HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Na hrvatskoj kulturnoj sceni svima je teško, osim onima koji koračaju „kako aga kaže“. Naime, dok se domaća filmska „elita“ tjednima samozadovoljno ogledava u zrcalu Pulskog festivala, tapšajući se po ramenima za projekte koji redovito pune festivalske fotelje, ali prazne kino dvorane, u pozadini se odvija dobro uigrani scenarij institucionalnog linča.

Može biti slika sljedećeg: tekst "GOTOVO ZA FILM MILIJUN EURA O VUKOVARU- ZA NASTAVAK FILMA 'SVADBA' O EURA SKANDALOZNO! SK OZNO! POLITIKA NINE POLITIKANINEOBULJEN OBULJEN 피주피누 Nastavak filma SVADBA' VUKOVARU Filmo"

Hrvatska zaslužuje Ministarstvo kulture koje će štititi nacionalne interese!''

Odluka Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) da projektu igranog filma ''Vukovar'' ne dodijeli sredstva za proizvodnju, dok je nastavku hrvatsko-srpske koprodukcije ''Svadba 2'' odobreno gotovo 950.000 eura

Delegacija koja predstavlja desetke nevladinih organizacija za zaštitu građanskih prava navodno se sastala s kabinetom predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsola kako bi zatražila poduzimanje mjera protiv desnih zastupnika u Europskom parlamentu koji su nedavno usvajanje Uredbe EU-a o vraćanju (EU Returns Regulation) proslavili uz uzvike „Pošaljite ih natrag!”.

Publicist i komentator Ivica Šola objavio je 5. srpnja u tiskanom izdanju Slobodne Dalmacije kolumnu koja se pod istim naslovom može pročitati i na mrežnoj stranici tog medija: „Bio sam svjedok u slučaju Glavaš. Ovo je priča o hrvatskom pravosuđu i užasu koji se može dogoditi bilo kome“.

U političkom teatru hrvatske svakodnevice rijetko se dogodi da jedan naizgled bezazleni performans otkrije toliko dubokih pukotina u nacionalnom identitetu, povijesnom pamćenju i etičkim dilemama kao kada je prije nekoliko dana saborska zastupnica Orešković pred svojim stanom ostavila Pelinkovac Badel i Domaćica kekse za prosvjednike predvođene Draženom Kelemincem.

Saborski zastupnik Marin Miletić na Facebooku je žestoko prozvao stranku Možemo, optuživši je za agresivno ponašanje u Saboru i za dvostruke kriterije ljevičarskih aktivista i dijela medija.

Bitka za Zagreb: Tomašević zasad uvjerljivo vodi, drugi je "Bandićev  mališan", dok HDZ-ov kandidat ne prelazi pet posto - Teleskop

Voditi nacionalnu kampanju s takvom infrastrukturom mi se ne čini izvedivo", ocijenio je naš sugovornik. "Također, čini mi se da u Možemo! i SDP-u uopće ni ne znaju kakvu infrastrukturu i kakva iznenađenja im za iduće izbore priprema čovjek koji se još uvijek smatra vlasnikom SDP-a, a stoluje na Pantovčaju i formalno ne smije biti član stranke

Svi znaju o kojoj utakmici i kojem poništenom golu pišem. Za odluku nije bilo odlučno je li lopta dodirnula hrvatskog igrača, nego je li taj dodir na bilo koji način utjecao na zabijeni gol. Premalo i prekratko smo usporeno vidjeli kretanje lopte da bismo sa sigurnošću mogli tvrditi kako taj dodir ni najmanje nije utjecao na kretanje lopte ni da daljnja zbivanja. Ali, po onome što smo vidjeli to je očito.

Medijski kartel i lijeva glasila sinkronizirano ruše najuspješnijeg izbornika, dok alternative nema ni u Hrvatskoj ni u svijetu.

Nakon očiglednog tjeranja Vatrenih sa Svjetskog nogometnog prvenstva u režiji krovne svjetske nogometne organizacije, kojoj je isključivo novac i interes primarni cilj, Zlatko Dalić kojem je istekao ugovor s HNS-om uzeo je kraći odmor

Podsjećamo, film "Svadba" redatelja Igora Šeregija, komedija u čijem je središtu ljubavna priča između Hrvatice i Srbina, od Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) dobio je 850.000 eura, dok film "260 dana" redatelja Jakova Sedlara nije dobio financijska sredstva od Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) niti od Ministarstva kulture i medija.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form