Nakon što su Pupovčeve Novosti pozvale Andreja Plenkovića na izbacivanje gradonačelnika Grada Vukovara Ivana Penave iz HDZ-a, a Milorad Pupovac apelirao javno da je vukovarski gradonačelnik iz redova HDZ-a marioneta politike koja od 2012. godine želi vratiti Hrvatsku u tamnu političku prošlost te pozvao premijera RH, predsjednicu RH i ostale da ne okreću glavu našao se u sukobu interesa.

Da, da, ništa nitko ne razumije osim Plenkija i njegovih najblizih suradnika, svi ostali su nepismeni, retrogradni, neobrazovani ognjištari koji napadaju "tekovine" EU-a, i samo šire populizam (?!) te se zalažu za veću suverenost naroda Europske unije. Sram ih može biti, tako neprogresivni, nazadni i euroskeptično nastrojeni!

Image result for plenković tajani

Plenkoviću i HDZ-u je Tajanijeva izjava o “talijanskoj Istri” i “talijanskoj Dalmaciji” došla kao naručena: Evo njima u HDZ-u prilike da opet malo budu domoljubi, a ujedno i antifašisti! Nije teško i ne košta ništa, ne zahtijeva promjenu politike, tek malo galame bez ikakvih posljedica. Odreagirala je i predsjednica, kako se od ozbiljnog državnika i očekuje, i što joj je uostalom i dužnost.

Suprostavljen ovakom stanju, pitam se može li hrvatski narod odgovoriti na ovu vrstu izazova, bačene rukavice u lice, civilnom neposlušnošću, kao odgovor na pokušaje Plenkovićeve diktature impoziranjem jednopartijske strukture, koje su već ovjekovječile hrvatske patnje od 1945. do 1990. godine, u kojem je narod bio dominiran jednoumljem, političkim i inim terorom, koji je tako bolno označio naše živote, uskraćenih demokratskih sloboda, vjere i nade…

Ovo je samo mali dio koji nam potvrđuje kako je promjena izbornog sustava ključni politički proces koji će dokinuti uspostavljen teror nad narodom kojemu su ukinuli pravo da izabere vlast kakvu želi. Koalicija na vlasti poglavito između HDZ i SDP koja nema legitimitet i nije formalna – upravlja Hrvatskom

Otvoreni nerad državnog odvjetnika Mladena Bajića i čak rad u korist podle univerzalne jurisdikcije Beograda trivijalno je protu-hrvatsko lukavstvo. Dopuštenje Bošnjačko/Muslimanskim sudovima i njihovim tužiteljima da posljednjih godina slobodno vršljaju po svim hrvatskim državnim i ratnim dokumentima i u Sarajevu grade mini Haag u kojem redovito stradavaju doslovno svi čelni ljudi Herceg Bosne, HVO-a i HV-a, i to po različitim zakonodavstvima,  Haaska formula2strašna je hrvatska veleizdaja

U svijetu, recimo Ante Tomića, plemenitost kao prhut sipi s nepočešljane kose urbanih luzera, narkomana i sitnih lopova, dok nasilje i fašizam isijava iz kratko ošišane kose urednih pohoditelja marijanskih svetišta ili seminara duhovne obnove.

Ili hrvatski politički mudraci uistinu misle kako su Tajania uspjeli preodgojiti i od njega preko noći napravili istinskog hrvatskog (a ne samo Plenkovićevog) prijatelja, ili  je u pozadini nešto posve drugo – opasnije? Jer nova hrvatska šutnja (a ovakav kukavički stav nije ništa drugo nego šutnja tj. strah ili nehtjenje za povlačenje poteza državničkog karaktera) može pobuditi i na razmišljanja kako naš politički vrh zbog svog mekanog stava zna nešto što drugi ljudi ne znaju i što možda stoji u pozadini?

Opet se pojavljuju interpretacije prema kojima su hrvatski iseljenici za svoju zastavu izabrali “ustaški grb”, čiju je verziju Austrija zabranila.

