Priroda polako odlazi na počinak, ljudi se ovih dana sjećaju onih koji su otišli na vječni počinak, Svi sveti, Sisveti, hhSisvete, u Zagrebu možemovci prekrstili Sesvete, pa idu u Sesvetu, a poslije svrate i u Remetu. Remetincu ostavili naziv.
U listu „Vojska Krajine“ 1993. Stanimirović je u članku pod naslovom „Bolnica u pravom ruhu“ o zauzimanju vukovarske bolnice izjavio sljedeće: „Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru – vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar“.
Što bi se dogodilo kada bi SDP i Možemo! sutra preuzeli vlast u Hrvatskoj? Tko bi sjeo u Banske dvore, a kome bi pripala ministarstva? Ivica Granić odlučio se poigrati tom mogućnošću i sastaviti vladu prema aktualnim anketama i raspoloživim političkim kadrovima ljevice.
I baš ovih dana, gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić sprovodi u djelo svoju odluku kojom se zabranjuju obilježja HOS-a s pozdravom Za dom spremni pod kojima su, uz ostale, prije 35 godina, mukotrpno branjeni Vukovar i Škabrnja.
Sandra Benčić najavljuje da bi buduća vlada Možemo! i SDP-a izbacila privatnike iz gospodarenja otpadom na državnoj razini. No u Zagrebu, kojim upravlja Možemo!, privatne tvrtke i dalje sudjeluju u tom poslu, a među njima su i tvrtke povezane s Petrom Pripuzom.
Kada se analizira javno djelovanje Zorana i Vesne Pusić, nemoguće je ne primijetiti neobičan obrat koji obilježava njihove karijere. Oboje su izgradili desetljeća prepoznatljivosti na neprestanom raščlanjivanju, kritiziranju i podučavanju države u čijem stvaranju nisu željeli sudjelovati, niti su ga podupirali.
Pitanje “Zar ljudske kosti manje vrijede?”, ogoljuje surovu stvarnost modernog društva. Zaštita vode i okoliša postala je prihvatljiva, moderna i društveno poželjna borba koja lako okuplja ljude. S druge strane, borba za ekshumaciju žrtava iz krških jama predugo je gurana na marginu, etiketirana kao politizacija ili kopanje po prošlosti.
Njemačka je godinama bila “meka” za radnike, a posljednjih godina postala je poželjna ilegalnim migrantima. Tome je pridonijela “kultura dobrodošlice” koju je uvela Angela Merkel za vrijeme migrantske krize 2015. Žestok priljev migranata sada ima i vidljive posljedice: život na račun države, visoke stope kriminala, a sve su češći problemi u školama gdje čak mora intervenirati i policija.
Ipak, redateljev uradak nije uspio pomoći "prijatelju" Vučiću da se održi na vlasti pljujući po Hrvatima. A Lučevu sad preostaje samo da se "pere" od pljuvački Hrvata. Pri tome mu sudjelovanje deset dana u Domovinskom ratu baš i neće pomoći. Ljude se sudi po djelima, a za prava djela treba imati karaktera…