HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Jedan od glavnih izvora znanja opće populacije je Wikipedija pa evo što se tamo piše o broju žrtava u logoru Jasenovac. Inačice Wikipedijinih tekstova iz sredine listopada 2025. godine na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom uglavnom se drže brojeva od osamdeset do sto tisuća, ali većina uz to daje i mogućnost da bi se moglo raditi i o puno većem broju odnosno o stotinama tisuća žrtava

Prema izvješću EK stopa nezaposlenosti među migrantima značajno je viša od prosjeka EU. Više od sedam milijuna migranata ostaje izvan tržišta rada Europske unije, unatoč inzistiranju liberalne političke klase da će milijuni migranata pristiglih tijekom posljednjih desetljeća koristiti Europi.

Nedavno je u Hrvatskom saboru održan okrugli stol na temu jasenovačkih žrtava. Glavna tema je, naravno, bio broj žrtava. Broj s kojim se politički manipulira još iz doba bivše Juge. Velikosrpska propaganda se još u to doba uspješno koristila Jasenovcem kako bi prokazali svima genocidni karakter Hrvata i ustaškog režima.

istanbulsku

Hrvatska na žalost, još uvijek interese Bruxellesa stavlja ispred nacionalnih interesa. Pod vodstvom Andreja Plenkovića, Hrvatska je prije sedam godina ratificirala Istanbulsku konvenciju, čime je u društvo na mala vrata uvedena rodna ideologija. 

Dok Plenković, Milanović, Pupovac i bijesni neojugoslavenski medijski propagandisti ne odgovore na jedno jedino pitanje, gdje su kosturi 83 tisuće navodnih jasenovačkih žrtava, treba ih smatrati korisnim idiotima velikosrpske poltiike! 

Jean-Claude Juncker nikada nije skrivao što misli o demografskim izazovima Europe. Kao predsjednik Europske komisije otvoreno je izjavio da će „Europa morati uvoziti radnu snagu iz Afrike“ ako želi održati svoj gospodarski i socijalni model. Umjesto da razvije politiku rađanja i demografske obnove, Bruxelles je još tada izabrao jednostavniji, ali pogubniji put – zamjenu stanovništva.

Body of Jean-Michel Nicolier, defender and volunteer, found

Bilo je začudno jutro srijede 29. listopada 2025. Upravo uz recitaciju pjesme „Majka traži svoga sina“, svetonedeljske pjesnikinje Maje Vidaković, posvećene Jean-Michelu Nicolieru, stigla je vijest o pronalasku, odnosno identifikaciji njegova tijela nakon 34 godine potrage, vijest o mirnijem snu u vječnosti Francuza, dragovoljca HOS-a one najtužnije hrvatske zime 1991. godine.

Jasenovac

Da, mi umanjujemo broj žrtava u Jasenovcu. Točno to radimo. Umanjujemo ono što su oni uvećali. A koliko su uvećali pokazao sam prošle godine u dokumentu iz 1946. kojeg sad opet ovdje dijelim na uvid svima. Piše Miki Bratanić na svom Facebook profilu. Uvećali su broj žrtava za 2500 puta. Eto, toliko su lagali. 2500 puta.

U Europskoj uniji klimatska agenda pretvorila se iz politike u neku vrstu religije, nešto što se gleda kao dogmu, što se ne smije preispitati i to košta. Europska unija danas, nažalost, gubi utakmicu u odnosu na druge sile, od Kine do Amerike pod Trumpom.

Iva Borković u ime Hrvatskog novinarskog društva (HND) poslala je na adresu redakcije portala Narod.hr molbu u kojoj traži da ja, Luka Šarić, odgovaram pred tijelom ove udruge koje se nimalo sarkastično naziva „Novinarskim vijećem časti“. HND i čast! Da stvar bude komičnija, predsjednik tog vijeća je „časni sudac“, ni manje ni više, nego – Hrvoje Šimičević, teoretičar kršćanskog fašizma i Pupovčev novinar Novosti.

EU uvodi za svoje građane digitalni identitet; koje to opasnosti nosi?

Pin It

Apple podigao tužbu protiv izraelske kompanije koja je razvila softver za  špijuniranje iPhonea - sum-sova

Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

Europski parlament i Vijeće EU-a ovoga su tjedna započeli pregovore o nacrtu zakona kojim se uspostavlja jedinstveni europski okvir za digitalni identitet, a pregovarački tim parlamenta vodi hrvatska eurozastupnica Romana Jerković (SDP). Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

”Sigurne usluge identifikacije iz ovog prijedloga omogućiti će građanima i poduzećima upotrebu digitalnih alata za različite svrhe, poput online plaćanja računa, kupovine i pristupa zdravstvenim zapisima. Zakon o europskom digitalnom identitetu ubrzat će digitalizaciju javnog sektora i društva te omogućiti sigurnu i transparentnu elektroničku identifikaciju u cijeloj EU. Glavni cilj novog zakona je olakšati svakodnevni život građanima EU, omogućujući im jednostavniji pristup uslugama privatnog i javnog sektora, te njihovim pravima u njihovoj zemlji ili tijekom putovanja i boravka u drugim državama članicama EU”, naglašava Jerković, javlja Hina.

Komisija je 7. lipnja 2021. predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima EU-a i europskim poduzećima. Građani će putem napredne aplikacije, tzv. digitalnog novčanika moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente jednim klikom na ekranu telefona. Pomoću nacionalne digitalne identifikacije, koja će biti priznata u cijeloj Europi, moći će pristupiti servisima javnog sektora i internetskim uslugama, a velike platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob.

Upotreba europskog novčanika za digitalni identitet neće zamijeniti mogućnost korištenja papirnatih dokumenata, navodi se u priopćenju.

Na dobrovoljnoj bazi

Jerković je na otvaranju pregovora predstavila prioritete EP-a uključujući visoku zaštitu osobnih podataka građana i sigurnosti čitavog sustava, kao i osiguravanje jednostavnog online pristupa ključnim uslugama javnog sektora kroz njihovu digitalizaciju. Pri tome je naglasila kako će upotreba digitalnog novčanika uvijek biti na dobrovoljnoj bazi, te kako ne smije doći do diskriminacije onih osoba koje se zbog financijskih i drugih razloga neće koristiti digitalnim novčanikom za pristup online uslugama, prenio je ured zastupnice.

Okončanje pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o novom Zakonu o jedinstvenom europskom digitalnom identitetu očekuje se do kraja ove godine.

Što je s privatnosti?

Privatnost je bila primarna briga za korištenje ovom tehnologijom, budući da pruža opsežan uvid u živote ljudi i sveprisutno ih prati, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji, piše Euroactiv.

Parlament je otišao mnogo dalje od Vijeća u uvođenju mjera zaštite privatnosti, uvodeći načelo, kojim se već koristi s potvrdom o COVID-19, da novčanik ne može pratiti ponašanje korisnika u različitim interakcijama.

Drugi problem vezan uz privatnost odnosi se na jedinstveni i postojani identifikator, jedan broj povezan s osobom koji bi omogućio digitalnom novčaniku zemlje da komunicira sa sustavima svih ostalih članica EU-a.

Budući da je jedinstveni identifikator stvorio ustavne probleme u zemljama poput Njemačke, Vijeće EU-a ograničilo je njegovu upotrebu i odlučilo se za opciju usklađivanja zapisa koja štiti privatnost, a koja se sastoji od usporedbe različitih informacija kako bi se potvrdio identitet osobe.

narod.hr

Login Form