Nakon što su hrvatski iseljenici u Clevelandu (SAD) u nedjelju odlučili da će zastava hrvatske dijaspore za razliku od službene imati povijesni hrvatski grb u obliku štita s prvim bijelim od 25 bijelih i crvenih polja i vitičastim završetkom, a i nakon medijskih interpretacija austrijske odluke o zabrani ustaških zastava, ponovno je aktualizirano pitanje o grbu s prvim bijelim poljem.

Vukovar 1991.

Riječ je o nevjerojatnom iznosu od 236.431.568.000 kuna ili nešto više od 30 milijardi eura. Neizravna ratna šteta, tj. izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama, bila je veća od 36 milijardi kuna, s godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi.

Plenkovićeva Vlada nije ukinula 'udbaški dodatak'

Pin It

Image result for sanader kosor

„Udbaški dodatak“ je uvela Vlada Ive Sanadera potpisom njegove prve pomoćnice Jadranke Kosor na KU za namještenike i službenike u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi srpnja 2004. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2005. godine, a treći put je potvrđen 2. kolovoza 2012. godine potpisom tadašnjeg potpredsjednika Vlade Nevena Mimice i konačno je Vlada učenika kumrovečke učenice potvrdila "udbaški dodatak" kao stimulativno sredstvo "meritokratskog nagrađivanja" zasluga za kvalitetu minulog rada (progona nepodobnih) u bivšoj državi

U ime zakinutih bivših radnika Končara, Jedinstva, Prvomajske, radnica Kamenskog, koje su štrajkom glađu pokušale sačuvati svoja radna mjesta te brojnih drugih koji su izgubili radna mjesta u realnom sektoru, upozoravao sam od listopada 2004. godine javnost, klubove zastupnika svih većih stranaka Hrvatskog sabora, sindikalne čelnike: Krešimira Severa, Dragutina Lesara, Silvana Hrelje, Ozrena Matijaševića, dr.sc. Vilima Ribića i neke HRT-ove novinare na selektivan pristup u kolektivnim ugovorima za službenike i namještenike u državnim službama, zaposlene u školstvu te za zaposlene u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, prema kojem se dio službenika i namještenika u državnoj i lokalnoj upravi nalazi u neravnopravnom položaju u odnosu na one zaposlene prije 20 ili više godina u bivšoj državi, iako su imali jednak ukupni radni staž u struci, jer im se radni staž ostvaren izvan državnih i javnih službi nije uzimao u obzir za ostvarenje prava na uvećanje koeficijenta složenosti poslova prema odredbama kolektivnih ugovora. Niti jedan od sindikalnih čelnika nije osudio takvu vrstu diskriminacije.

Ovim člankom ponovno upozoravam hrvatsku javnost na sustavnu diskriminaciju gubitnika radnih mjesta u realnom sektoru. Zastupnicima svih političkih stranaka, sindikalnim čelnicima svih sindikata i novinarima HRT bezuspješno sam slao podneske da objektivnim informiranjem javnosti prisile sve vlade od 2004. godine i sindikalne čelnike da ukinu takav diskriminirajući pristup prema gubitnicima radnih mjesta u realnom sektoru ili prema onima koji su željom napustili realni sektor a sad rade u državnim službama ili lokalnoj upravi. Prema članku 40. tada važećega Kolektivnog ugovora (KU) za državne službenike i namještenike, službenici i namještenici koji su ostvarili 20 do 29 godina radnog staža u državnim tijelima ostvaruju pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova („udbaški dodatak“) za 4 posto, od 30 do 34 godine 8 posto, a za 35 ili više godina 10 posto, odnosno za: 0,48; 0,96 ili 1,2 mjesečne plaće godišnje.

