HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Mjesec hrvatskog mementa i civilizacijski sumrak na Savi

Dok demokratska Europa osuđuje sve totalitarizme, zagrebačka vlast javnim novcem slavi ideologiju odgovornu za masovna poratna stradanja, ignorirajući rezolucije EU i pijetet prema žrtvama.

8. svibnja 1945. ulazak partizana u Zagreb – počeo krvavi [...]

Događaj kojeg neki i danas nazivaju „oslobođenjem“ Zagreba zapravo je značio uvođenje nove totalitarne vlasti nad Hrvatskom. A ona je bila vidljiva već u danima koji su uslijedili: krvavi obračun nad pobijeđenim protivnicima i masovna smaknuća bez suda postali su svakodnevica Zagreba i Hrvatske.

Čudovišta nasred Hrvatske

MHP Grupa - Odustaje od Farme u Sisku

Tko će tu profitirati, možda kratko vrijeme, znamo: investitor i onaj tko mu je dao dozvolu za takav naturocid. Jer to bez mita ne funkcionira. Takvi se čudovišni divovi, kažu znalci, još nisu pojavili u Europi, a mi, ovako mali za razliku od Ukrajine, Francuske ili Španjolske i Njemačke – udri da budemo prvi!

Dan oslobođenja ili okupacije Zagreba 8. svibnja 1945.!?

Suprotno tvrdnjama i narativima nametnutima od bivšeg jugoslavenskog režima, koje i danas prenose službena politika Republike Hrvatske, većina medija i dio povjesničara, Zagreb 8. svibnja 1945. nije bio oslobođen, već okupiran ulaskom Jugoslavenske armije.

Povjesničarka Blanka Matković u emisiji „Ton, slika, [...]

Povjesničarka Blanka Matković gostovala je u emisiji „Ton, slika, politika“ autora i voditelja Davora Dijanovića, u kojoj je govorila o svojim dugogodišnjim istraživanjima suvremene hrvatske povijesti. Razgovor je obuhvatio njezin dvadesetogodišnji rad na temi Jasenovca, utjecaj studija na britanskim sveučilištima na njezin istraživački pristup te suradnju sa Stipom Pilićem na knjizi o Jasenovcu.

Trnjanski kresovi: Neokomunistički dernek u čast [...]

Ukratko, riječ je o neokomunističkom derneku na savskom nasipu kojim stranka Možemo te njoj pridružene udruge i interesne skupine obilježavaju partizansku okupaciju Zagreba 8. svibnja 1945. te uspostavu totalitarne i komunističke Jugoslavije po uzoru na Staljinov SSSR s Beogradom kao glavnim gradom

Peternel: Hrvatski narod slavi 5. kolovoza, a ne ulazak [...]

Peternel: “Očigledno postoji politička odluka da se ne dovrši Sveučilišna bolnica” | NACIONAL.HR | News portal najutjecajnijeg političkog tjednika

“Svi svjesni Hrvati slave 5. kolovoza, a ne 8. svibnja. Osmi svibnja označio je ulazak jugoslavenske vojske i početak represije, masovnih likvidacija i oduzimanja osnovnih ljudskih prava. Još uvijek otkrivamo jame i masovne grobnice ljudi ubijenih nakon ulaska partizana u Zagreb”, istaknuo je Peternel.

'Tko ima obraza nek slavi...'

Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske - Ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 130 osoba

Pa tko ima morala i obraza neka slavi 8. svibnja i pali nekakve krijesove. Onih stotinjak tisuća nestalih iz Zagreba u godini dana i danas se otkopava iz jama po Zagrebačkoj okolici i Sloveniji", napisao je Gugo. 

'Zagreb 1945. - to vam je slika Vukovara bez razaranja'

Nakon 11.000 ubijenih, 1550 streljanih i 26.000 uhićenih krenula je mahnita pljačka. Od stana do stana, od kuće do kuće, od krave do krave, od vola do vola. Ne može se tome pljeskati, ne može se tome diviti. Dakle, ta ekipa mora razumjeti da se povijesna istina probila polako, presporo, prošlo je toliko godina koliko je prošlo, ali fakti su tu.

