HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Ne samo invazija migranata – nego i predaja Europe

Krajnje je vrijeme da pokret europskih domoljuba poduzme konkretne korake i počne ozbiljno shvaćati zaštitu granica. To će podrazumijevati sukob s Europskom unijom, globalističkim nevladinim organizacijama, a možda i s državama na europskim granicama. No vrijeme za takve poteze odavno je došlo.

Zamislite samo da tim likovima predate cijelu Hrvatsku

Sjetite se samo one udruge koja promovira način drogiranja. Ni vlast ni zakon nisu reagirali. Zamislite samo da tim likovima predate cijelu Hrvatsku. Nastao bi stampedo od bježanja iz zemlje. Ili bi došlo do sukoba. Trećeg nema.

Idiot godine! Klasićev tekst o brodu ‘Jadran’ je [...]

Ne znaš tko je gori – crnogorski lopov koji je oteo hrvatsku imovinu ili hrvatski “znanstvenik” koji nudi modalitete kako da lopov zadrži oteto. Interesantno, mnogi od tih hrvatskih “šupaka”, u pravilu lijevog svjetonazora, kite se znanstvenim titulama, kao da to daje težinu njihovim manipulacijama.

Dugoročno, to je ključno pitanje europskog opstanka

Stop migrants stock illustration. Illustration of immigration - 61108751

"Ilegalni ulazak u Europsku uniju mora se zaustaviti, a osobe koje nezakonito borave na njezinu području moraju biti vraćene u zemlje podrijetla. Tko nije u stanju zaštititi svoje granice, ne može jamčiti sigurnost svojim građanima", istaknuo je Sokol u objavi na društvenim mrežama. 

Postupno rastakanje hrvatskog identiteta iznutra

Konačni cilj te agende jest usaditi građanima osjećaj krivnje zbog postojanja vlastite države kako bi je se sutra lakše ponovno utopilo u nekakav zajednički regionalni ili zapadnobalkanski okvir u kojem je Zagreb tek sporedna provincija

Možemovska kultura kontejnerski je organizirana – puni se [...]

Dolazak spremnika za smeće na Trg bana Jelačića nije slučajnost ili zabuna, nego dugo pripremani desant. Piše Boris Beck za Večernji list.

Smetlarnici su već na Kaptolskom trgu pred katedralom; pred Palainovkom, ispod Popovog tornja, na romantičnom Ilirskom trgu; pred predivnom Kućom Kallina, u Masarykovoj, onoj s pločicama sa šišmišima; pred monumentalnim art deco pročeljem crkve sv. Petra;

Tko je Milorada Pupovca proglasio arbitrom hrvatske povijesti?

Početkom devedesetih, u jeku najkrvavijih ratnih sukoba, Pupovac je kao utemeljitelj i čelnik Srpskog demokratskog foruma (SDF) često putovao u Beograd i s tamošnjim političkim i intelektualnim vodstvom – od Dobrice Ćosića i Slobodana Miloševića do akademika SANU-a – tražio pravno-politička rješenja za status Srba u Hrvatskoj. Ta su rješenja bila izrazito radikalna.

Klasić bi naše otoke naselio migrantima

Nakon što je povjesničar Hrvoje Klasić iznio ideju o naseljavanju nenaseljenih i polunaseljenih hrvatskih otoka migrantima iz Sirije, Libanona i sjevera Afrike – kako bi Hrvatska pokazala da je "mala simpatična zemlja", oštro je reagirao poznati novinar i publicist Tihomir Dujmović.

Vjekoslav Krsnik: Je li nastup Marija Jareba na Hrvatskom [...]

Gotovo je nevjerovatno da je trebalo proći više od tri desetljeća da u medijski kontrolirani javni prostor bude objavljena istina o onome što se dogodilo u Srbu 27. srpnja 1941. godine koji su hrvatski komunisti lažno proglasili Danom ustanka naroda Hrvatske. To je samo dokaz da se hrvatska država odnosno njezina vladajuća politika još uvijek nije oslobodila komunističkog naslijeđa

Meter: Elite izbacile ‘nazadno’ kršćanstvo da bi EU [...]

I našu kulturu i našu kršćansku vjeru koju su prethodno podlo i smišljeno izbacili i iz preambule ustava EU – kao nešto nazadno. Smetalo im je „retrogradno“ kršćanstvo, da bi nas postupno pretvorili u „naprednu“ džamahiriju. Ali neće taj pakleni plan, dame i gospodo, baš tako olako proći, iako se na prvi pogled možda čini da je već sve izgubljeno

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Detalji
Objavljeno: Srijeda, 27 Siječanj 2021 10:01
fShare
Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form