HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Ispod radara je frazem, najvjerojatnije uvezen iz engleskog jezika, koji se koristi u značenju da je nešto tajno, skriveno. Kako su radari (Radio Detection and Ranging) uređaji stvoreni u tridesetim godinama prošlog stoljeća doživjeli primjenu u II. svjetskom ratu za rano otkrivanje neprijateljskih aviona, posebno teških bombardera, za pretpostaviti je da su upravo novinari bili ti koji su „ispod radara“

Nemojte se čuditi ako sljedeće godine kolumnist Pupovčevih ‘Novosti’ dobije godišnju nagradu za internet novinarstvo - nazvanu po pokojniku… Srećom, postoji i tiskano izdanje – pa ću svoje mišljenje o tome iznijeti na toaletu, nakon što pojedem dobar kebab, s malo više umaka od curryja…

U 79. godini života preminuo Benjamin Tolić, hrvatski književnik, diplomat,  prevoditelj i publicist - tportal

Sa smrću Benjamina Tolića mnogima je došlo iznova u svijest ono što je bilo, a na što su glavnostrujni mediji i široko umreženi, neojugoslavenski establišment zatrli nerijetko i sam spomen, i čemu nipošto i nikada ne žele odati pravedno priznanje. Hrvatstvo već dugo u Hrvatskoj ili nije poželjno, ili nije honorirano, ili nije ni dopušteno.

Jurčević: Da su političari i institucije oko nestalih osoba uložili jedan  posto volje koju su iskazali kod napada na Pupovca...

''Ne treba, kao što ljudi često znaju, kriviti hrvatski narod. Ne! Hrvatski narod se dokazao 90-tih u obrambenom ratu i referendumom. Krive su institucije. Ako već gledamo strukturu krivnje, najviše su krivi intelektualci koji dobro znaju što se događa i kako se radi, a pasiviziraju se''. 

Redatelj Dare iz Jasenovca tvrdi da su logori u BiH bili utočišta. Stigao  mu odgovor bivšeg logoraša | Telegram.hr

To se ne zaboravlja!

U Nemetinu kod Osijeka, 14. kolovoza 1992., obavljena je najveća razmjena zatočenika srpskih koncentracijskih logora u hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu. 714 hrvatskih branitelja i civila tada je napokon doživjelo slobodu na hrvatskom tlu.

Događaji o kojima ću pisati zaslužuju barem tri odvojene kolumne, ali kako nam najavljuju vrijeme posvemašnje štednje, prilagođavam se i štedim jedino gdje još mogu – na riječima. Prvi događaj na koji ću se  osvrnuti jest isprika pape Franje kanadskim domorodcima, drugi – otvaranje Pelješkog mosta i odjeci u javnosti, treći – kako je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt

Kada je 1999. godine Europska unija kreirala Zajednički europski sustav azila (CEAS) bilo je pitanje vremena kada će stvoriti politike i zakone koji će gotovo pa izbrisati razliku između legalnih i ilegalnih migracija.

Pojedini hrvatski mediji već niz godina prikazuju Žarka Puhovskog kao nekog tko je neupitna „moralna vertikala “hrvatskog društva, čiji se stavovi, sudovi i mišljenja neupitni. Unatoč činjenici da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu Žarka Puhovskog proglasio nevjerodostojnim svjedokom, Puhovski sustavno nastavlja širiti laži o „Oluji“.

VUČIĆ SE OPET ŽALI DA NE ŽELI NA MORE NEGO U JASENOVAC: Tko ga je uopće zvao na more?

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u četvrtak je, ocijenivši da se protiv njega “provodi hajka” u Hrvatskoj, upitao kome on smeta i zašto mu, ni nakon tri zahtjeva, hrvatske vlasti ne dopuštaju da posjeti Jasenovac i oda počast žrtvama.

SKANDALOZNI EPILOG: Ispada da je 13-godišnja djevojčica “napala” dvometraša od sto kila i njegovu pomahnitalu ženu, a naše institucije više vjeruju srpskim ekstremistima nego hrvatskom policajcu i vojniku?!

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form