HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Pornografska predstava u Taru koja je skandalizirala javnost, no ne i LGBT udruge i dobar dio medija, tek je „kap u moru“ perverzija i nakaradnih projekata pojedinih udruga te kontroverznih umjetnika koje financiramo javnim novcem iz proračuna, kako državnog tako i lokalnih.

Pogodio Hrvatsku prvi od trinaest toplinskih valova. Tko preživi ovo ljeto, pričat će. Mak se uvlači u grmlje, traži hladovinu, Tor i mlada Luna drže se kuće, piju hektolitre vode. Oko ponoći nastupa smiraj, svi gledamo televiziju, Mak pita kakav je to kavez ispred Bijele kuće, ja mu objašnjavam, nema veze sa Svjetskim prvenstvom u nogometu, samo s Neronom i njegovim rabijatnim ukusom.

Saborski Odbor za Ustav saslušao je u utorak prvih pet kandidata za tri upražnjena mjesta na Ustavnom sudu, svi su, odgovarajući oko pozdrava 'Za dom spremni', složni da je on neprihvatljiv, a u jednom trenutku povela se burna rasprava HDZ-ovaca s kandidatkinjom Anom Horvat Vuković. 

Odluke gradske vlasti u Zagrebu i institucijama kojima upravljaju posljednjih dana ponovno su otvorile pitanje jednakih kriterija u kulturnom i javnom prostoru glavnog grada RH. Dok je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog ugostila program posvećen partizanskoj tradiciji, istodobno je odbijena zamolba za održavanje Komemorativne akademije u povodu 81. godišnjice Bleiburške tragedije.

DRAGOVOLJAC - Jazovka tri godine od ekshumacije: Gdje su kosti, zašto nema  grobnice, zna li se dob i spol ubijenih?

Hrvatska svake godine 22. lipnja svjedoči moralnom i civilizacijskom činu koji se rijetko viđa u  svijetu. Istoga dana i u isto vrijeme, odvija se vrhunac našeg kolektivnog ludila i povijesne shizofrenije. Naime, dok se u šumi Brezovica, uz prigodne govore državnog vrha, čitanje i pjevanje partizanskih pjesama i režirani protokol, slavi Dan antifašističke borbe, stotinjak kilometara dalje, nad jamom Jazovka

Karamarko: Ujedinimo se u poštovanju prema žrtvama – Prigorski.hr

Odlučite konačno kad ste pokazali mišiće i ustali, 27.srpnja 1941. kad je izvršen pokolj Hrvata u Srbu i okolici ili 22. lipnja kad je propao savez tate Staljina s Hitlerom? 

22. lipnja napadnut je Sovjetski Savez, a ne Jugoslavija, pogotovo ne Hrvatska. Mi zapravo nemamo niti jedan komunistički datum oslobođen dvostruke konotacije, od samog ustanka, preko oslobođenja, do državnih praznika i stvarnih i simboličkih Titovih rođendana. Sve je utemeljeno na obmani, laži i mitu. 

Preminula Slavenka Drakulić - Autonomija

U 77. godini života umrla je jugoslavenska književnica iz Hrvatske Slavenka Drakulić, jedna od najpoznatijih lažnih disidentica koja je u svakom svom usmenome i pisanome nastupu denuncirala i klevetala Hrvatsku.

Kako je Nina Obuljen Koržinek salonskom političkom korektnošću i sljepilom abolirala najefikasnije oružje beogradske propagande protiv Hrvatske

Bugojanska skupina: Kako je 19 gerilaca upalo u Jugoslaviju i borilo se  protiv cijele JNA - BOSNA

Krajem lipnja navršavaju se 54 godine od velike akcije hrvatske političke emigracije, kada je 19 pripadnika 'bugojanske skupine', odnosno Fenix skupina, ušlo na područje Jugoslavije, s ciljem pokretanja pobune i rušenja Jugoslavije.

EU uvodi za svoje građane digitalni identitet; koje to opasnosti nosi?

Pin It

Apple podigao tužbu protiv izraelske kompanije koja je razvila softver za  špijuniranje iPhonea - sum-sova

Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

Europski parlament i Vijeće EU-a ovoga su tjedna započeli pregovore o nacrtu zakona kojim se uspostavlja jedinstveni europski okvir za digitalni identitet, a pregovarački tim parlamenta vodi hrvatska eurozastupnica Romana Jerković (SDP). Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

”Sigurne usluge identifikacije iz ovog prijedloga omogućiti će građanima i poduzećima upotrebu digitalnih alata za različite svrhe, poput online plaćanja računa, kupovine i pristupa zdravstvenim zapisima. Zakon o europskom digitalnom identitetu ubrzat će digitalizaciju javnog sektora i društva te omogućiti sigurnu i transparentnu elektroničku identifikaciju u cijeloj EU. Glavni cilj novog zakona je olakšati svakodnevni život građanima EU, omogućujući im jednostavniji pristup uslugama privatnog i javnog sektora, te njihovim pravima u njihovoj zemlji ili tijekom putovanja i boravka u drugim državama članicama EU”, naglašava Jerković, javlja Hina.

Komisija je 7. lipnja 2021. predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima EU-a i europskim poduzećima. Građani će putem napredne aplikacije, tzv. digitalnog novčanika moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente jednim klikom na ekranu telefona. Pomoću nacionalne digitalne identifikacije, koja će biti priznata u cijeloj Europi, moći će pristupiti servisima javnog sektora i internetskim uslugama, a velike platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob.

Upotreba europskog novčanika za digitalni identitet neće zamijeniti mogućnost korištenja papirnatih dokumenata, navodi se u priopćenju.

Na dobrovoljnoj bazi

Jerković je na otvaranju pregovora predstavila prioritete EP-a uključujući visoku zaštitu osobnih podataka građana i sigurnosti čitavog sustava, kao i osiguravanje jednostavnog online pristupa ključnim uslugama javnog sektora kroz njihovu digitalizaciju. Pri tome je naglasila kako će upotreba digitalnog novčanika uvijek biti na dobrovoljnoj bazi, te kako ne smije doći do diskriminacije onih osoba koje se zbog financijskih i drugih razloga neće koristiti digitalnim novčanikom za pristup online uslugama, prenio je ured zastupnice.

Okončanje pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o novom Zakonu o jedinstvenom europskom digitalnom identitetu očekuje se do kraja ove godine.

Što je s privatnosti?

Privatnost je bila primarna briga za korištenje ovom tehnologijom, budući da pruža opsežan uvid u živote ljudi i sveprisutno ih prati, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji, piše Euroactiv.

Parlament je otišao mnogo dalje od Vijeća u uvođenju mjera zaštite privatnosti, uvodeći načelo, kojim se već koristi s potvrdom o COVID-19, da novčanik ne može pratiti ponašanje korisnika u različitim interakcijama.

Drugi problem vezan uz privatnost odnosi se na jedinstveni i postojani identifikator, jedan broj povezan s osobom koji bi omogućio digitalnom novčaniku zemlje da komunicira sa sustavima svih ostalih članica EU-a.

Budući da je jedinstveni identifikator stvorio ustavne probleme u zemljama poput Njemačke, Vijeće EU-a ograničilo je njegovu upotrebu i odlučilo se za opciju usklađivanja zapisa koja štiti privatnost, a koja se sastoji od usporedbe različitih informacija kako bi se potvrdio identitet osobe.

narod.hr

Login Form