HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Umirovljeni pukovnik hrvatske vojske, pukovnik Robert Čulina, stanovnik Grada Zagreba oštro je reagirao na kulturocid koji vlast Grada Zagreba radi na glavnog trgu svih Hrvata , Trgu Josipa Bana Jelačića. Gradska vlast tako zabija zadnji čavao u lijes Trga koji je bio i ostao simbol opstojnost Hrvata kao naroda kroz sva povijesna događanja.

Isusova izjava kako bi čovjeku »bolje bilo da mu se mlinski kamen objesi o vrat i da bude bačen u more nego da sablazni jednoga od ovih malenih« (Lk 17,1) zabilježena je u svim trima sinoptičkim evanđeljima. Danas je posebno aktualna s obzirom na queer (eng. queer = čudan, nastran) i trans-pokret, koji koliko se kosi sa znanstveno dokazanim činjenicama, toliko svoje dogme želi poslužiti djeci

Povjesničar Dragan Markovina gubi strpljenje. Fašizam se širi regijom, upozorava u sarajevskom “Oslobođenju”, dok antifašisti sjede kod kuće skrštenih ruku ili na plaži jer su cijele godine marljivo prosvjedovali i ukazivali na fašizam, pa ih krikovi novinskoga Edwarda Muncha na + 35 ne mobiliziraju lako.

Dominantno četnički ustanak iz ljeta 1941., koji je za posljedicu imao dekapitaciju hrvatskoga i muslimanskoga stanovništva na tromeđi Like, Bosne i Dalmacije, u vremenu komunističke Jugoslavije bio proglašen za komunistički ustanak, a 27. srpnja kao Dan ustanka naroda Hrvatske. Činjenica da se i danas dopušta slavljenja ovakvih događaja svjedoči o teškom nacionalnom mazohizmu

Ovo je napadač na povorku ponosa u Berlinu, policija objavila potragu:  "Naoružan je i opasan" - Novi list

Traje potraga za teroristom diljem Berlina, oglasio se i AfD: "Nećemo dopustiti vjerskim ekstremistima da nasiljem i netolerancijom podijele našu zemlju!"

Uznemirujući prizori iz Slavonije: Eutanazirane svinje ostavljene su da  leže mrtve na ulici - "Kojoj državi da se obratimo? Kome? Nitko nije stao  iza seljaka"

DOSTA JE BILO LAŽI I PRAZNIH OBEĆANJA! 

Dok hrvatsko svinjogojstvo krvari i nalazi se, kako upozorava i sama Hrvatska poljoprivredna  komora, "NA IZDISAJU" i na rubu potpunog bankrota, ministar David Vlajčić (DP) i krizni stožer nam prodaju maglu o "sveobuhvatnom  pristupu"!

Politika masovne imigracije u ime ljudskih prava također je jedno od omiljenih sredstava elite za kontrolu stanovništva. I malom djetetu je jasno kako nekontrolirana imigracija može voditi samo u građanski rat, naznake čega već možemo vidjeti u zemljama zapadne Europe. Trik je u tome da elite već računaju s negativnom reakcijom domaćeg stanovništva i jačanje desnice. 

"Točno Micek, čim si čuo 40.000 ljudi u Gospinu Docu kako uglas pjevaju Čavoglave, znao si što to donosi. Donosi neprobojnu branu tvojim idejama, a poglavito onom starom snu o 'svim Srbima u jednoj državi'"

Zaljevske zemlje pokrenule su velike energetske projekte vrijedne milijarde dolara kako bi zaobišle Hormuški tjesnac, ključni pomorski prolaz kroz koji je desetljećima prolazila većina izvoza nafte.

RAŠKOVIĆ NA MITINGU KRAJ VOĆINA: 'U obranu će doći deset hiljada krajiških  Srba' - Dnevno.hr

Skup u Srbu još se naziva i miting u Srbu. Održan je 25. srpnja 1990. godine, neposredno prije tzv. balvan revolucije. Broj okupljenih varira. Slobodna Dalmacija izvijestila je o oko 70 tisuća Srba, dok drugi izvori navode i veće brojke: Milan Babić je kao svjedok U Haagu izjavio da je bilo oko 100 tisuća ljudi, a u nekim radovima brojka stiže i do 200 tisuća.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form