HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Jedno je sigurno da nema ni države ni naroda koji onako preko "one stvari" šutke oprašta agresiju na hrvatski narod i državu. To je izvan svake sumnje povijesni kompleks manje vrijednosti. Zašto ga se Hrvati nikako ne mogu riješiti? Tito se od 8.svibnja 1945.g pa negdje do "Rezolucije Informbiroa" 1948. godine bavio isključivo hvatanjem i eliminacijom "ustaša". Četnicima ni traga ni glasa.

Lijepa pjesma, ispjevana s ljubavlju od glazbenika Ive Fabijana, nećaka hrvatskog HOS-ovca, branitelja i heroja iz II svjetskog rata. 

Ispjevana nakon šest  desetljeća i koju godinu više, nakon Stričeva herojstva, koje je rezultiralo pogibijom tog dobrog čovjeka, hrvatskog branitelja i domoljuba.

Hamasov teror - nasilje nad ženama kao ciljano sredstvo

Polaznica je svakako je Hamasov masakr 7. listopada 2023. s preko 1.200 ubijenih. Svjedočili smo sustavnim silovanjima, spaljivanju ljudi, uzimani su taoci, međutim dijelovi lijevih europskih elita trudili su događaje predstaviti kao ‘legitiman otpor’.

Budući da su građani Rijeke već uložili milijune eura u obnovu broda Galeb, predlažemo da ga država preuzme za simboličan jedan euro te ga premjesti na Goli otok, kao mjesto stradanja u komunističkom režimu, gdje bi posjetitelji mogli vidjeti i taj dio povijesti

Luka Korlaet nositelj je liste Možemo! u 3. izbornoj jedinici -  Varazdinski.hr

Grad Zagreb je raspisao, a međunarodna nevladina organizacija i federacija nacionalnih europskih organizacija za arhitekturu i urbanizam – Europan Hrvatska – provela međunarodni urbanisticko-arhitektonski natječaj za projekt priuštivog stanovanja u naselju Klara. Brat zamjenika gradonačelnika Zagreba Luke Korlaeta, Matej Korlaet, za Europan je izradio plakate i fotografije lokacija.

FOTO) Plenković, Milanović i Jandroković rame uz rame: Predsjednik otkrio  što to znači za Hrvatsku! - Dnevno.hr

U šumi Lešće u zagrebačkoj Gornjoj Dubravi Ministarstvo branitelja u dvije novootkrivene masovne grobnice otkrilo je 23 hrvatske žrtve koje su 1945. okrutno, razodjevene i vezane žicom, smaknuli jugoslavenski partizani. 

Mlinarić podatke o nestalima ne bi uzimao kao uvjet ulaska Srbije u EU:  "Hoćemo priznanje agresije i ratnu odštetu"

„Kaže narod da za ideale ginu budale, a ja sam bio spreman poginuti za ideal hrvatske slobode. To me možda i čini budalom, ali ja sam na to ponosan. I dok god ima takvih poput Vas koji imaju škole i znanja, ali iz oportunizma, kukavičluka i manjka poštovanja prema žrtvama šute i okreću glavu, treba i nas, kako Vi kažete, budala koji će se baviti teškim pitanjima.“

DSA

DSA je time najmoćniji instrument kontrole interneta u povijesti EU. U Hrvatskoj provedbu nadzire HAKOM, na čijem je čelu Tonko Obuljen, brat ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek što otvara pitanje političkog utjecaja na reguliranje digitalnog prostora.

Predrag Pedja Mišić: Gospodine Milorade, pa ni u ove dane blagdana nemate  ni stida ni srama

Dok Mišić povlači paralelu između vlastitog brata, kojem javno nije oprostio sudjelovanje u agresiji, i braće Milorada Pupovca, postavlja se pitanje: zašto čelnik SDSS-a na ovakve izravne prozivke često odgovara šutnjom ili tek kasnijim medijskim istupima, umjesto izravne konfrontacije u sabornici?

Dr. Vukušić upozorava na rodno eksperimentiranje s djecom

Ugledni psihijatar Herman Vukušić na Facebooku se oglasio zbog sadržaja dokumenta “Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030.” kojeg je 2022. izdalo Ministarstvo zdravstva. Vukušić smatra da tvrdnja prema hrvatski branitelji, unatoč visokoj stopi suicida, nisu prepoznati kao ranjiva skupina otvara ozbiljna pitanja o kriterijima službenih strategija.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form