HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Zaključno, udruge dobro financirane iz državnog i lokalnih proračuna te stranih izvora, bliski Možemo i (ekstremno) lijevim ideologijama, žale se na manjak financiranja te preuveličavaju svoju ulogu u društvu, de facto se predstavljajući kao temelj demokracije u Hrvatskoj, pritom omalovažavajući Domovinski rat i branitelje koji su u vizuri članova tih udruga često slika „mračnih devedesetih“.

Na području kulture i tzv. „LGBT prava“ Tomašević se hvali velikim ulaganjima i pomacima, pogotovo financiranjem „nezavisne kulture“ i „ljudskopravaških“ udruga koje se iz godine u godinu povećava. „Iz područja promicanja ljudskih prava provodile su se mjere iz akcijskih planova vezanih uz ravnopravnost spolova, ravnopravnost LGBTIQ+ osoba, uključivanje Roma te integraciju stranaca.

Inicijativa za slobodnu Palestinu - bdijenje za ubijene u Palestini,  Libanonu, Siriji, Sudanu i Jemenu - H-Alter

“Nažalost, naš predsjednik tako ne misli. Zapanjujuća je ta povezanost i opsjednutost ljevice radikalnim islamskim režimima, no to vuče korijene iz povijesti Jugoslavije i SSSR-a. Ti sustavi su bili vrlo blisko povezani s radikalnim islamskim režimima”, zaključio je.

Iste osobe se istodobno i opetovano vrte u sva tri medijska oblika. To ponajbolje pokazuju imena koja su do sada gostovala u toj HRT-ovoj emisiji: Ante Tomić, Viktor Ivančić, Ivan Đikić, Boris Dežulović, Hrvoje Klasić, Marko Vučetić, Damir Grubiša, Ivana Bodrožić i dr.

Tako se ponovno javljaju i oni koji se ne bi smjeli više javljati – jugo-nostalgičari, četnici, stare komunjare te koriste one resurse koje su upravo oni, dok su bili na vlasti, žestoko proganjali. Prvenstveno slobodu govora. Ali tu vrijedi pravilo "kako za koga". Samo u "Hrvatistanu", kako ga naziva Dikan, može se dogoditi da N1 televizija "ležerno" objavi četnički pamflet Dežulovića "Jebo vas Vukovar".

Izbori u Mađarskoj 2026.: politička konkurencija, digitalna kampanja i test  dugogodišnje stabilnosti

Travanjski izbori definitivno nisu samo ‘mađarska stvar’. Unatoč tome što čini samo 1,2 posto europskog BDP-a ta država godinama je ‘staroj dami’ prava noćna mora. Viktor Orbán već šesnaest godina suvereno vlada državom, provocira i sustavno blokira razne europske inicijative poput konsenzusa o Ukrajini, odupire se ruskim sankcijama, neusklađen je s politikom migracija kao i proširenjem unije.

Mnogi u Hrvatskoj primjećuju kako medijska klima u Srbiji sve više podsjeća na razdoblje prije agresije na Hrvatsku. Srbija se naoružava, kineskim balističkim raketama daje nazive hrvatskih gradova, na svakom koraku im se priviđaju ustaše i NDH, a u tome im zdušnu podršku, koordinirano ili ne, daju i brojni protagonisti na hrvatskoj lijevoj političkoj sceni, u nevladinom sektoru i medijima.

“Nedvojbeno je da se radi o mjestu na kojem su protiv svoje volje u većem broju dovedeni Hrvati iz Vukovara i okolice, te u kojem je dio njih fizički i psihički zlostavljan. O tome je pisao srbijanski tisak.”

Andrija Hebrang zbog Primorca podnio ostavku na članstvo u HDZ-u |  Telegram.hr

Neka svatko prizna svoj krimen, ali neka ne izmišlja drugome. Da se to ne bi dogodilo, tajna tih skrivenih grobišta je zacementirana. Gdje se otkopavalo? U Sloveniji, gdje je na tim križnim putovima pobijeno mnogo Hrvata. Oni su otkopavali, ne previše sustavno, ali gdje god su naišli na kosti, proširili su istraživanje i danas imaju najveći broj hrvatskih posmrtnih ostataka. Hrvatska država ih ne želi preuzeti.