„Udbaški dodatak“ je uvela Vlada Ive Sanadera potpisom njegove prve pomoćnice Jadranke Kosor na KU za namještenike i službenike u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi srpnja 2004. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2005. godine, a treći put je potvrđen 2. kolovoza 2012. godine potpisom tadašnjeg potpredsjednika Vlade Nevena Mimice i konačno je Vlada učenika kumrovečke učenice potvrdila "udbaški dodatak" kao stimulativno sredstvo "meritokratskog nagrađivanja" zasluga za kvalitetu minulog rada (progona nepodobnih) u bivšoj državi. Kakav je stav sadašnjeg ministra uprave Lovre Kuščevića o ovakvoj vrsti nagrađivanja u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi?                                                                                    

Nakon potpisivanja KU-a srpnja 2004. godine Jadranka Kosor je izjavila da je tada potpisani Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi primjeren 21. stoljeću i  zadaćama koje očekuju državne službe u prilagodbi standardima EU-a. Zar se u Eu-i ponižavaju i diskriminiraju stručnjaci gospođo Kosor i gospodine Plenković? Kakav je legitimitet imala za predsjednicu Vlade RH Jadranka Kosor i kakav legitimitet ima Andrej Plenković nakon preslagivanja dolaskom Predraga Štromara za potpredsjednika Vlade i ostalih HNS-ovaca i manjinaca u Vladu?                                                                                                                                                                              

To uvećanje koeficijenta složenosti poslova smatrali su nagradom za vjernost službi. Pravo na „ udbaški dodatak“ počeli su koristiti službenici i namještenici zaposleni u državnim službama propale države prije 1. siječnja 1985. godine kad je glavni kriterij za zapošljavanje bila moralno-politička podobnost, dakle vjernost partiji i Titu. Oni koji su izgubili radna mjesta u realnom sektoru sagradili su tvornice, ceste, škole, stambene zgrade, transformatorske stanice, elektrane, toplane, i druge elektroenergetske i industrijske objekte te proizvodili industrijske, prehrambene i odjevne proizvode, prodavali i montirali ih širom bivše države i u mnogim državama Afrike i Azije. Vlade i sindikalni čelnici državnih i javnih službi bezobrazno su ih 14 godina diskriminirali, a saborski zastupnici su o tome šutjeli.

Normalno je i poželjno da službenici u Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta i u drugim ministarstvima te u drugim državnim tijelima imaju radnog iskustva u proizvodnim tvrtkama, obrazovnim ustanovama i drugim sektorima i da ih se stimulira za rad u državnim službama, a ne kažnjava manjom plaćom od onih koji su se zaposlili u administraciji bivše države. Oni koji su potpisivali takve nakazne kolektivne ugovore trebali su znati da naši građani u bivšoj državi nisu imali ravnopravan pristup državnim službama. Nakon sloma Hrvatskog proljeća 1971. godine mnogi zaposleni u školstvu i državnim službama su proglašeni moralno-politički nepodobnima i protjerani iz tih službi.

Radni staž ostvaren u državnoj administraciji i izvan nje mora se jednako vrednovati. Za jednak rad i kakvoću izvršena posla mora se dobiti jednaka plaća prema 83. članku ZOR-a. Temeljno je ljudsko pravo jednaka plaća za jednaki rad. Nagrada za vjernost službama ostvaruje se jubilarnim nagradama, a koeficijent složenosti poslova ne bi smio ovisiti o ostvarenom radnom stažu nego o sposobnosti namještenika i službenika za obavljanje posla određenog stupnja složenosti.

Zašto Plekovićeva Vlada nije konačno ukinula „udbaški dodatak“ plaćama zaposlenicima u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi? Na podnesak oktroiranoj predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor od 7. srpnja 2011. godine birokratski je odgovorila Inga Žic, tadašnja ravnateljica Uprave za rad i tržište rada Ministarstva gospodarstva, rada i tržišta rada, da je moguće postojećim kolektivnim ugovorima uvjete rada različito uređivati, a to smo znali i prije njezina odgovora i zato smo ukazali na neravnopravnost koju je selektivni pristup izazivao na tržištu rada. Gospođa Jadranka Kosor ponovno je tražila saborski mandat od građana koji su zahvaljujući njezinim potpisima godinama zakidani na plaćama. Broj dobivenih preferencijskih glasova na izborima 8. studenog 2015. godine trebao bi ju konačno uvjeriti koliko vrijedi.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.7hrvatski-fokus.hr

Login Form