HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Peternel: 'Ne bude li promatrača, nas troje ili četvero više nećemo  podržavati Vladu' | tportal

Počelo je preuzimanjem Dinama od strane Možemo!, nastavilo se političkom eutanazijom Dalića, ustoličenjem provjerenog asa duboke države, Slavena Bilića, pa provokacijom zvanom novi stadion. A ovo večeras bio je grand finale – završni čin uništenja nogometa koji je smetao jer je bio previše nacionalan, „za dom spreman“ i s rukom na srcu.

Bitorajac, prijetnje i bojkot: što je tko rekao o ulozi u filmu „Zlatni rez  42“ | Narodni Reporteri

Bitorajac je sam priznao da je prije potpisivanja ugovora pažljivo pročitao scenarij. To znači da je točno znao na što pristaje, kako su likovi napisani i u kakav se povijesni okvir priča stavlja. Ako ti scenarij leži na stolu, a ti svejedno staviš svoj potpis na projekt koji služi za ideološko prekrajanje i falsificiranje povijesnih činjenica, onda ti je to falsificiranje očito sasvim odgovaralo

Rene Bitorajac uoči premijere filma u kojemu glumi ustaškog zapovjednika:  Nitko nam nije prijetio | tportal

O tome da glumci imaju pravo glumiti gdje hoće, o tome naravno nema razgovora, ali se isto tako ne može ne vidjeti da vam honorar daje Vučić, dva tjedna prije izbora. Da vam honorar daje Milorad Dodik — vlast koja je protjerala ne 250.000 Marsovaca, već Hrvata. Novce vam daje Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke. Ako nemate problema s tim da vas ta tri zlikovca financiraju — okej

zlatko dalic Archives - Total Croatia

Daliću se godinama rugalo zbog njegove poniznosti: Boga, krunice, zahvalnosti, domoljublja, jezika koji nije bio jezik salonske Hrvatske. Kao da su poniznost i samopouzdanje proturječni. A bilo je upravo obratno. Dalićeva je Hrvatska bila ponizna, ali se nije dala poniziti. Bila je svjesna svojih granica i istodobno uvjerena da ih može prekoračiti.

Mladi ne mogu da priušte krov nad glavom i polovinu svojih prihoda troše na  stanovanje | Biznis.rs

Može li rješavanje stambenog pitanja mladih ublažiti hrvatsku demografsku krizu? O stanovanju, iseljavanju i demografskoj obnovi Davor Dijanović razgovarao je s demografom Stjepanom Štercom za HKV.

Ono što smo gledali u Rijeci nije bio nogomet, bio je to povijesni masakr, javno poniženje i apsolutna sramota kakvu nam nitko nikada u povijesti hrvatskog sporta nije priredio. Engleska nas je usred Hrvatske pregazila s nevjerojatnih 7:0, ostavivši iza sebe spaljenu zemlju i naciju u stanju potpunog šoka.

Tko je novi ministar i što sve posjeduje: Detalje otkriva njegova imovinska  kartica

Pa je tako krajem rujna 2026 godine,  tik toker (kako ga zove AP) DAVID  VLAJČIĆ IZ Domovinskog pokreta, ispred Ministarstva poljoprivrede RH, isplatio  milijunske poticaje u Srbiji., a neki od njih su  „lažni Hrvati” ili hrvati iz interesa,  a pored svega ono što je najgore, direktno ili indirektno su povezani s činjenjem ratnih zločinina  1991., i agresije na  RH.

Ekshumacija 'Jame Križnjača' - FERATA - FERATA

U jami Križnjača, između sela Gale i Giljeva u općini Otok u Dalmatinskoj zagori, pronađeni su posmrtni ostaci za koje se vjeruje da je riječ o fra Jozi Olujiću, kojeg su partizani ubili u jesen 1944., rekao je 2017. Hini fra Božo Norac Kljajo iz Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu.

Ninčević kaže da je to isplakana, a ne otpjevana pjesma, a govori o stotinama, tisućama i stotinama tisuća umorenih i nestalih Hrvata u Drugome svjetskom i u Domovinskome ratu. Praćena je potresnim slikama stratišta Hrvata u Sloveniji i Hrvatskoj na kojima su jugokomunistički i srpski agresori bezdušno likvidirali Hrvate

Igor Štimac gostovao je u Podcastu Velebit, gdje je s urednikom i voditeljem Markom Juričem razgovarao o sportu, hrvatskoj reprezentaciji, Dinamu i Hajduku, navijačima, stanju u hrvatskom nogometu, ali i o svom ulasku u politiku.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form