Hormuški tjesnac pod pritiskom: gotovo 100 brodova prošlo kroz ključnu  pomorsku rutu - stijena.info

Otuda se prirodno postavlja pitanje ne postiže li Trump ovim ratom ono što nije uspio tarifama i diplomacijom – zadati smrtni udarac globalizmu, i uspostaviti svjetsko tržište u kome bi Amerika bila glavni arbitar? Drugim riječima, preseliti Lloyd iz Cityja u D.C.

EU uvodi za svoje građane digitalni identitet; koje to opasnosti nosi?

Pin It

Apple podigao tužbu protiv izraelske kompanije koja je razvila softver za  špijuniranje iPhonea - sum-sova

Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

Europski parlament i Vijeće EU-a ovoga su tjedna započeli pregovore o nacrtu zakona kojim se uspostavlja jedinstveni europski okvir za digitalni identitet, a pregovarački tim parlamenta vodi hrvatska eurozastupnica Romana Jerković (SDP). Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

”Sigurne usluge identifikacije iz ovog prijedloga omogućiti će građanima i poduzećima upotrebu digitalnih alata za različite svrhe, poput online plaćanja računa, kupovine i pristupa zdravstvenim zapisima. Zakon o europskom digitalnom identitetu ubrzat će digitalizaciju javnog sektora i društva te omogućiti sigurnu i transparentnu elektroničku identifikaciju u cijeloj EU. Glavni cilj novog zakona je olakšati svakodnevni život građanima EU, omogućujući im jednostavniji pristup uslugama privatnog i javnog sektora, te njihovim pravima u njihovoj zemlji ili tijekom putovanja i boravka u drugim državama članicama EU”, naglašava Jerković, javlja Hina.

Komisija je 7. lipnja 2021. predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima EU-a i europskim poduzećima. Građani će putem napredne aplikacije, tzv. digitalnog novčanika moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente jednim klikom na ekranu telefona. Pomoću nacionalne digitalne identifikacije, koja će biti priznata u cijeloj Europi, moći će pristupiti servisima javnog sektora i internetskim uslugama, a velike platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob.

Upotreba europskog novčanika za digitalni identitet neće zamijeniti mogućnost korištenja papirnatih dokumenata, navodi se u priopćenju.

Na dobrovoljnoj bazi

Jerković je na otvaranju pregovora predstavila prioritete EP-a uključujući visoku zaštitu osobnih podataka građana i sigurnosti čitavog sustava, kao i osiguravanje jednostavnog online pristupa ključnim uslugama javnog sektora kroz njihovu digitalizaciju. Pri tome je naglasila kako će upotreba digitalnog novčanika uvijek biti na dobrovoljnoj bazi, te kako ne smije doći do diskriminacije onih osoba koje se zbog financijskih i drugih razloga neće koristiti digitalnim novčanikom za pristup online uslugama, prenio je ured zastupnice.

Okončanje pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o novom Zakonu o jedinstvenom europskom digitalnom identitetu očekuje se do kraja ove godine.

Što je s privatnosti?

Privatnost je bila primarna briga za korištenje ovom tehnologijom, budući da pruža opsežan uvid u živote ljudi i sveprisutno ih prati, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji, piše Euroactiv.

Parlament je otišao mnogo dalje od Vijeća u uvođenju mjera zaštite privatnosti, uvodeći načelo, kojim se već koristi s potvrdom o COVID-19, da novčanik ne može pratiti ponašanje korisnika u različitim interakcijama.

Drugi problem vezan uz privatnost odnosi se na jedinstveni i postojani identifikator, jedan broj povezan s osobom koji bi omogućio digitalnom novčaniku zemlje da komunicira sa sustavima svih ostalih članica EU-a.

Budući da je jedinstveni identifikator stvorio ustavne probleme u zemljama poput Njemačke, Vijeće EU-a ograničilo je njegovu upotrebu i odlučilo se za opciju usklađivanja zapisa koja štiti privatnost, a koja se sastoji od usporedbe različitih informacija kako bi se potvrdio identitet osobe.

narod.hr

Login Form