Ukazao je na izvještaj u Vjesniku o dočeku partizana 8. svibnja 1945. koji znatno iskrivljuje povijest. Naime, tamo piše da su jedinice Jugoslavenske armije dočekale mnoštvo, međutim fotografija praznog Trga bana Jelačića potvrđuje da nije bilo spontanog javnog oduševljenja za razliku od onog kada su njemačke trupe ušle u Zagreb.

U večernjim satima u srijedu 7. svibnja 2025. u prepunoj dvorani „Napredak“ u Zagrebu, Bogovićeva 1, održan je okrugli stol posvećen dramatičnim i tragičnim događajima u Zagrebu 8. svibnja 1945. i sljedećih tjedana i mjeseci kada su partizanske trupe ušle u neobranjeni Zagreb čijim su ulicama počele teći „crvene rijeke krvi“ žrtava partizanskih zločina.

Godinama ukazujem na nedostatke i diskriminaciju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u odnosu na hrvatski domicilni narod. 

Pisala sam žalbe i tužbe državnim institucijama o neredu i zloupotrebama kojemu je izvor taj Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Čak je i Služba za građane Hrvatskog Sabora slala požurnice po mojim predmetima, ali odgovore nisam dobila. 

I ove će godine štovatelji tzv. antifašizma, koji je u Hrvatskoj tek instrument rehabilitacije komunizma i jugoslavenstva, obilježiti „oslobođenje“ Zagreba 8. svibnja, a dva dana kasnije palit će se i tzv. Trnjanski kresovi.

U dva dokumenta izrijekom se spominju „zaključci“ i „direktive“ o provođenju masovne likvidacije kao što je depeša Aleksandra Rankovića, „drugog čovjeka nove Jugoslavije“, koji nezadovoljan radom OZN-e za Hrvatsku i brojem likvidiranih u Zagrebu, 15. svibnja 1945. napominje: „(…) Za 10 dana u oslobođenom Zagrebu streljano je samo 200 bandita

Dan oslobođenja Zagreba 1945 godine za mnoge Hrvate nije povod za slavlje, već dan tuge, progona i početka sustavne likvidacije hrvatske elite, upozorio je general u mirovini i bivši saborski zastupnik Željko Glasnović.

Optužio je Tomaševića da ima "svoje udruge" kojima iz gradskog proračuna kanalizira enormne svote gradskog novca. Kandidatkinja za zamjenika gradonačelnika Dina Dogan pozvala je građane da prate internetsku stranicu Afere.net na kojoj se vide afere, povezane osobe, udruge i stranke te sam Grad Zagreb koji su, kako je rekla, povezani u "koruptivnu hobotnicu".

U konačnici, svaki Hrvat koji se opirao Titu i partizanima bio je antifašist. Komunizam i nacizam dvije su bratske ideologije, svaka je ubijala iz svojih razloga, otimala, punila logore i zatvore, kršila ljudska prava i svoju verziju socijalizma širila nasiljem.

I dok se 8. svibnja službeno obilježava dan oslobođenja Zagreba, dio hrvatskih političkih stranaka i građana taj dan, s druge strane, zbog brojnih partizanskih zločina, osobnog iskustva i obiteljskih trauma ne osjeća vrijednim slavljenja.

8. svibnja 1945. godine, partizanske snage, predvođene srpskim divizijama, ušle su u Zagreb, obilježivši kraj rata na ovom području. Međutim, ovaj povijesni trenutak nije bio samo simboličan kraj sukoba, već i početak niza brutalnih likvidacija koje su uslijedile u poslijeratnim mjesecima.