen objaviti knjigu. Dobro, ne baš sasvim svoju, nego knjigu skupine autora zagovornika radikalnih zelenih politika koji su bili ideološka potpora njezinu aktivizmu.

Kraj mita o superkancelarki

Putinova invazija na Ukrajinu označila je kraj i krah dosadašnje europske energetske paradigme, a s njome i usko povezane sigurnosne, označivši tako i kraj mita o superkancelarki koja je godinama bila ne samo njemačka nego i europska Mutti.

Merkel je zbog svojih izvršnih ovlasti u Njemačkoj i presudna utjecaja u Europskoj uniji danas već prepoznata kao političarka koja je najviše kumovala europskom energetskom podčinjavanju Rusiji i financiranju Putinovih velikoruskih merkelambicija, dok je istodobno smanjivala njemačku i europsku energetsku samodostatnost zatvorivši njemačke nuklearne elektrane i snažno podupirući proizvodnju subvencionirane i (pre)skupe zelene energije (u kojoj, dakako, dominira njemačka zelena industrija ostvarujući goleme profite).

U tom je konceptu Rusija dominirala energetskom sadašnjošću Europe, Njemačkoj je bila namijenjena budućnost. No ruski napad na Ukrajinu i prijetnje širenjem rata na druge države bivšega sovjetskog bloka te, s druge strane, europske sankcije (što na djelu, što u procesu dogovora) označavaju poraz toga koncepta.

U takvu preokretu, danas kad se crta nova održiva energetska karta Europe, bez ruske nafte i plina, radikalne zelene politike djeluju kao kakva pošalica. Dvojbe hoćemo li od žitarica praviti zeleni, ekološki benzin kako bismo Zemlju poštedjeli naftnih i plinskih bušotina, a atmosferu zaštitili od povećanog emitiranja CO2, ili ćemo tim žitaricama (na)hraniti ljude, previše su karikaturalne da bi izgledale ozbiljno. Tako se spontano rasplinuo i proizvedeni mit o Greti, mladoj švedskoj aktivistici koja je drsko i nerijetko histerično, uz punu medijsku pozornost, prozivala najmoćnije svjetske lidere – od Bidena do Merkel – tražeći da odmah, ali baš odmah, obustave proizvodnju fosilnih goriva i tako spase Zemlju od klimatskih promjena.

Greta sad ima zbilja dobar plan

Međutim, bilo bi itekako važno da se rasvijetle i javno osvijeste korijeni i motivi postupanja tih dviju ikona dosadašnje europske energetske paradigme – i Merkel i Thunberg. Kad netko toliko obilježi europsku politiku kao što je to učinila Merkel u protekla dva desetljeća i kad ta politika doživi takav krah kao što je doživjela njezina energetska politika te grtsa euproizvede takav kaos u Europi, onda se ona ne može tek tako povući iz javnosti, posvetiti čitanju knjiga i pisanju memoara.

Očekuje se da (barem u tim memoarima) ponudi smisleni odgovor na pitanje zašto je kao njemačka kancelarka, sa svim informacijama kojima je raspolagala, toliko predano štitila projekt plinovoda Sjeverni tok 2, i to usprkos tolikim argumentiranim upozorenjima da tako Europu dovodi u energetsku ovisnost o Rusiji, a istočnoeuropske države, uključujući i Ukrajinu, u egzistencijalnu opasnost? Kad se trenutačni kaos stavi pod nadzor, uloga Merkel u njegovu stvaranju sigurno će se propitkivati. S memoarima ili bez njih.

Od Grete ne treba očekivati odgovore. Pitanje o Greti ​zapravo je ​adresirano na nas: kako je moguće da nama kao kvalificiranoj društvenoj, političkoj, akademskoj ili medijskoj zajednici zainteresirani lobiji 'prodaju' performanse nekvalificirane djevojčice koja bježi od škole kao smjernice za energetske politike? Greta danas ima dobar plan: vratiti se u školu. I moli da je više ne spominjete.

Višnja Starešina

Lider/hkv.hr

Login Form