HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Ukrajinski oligarh napadnut u Monaku želio ‘razotkriti [...]

Moniquet, bivši časnik francuske obavještajne službe DGSE i suosnivač Europskog centra za stratešku obavještajnu službu i sigurnost, rekao je za Nice-Matin da je Jermolajev posljednjih tjedana “planirao održati prezentaciju u Europskom parlamentu kako bi razotkrio korupciju u Ukrajini”.

Ima li Hrvatska saveznike?

U svijetu koji se dramatično mijenja svakoj državi i narodu, ma koliko veliki bili, potrebni su pouzdani saveznici, prijatelji i partneri. Kako to izgleda kad ih nema najbolje pokazuje teška sudbina Kurda na Bliskom istoku, koje „saveznici“ redovito ostavljaju na cjedilu kad im više nisu potrebni. Mnogi su vjerovali da će Hrvatska ulaskom u euro-atlantske integracije riješiti sve svoje strateške probleme.

Migracijska kriza mijenja lice Italije: nasilje i nesigurnost [...]

I love Rome, but Rome doesn't love us': the city's new migrant crisis | Cities | The Guardian

Italija je desetljećima jedno od najomiljenijih odredišta za putnike iz Sjeverne Amerike i cijeloga svijeta. Njezine crkve, svetišta, umjetnička baština, gastronomija i bogata kultura svake godine privlače milijune posjetitelja.

Markić: Drugovi koji zloupotrebljavaju novinarstvo za [...]

Markić

Na vijest da je Općinski sud u Splitu potvrdio optužnicu protiv RTL-ove novinarke Danke Derifaj, snimatelja Pere Janjića i Branka Miodraga zbog provale na terasu Marka Perkovića Thompsona, reagirala je dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji.

Marijačić: Živjela naša Hrvatska!

Dalić prelomio: Ovo su 26 Vatrenih koji putuju na Svjetsko prvenstvo | Rijeka Danas

Hrvatskoj nije bilo dopušteno pobijediti Portugal na SP u nogometu jer smo previše mali, ponosni, uspješni, pravedni i čestiti. 

Hrvatska je pokradena ne samo za poništeni gol u posljednjim trenutcima utakmice, nego i za isforsirani jedanasterac.  Ovakvu kradju u sportu svijet odavno nije vidio. Sada to govore i oni koji nam tradicionalno nisu skloni.

Je li Hrvatska na vojnu paradu u Pariz pozvana kao sudionica [...]

Važno pitanje još preostaje razriješiti, naime tko je u ime Republike Hrvatske odlučio da joj je Francuska „strateški partner“. Ono zaslužuje poseban osvrt. No sada je aktualno (ne)sudjelovanje Hrvatske u vojnoj paradi i na političkim sastancima u Parizu 13. i 14. srpnja.

Njemačko tužiteljstvo: uništenje Sjevernog toka je ratni [...]

Plan sabotaže plinovoda Sjeverni tok i Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru razvijen je “u ime ukrajinskih vlasti”, prema izjavi njemačkog saveznog tužiteljstva u Karlsruheu. Optužnica, objavljena danas, otkriva nove detalje o optužbama protiv ukrajinskog državljanina Serhija K., prvog osumnjičenika pritvorenog u vezi sa sabotažom iz 2022. godine, piše ukrajinski UAWire.

Povijesna znanost i komunističko nasljeđe

Pred nama su tri vrlo sažeta pogleda na nedavnu hrvatsku prošlost. Jedan je uvid sveučilišnoga profesora povijesti, drugi je pristup jednom segmentu hrvatske državne politike, a treći,  je jedna tvrdnja ovdašnje srpske zajednice. Profesor povijesti s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, ovih je dana ovako govorio o hrvatskim ibpotencijalima: „Mi ne možemo projicirati  utjecaj prema Austriji, Češkoj ili Slovačkoj.

HDZ napada Možemo zbog udruga, dok ih istodobno financira na [...]

HDZ na nacionalnoj razini financira iste udruge izravno povezane ili bliske Možemo koje financira Tomaševićeva vlast u Zagrebu. Portal Narod.hr o tome piše već godinama, no HDZ, pogotovo zagrebački ogranak, nikako da usvoji činjenicu da su udruge povezane s Možemo financirane i od strane državnih institucija

Narod.hr poručio HND-u da nema nikakvih obveza prema njima, a [...]

Ovim putem vas molimo da nam se više ne obraćate. Vi ste udruga, a mi nismo vaši članovi. Vaše „Vijeće časti“ predmet je poruge, ne samo u našoj redakciji nego i u široj javnosti, koja HND ne vidi niti kao hrvatsko, a još manje kao novinarsko društvo.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Detalji
Objavljeno: Srijeda, 27 Siječanj 2021 10:01
fShare
Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form