Hrvatska u novom regionalnom rasporedu snaga

cro

Hrvatska se trenutačno nalazi u povoljnijem političkom rasporedu u srednjoj i jugoistočnoj Europi nego proteklih godina. Dosadašnji raspored snaga, u kojem su se isticali Viktor Orbán, Giorgia Meloni i krug oko Milorada Dodika, za Zagreb je stvarao nepovoljan regionalni okvir. Taj se okvir sada počeo mijenjati.

EU uvodi za svoje građane digitalni identitet; koje to opasnosti nosi?

Detalji
Objavljeno: Nedjelja, 26 Ožujak 2023 14:02
fShare
Pin It

Apple podigao tužbu protiv izraelske kompanije koja je razvila softver za špijuniranje iPhonea - sum-sova

Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

Europski parlament i Vijeće EU-a ovoga su tjedna započeli pregovore o nacrtu zakona kojim se uspostavlja jedinstveni europski okvir za digitalni identitet, a pregovarački tim parlamenta vodi hrvatska eurozastupnica Romana Jerković (SDP). Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

”Sigurne usluge identifikacije iz ovog prijedloga omogućiti će građanima i poduzećima upotrebu digitalnih alata za različite svrhe, poput online plaćanja računa, kupovine i pristupa zdravstvenim zapisima. Zakon o europskom digitalnom identitetu ubrzat će digitalizaciju javnog sektora i društva te omogućiti sigurnu i transparentnu elektroničku identifikaciju u cijeloj EU. Glavni cilj novog zakona je olakšati svakodnevni život građanima EU, omogućujući im jednostavniji pristup uslugama privatnog i javnog sektora, te njihovim pravima u njihovoj zemlji ili tijekom putovanja i boravka u drugim državama članicama EU”, naglašava Jerković, javlja Hina.

Komisija je 7. lipnja 2021. predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima EU-a i europskim poduzećima. Građani će putem napredne aplikacije, tzv. digitalnog novčanika moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente jednim klikom na ekranu telefona. Pomoću nacionalne digitalne identifikacije, koja će biti priznata u cijeloj Europi, moći će pristupiti servisima javnog sektora i internetskim uslugama, a velike platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob.

Upotreba europskog novčanika za digitalni identitet neće zamijeniti mogućnost korištenja papirnatih dokumenata, navodi se u priopćenju.

Na dobrovoljnoj bazi

Jerković je na otvaranju pregovora predstavila prioritete EP-a uključujući visoku zaštitu osobnih podataka građana i sigurnosti čitavog sustava, kao i osiguravanje jednostavnog online pristupa ključnim uslugama javnog sektora kroz njihovu digitalizaciju. Pri tome je naglasila kako će upotreba digitalnog novčanika uvijek biti na dobrovoljnoj bazi, te kako ne smije doći do diskriminacije onih osoba koje se zbog financijskih i drugih razloga neće koristiti digitalnim novčanikom za pristup online uslugama, prenio je ured zastupnice.

Okončanje pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o novom Zakonu o jedinstvenom europskom digitalnom identitetu očekuje se do kraja ove godine.

Što je s privatnosti?

Privatnost je bila primarna briga za korištenje ovom tehnologijom, budući da pruža opsežan uvid u živote ljudi i sveprisutno ih prati, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji, piše Euroactiv.

Parlament je otišao mnogo dalje od Vijeća u uvođenju mjera zaštite privatnosti, uvodeći načelo, kojim se već koristi s potvrdom o COVID-19, da novčanik ne može pratiti ponašanje korisnika u različitim interakcijama.

Drugi problem vezan uz privatnost odnosi se na jedinstveni i postojani identifikator, jedan broj povezan s osobom koji bi omogućio digitalnom novčaniku zemlje da komunicira sa sustavima svih ostalih članica EU-a.

Budući da je jedinstveni identifikator stvorio ustavne probleme u zemljama poput Njemačke, Vijeće EU-a ograničilo je njegovu upotrebu i odlučilo se za opciju usklađivanja zapisa koja štiti privatnost, a koja se sastoji od usporedbe različitih informacija kako bi se potvrdio identitet osobe.

narod.hr

Login Form