HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Može biti slika sljedećeg: tekst "Znamo Da Smeta! #bujicatimE HR TV"

ZNAMO I DA NISMO SAMI!

Nema predaje, nema prodaje!

Osobno je uključen u repatrijaciju jugoslavenskih antititovskih izbjeglica iz savezničkih logora u Austriji, te se osnovano sumnja da je na području Kočevskog roga, u Sloveniji, u razdoblju od 26. svibnja do 15. lipnja 1945., sudjelovao, idejno osmislio i naložio drugima prijevoz, izgladnjivanje, mučenja i ubojstva na osobito okrutan način 13 000 zarobljenika

Nakon trodnevne šutnje oko “Srpske večeri” organizirane od strane Srpskog narodnog vijeća (SNV) u prostoru Zagrebačkog velesajma, konačno su se oglasile i Novosti. Što se tiče glasila Pupovčevog SNV-a, 11. siječnja nije se dogodilo ništa sporno. Prema novinarki koja je napisala tekst “Bujica koja teče kroz mainstream medije“, riječ je o napadu na Srbe, harangi i “najobičnijim izmišljotinama“.

Hrvatska je vjerojatno jedina zemlja u svijetu koja izravno financira svoje neprijatelje, daje im moć donositi ključne odluke i formirati vlast. Teške riječi? A što drugo mogu zaključiti iz glasila Srpskog narodnog vijeća (SNV) koje nazivamo Novostima?

geopolitika kompresirano

U svijetu koji se ubrzano destabilizira, male države više ne mogu računati na automatizam međunarodnih jamstava ni na retoriku univerzalnih vrijednosti. Sigurnost danas sve manje proizlazi iz pravnih normi i deklaracija, a sve više iz konkretne moći, sposobnosti odvraćanja i hladne procjene vlastitog položaja.

Dakle, Novostima su u 2025. povećana primanja! Šimičević u svom pregledu iznosi poluistinu, odnosno djelić istine koji prezentira potpuno lažnu sliku bez odgovarajućeg konteksta. Primanja Novostima smanjila su se samo iz Savjeta za nacionalne manjine, no ukupno gledano – primanja su se drastično povećala, kako Novostima, tako i izdavaču – Srpskom narodnom vijeću.

Republika Hrvatska još se nije oporavila od ratnih trauma, a u samom srcu Zagreba, u subotu 11. siječnja 2026. g. u restoranu Gastro Globus na Velesajmu, Srpsko narodno vijeće (SNV) organiziralo je masovni folklorno-nacionalistički spektakl pod imenom ‘Srpsko veče’.

Sigurnost djece na internetu ovisi i od odraslih koji se brinu o njima -  Portal Čapljina-mladi.info

Hoće li više od pola milijuna dječjih života u Australiji biti spašeno ili izgubljeno? Pitanje je to koje mi se nameće nakon vijesti da je u toj zemlji blokirano 540 tisuća računa koje su na društvenim mrežama imala djeca mlađa od 16 godina. Za više od pola milijuna australske djece ovaj je čin nesumnjivo smak svijeta. No, što su pomislili njihovi roditelji?

Vaše prijave su moj orden časti! Dok se po Zagrebu klanjate simbolima koji su razarali Vukovar i Škabrnju, dok vam ne smetaju zastave države koja nas je klala i palila, trčite u policiju čim vidite tri slova koja su vas devedesetih spašavala. To nije 'građanska dužnost', to je jadni, prozirni pokušaj oživljavanja milicijskog mentaliteta u 2026. godini

EU's Digital Acts: A Trojan Horse for Censorship?

Nawrocki tvrdi da DSA ne štiti slobodu govora, već daje državnim i nadnacionalnim tijelima preveliku kontrolu nad internetskim sadržajem. Time se odluke o cenzuri prebacuju s neovisnih sudova na politički imenovane administracije. U tom smislu zakon je usporedio s ”Ministarstvom istine” iz Orwellova romana 1984., upozoravajući na opasnost institucionalne cenzure.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form