HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Možemo i Tomašević ignoriraju komunističke zločine jer bi [...]

Vukelić podsjeća da je na području Sesveta nakon ulaska partizanskih postrojbi 1945. djelovao logor u tadašnjoj tvornici Badel, kroz koji su prolazile tisuće zarobljenika dovedenih s križnih putova. Prema iskazima svjedoka, zarobljenici su noću odvođeni u okolne šume gdje su pogubljivani i pokapani u jame, rovove i prikrivene grobnice.

Zagrebačka vlast promovira partizane, a ne rješava [...]

„Takve zabrane su udar na vjeru i domoljublje, na temelje današnje Hrvatske. Gradska vlast trebala bi se baviti, a građani upravo to od nje i očekuju, komunalijama i prometom. Nigdje nisam vidio takav kaos i nered kao što je to slučaj sa zagrebačkim komunalijama i prometnim gužvama”, naglasio je.

Puštanje Arkana do danas nije razjašnjeno

Uz godišnjicu pada Vukovara: Arkan je ubijao u Hrvatskoj i BiH pod komandom tajnih službi i JNA

Zagrebački sudac koji je predsjedao sudskim vijećem Vladimir Vinja zatražio je međutim praktički odmah njegovo puštanje na slobodu pod okolnostima koje do danas nisu razjašnjene. Istog dana Arkana je privatni avion odvezao s Plesa natrag u Srbiju. Članak navodi i da je Arkana osobno Upravitelj ispratio iz zatvora iako je imao slobodan dan. 

Zvonimir R. Došen: Hrvatsko Antunovo - Dan Hrvatskih [...]

Trinaesti lipnja svake godine Hrvati diljem svijeta slave blagdan Svetoga Ante Padovanskog. Sveti Ante rođen je 1195. u Lisabonu, glavnom gradu Portugala. Krsno mu je ime bilo Fernando Martins deBulhoes.

Šarić: ‘Stoka’ ju je stvorila, a mi nemojmo biti ovčice [...]

Šok i nevjericu kod neupućenih izazvala je vrhunska pravnica Sandra Benčić kada je HDZ-ovce na sjednici Saborskog odbora za Ustav nazvala stokom. Nakon početnog špekuliranja i nagađanja medija je li zbilja rekla “stoka” ili možda nije, Benčić je ipak odlučila priznati da je svoje mecene iz vremena studiranja i udrugarenja doista nazvala – stokom.

Orešković o ZDS-u i HOS-u ponavljala velikosrpsku i [...]

Orešković je kritički govorila o svemu domoljubnom i konzervativnom u hrvatskom društvu, a posebno se obrušila na HOS i ZDS pri čemu je koristila teze bliske velikosrpskom narativu. S druge strane, Igor Peternel branio je vrijednosti koje je Orešković napadala, a istaknuo je i kako je za njega homoseksualna povorka “apsurdna i deplasirana”. 

Mladen Pavković: Kako je Sabor zbog jednog braniteljskog [...]

Branimir Glavaš ipak ide u zatvor | Hazud.hr

Pravomoćna presuda kojom je Branimir Glavaš osuđen na sedam godina zatvora za ratne zločine u Osijeku 1991. označila je kraj jednog od najdužih i najkontroverznijih procesa u povijesti hrvatskog pravosuđa. Ovaj slučaj najbolje oslikava dramatičan događaj s kraja 2006., kada je državni vrh po hitnom postupku mijenjao zakon kako bi spriječio dodjelu jednog braniteljskog priznanja.

Put u zaborav! Dalija Orešković na tragu Vlatke, Stazića i [...]

Ako postoji jedan prostor u kojem Dalija Orešković još uvijek djeluje kao da je relevantna, onda je to – Facebook. Ne Sabor, ne mediji, ne politička scena. Facebook. Tamo vodi ratove koje nitko nije tražio, odgovara na komentare koje nitko ne pamti i polemizira s ljudima koje nikad nije srela. I to ne povremeno, ne kad stigne, nego kao da joj je to radno mjesto.

Je li gay parada hrvatska točka bifurkacije?

1,874 Sadomasoquismo Hombre Royalty-Free Images, Stock Photos & Pictures | Shutterstock

U jednom intervjuu tek nepune četiri godine – premda se čini da je prošao jedan čitav paralelni život – moj tadašnji sugovornik, psihijatar Herman Vukušić, kazao je da se naše društvo nalazi na svojevrsnoj prekretnici spomenuvši točku bifurkacije.

Osuđeni su svi koji su uspješno vodili obranu Hrvatske

Rečenica koju je '91. izgovorio na večeri sumira Glavaševu figuru tada u Osijeku: 'Ja sam vam ovdje policija i sud' | Telegram.hr

Sud potvrdio: Branimir Glavaš osuđen na 7 godina zatvora

Visoki kazneni sud potvrdio je presudu u slučaju “Selotejp” i odbio sve žalbe državnog odvjetništva te optuženih Branimira Glavaša, Gordane Getoš-Magdić, Dinka Kontića i Zdravka Dragića.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Detalji
Objavljeno: Srijeda, 27 Siječanj 2021 10:01
fShare
Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form