HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Marijan naglašava da se antifašizam u Ustavu Republike Hrvatske ne spominje izrijekom. Izjave političara poput Zlatka Hasanbegovića da antifašizam nije ustavna kategorija potvrđuju taj pravni i povijesni kontekst. Provjere činjenica, poput onih portala Faktograf, također potvrđuju da se spominjanje ZAVNOH-a u preambuli Ustava ne može tumačiti kao izravna ustavna vrijednost antifašizma.

Arhiva napad na obitelj - Vjera.hr

Rat protiv braka, obitelji i djece, kao dio sveprožimajuće kulture smrti, vodi se na svim frontovima, a posljedica toga rata je i današnja otužna demografska situacija na sve dekadentnijem izumirućem Zapadu.

iseljavanje

Prema novim podatcima Eurostata, Hrvatska se nalazi među državama članicama Europske unije s najvećim udjelom vlastitih državljana koji žive u drugim zemljama Unije. Gotovo svaki sedmi hrvatski državljanin trenutačno živi izvan Hrvatske, ali unutar EU-a, što čini približno 15 % ukupnog stanovništva.

Međutim, isto je tako primjetno kako je posljednjih desetak dana u europskim medijima, kao na nečiji mig, počela sinkronizirana kampanja potpune potpore, hvale i uzdizanja u nebesa Volodimira Zelenskog – gotovo da od njega rade idola i božanstvo. Doslovno prema onoj, da će, ako otvoriš paštetu, Zelenski iz nje izletjeti.

Hod za život, obitelji i Hrvatsku izražava zadovoljstvo činjenicom da je Europska komisija odbila zahtjev radikalne lijevo-liberalne građanske inicijative ”Moj glas, moj izbor” da osnuje novi fond za financiranje prekograničnih pobačaja.

Lozo: Jako me zabrinjava zamjena stanovništva koja se događa sada i ovdje - za koga se borimo ako za 30 ili 50 godina u Hrvatskoj više neće biti mladih i radno sposobnih Hrvata, nego će ovdje živjeti neki drugi ljudi? 

Ovo je upozorenje državi da ukoliko neće oni obuzdati ustašiju, obuzdat ćemo je mi. Naše ćelije rade i javno i potajno, sve s ciljem zaštite temeljnih prije svega ljudskih vrijednosti i sloboda, a potom i antifašističkih vrijednosti, jer je sve ovo došlo u ozbiljno pitanje prijetnjom povampirenih fašista koji su se digli na noge u posljednjih godinu dana i čije prijetnje konstantno gledamo na fb komentarima, iako bilježimo i imena i prezimena, i to vrlo pomno

Tako se zvala gledana emisija autorice Nade Prkačin emitirana na Laudato TV. „Moja Hrvatska“. Poznati ugledni gosti koji vladaju povijesnim znanjem i specijalizirani za pojedina područja i vrijeme, bili su jamstvo da je sadržaj emisije znanstven i da počiva na dokumentarnoj građi.

Kondicija

Izjave koje je tijekom boravka u Republici Hrvatskoj pred nekoliko tjedana iznio gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković predstavljaju politički čin koji se ne može promatrati izvan širega povijesnog i ideološkog konteksta. Riječ je o smišljenoj provokaciji, a ne o nekontroliranom ispadu banjalučkog (po)četnika.

Politički influenceri, ima ih puno, uglavnom su na ljevici no njihov pokušaj stvaranja političkog kapitala je neuspješan jer najveći broj njihovih pratitelja dolazi iz zemalja nastalih raspadom bivše država, a neki poput Dalije Orešković samo su mentalna hrana za jugo nostalgičare i tzv antifašiste koji plasiraju priču o ustašama u Hrvatskoj

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form