HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Kad je naš novinar Petar Vlahov na 4. program HRT doveo Nikolaja Tolstoja, ostarjeloga autora knjiga o udruženim zločinima Engleza i Tita na Bleiburgu, nastao je u hrvatskoj javnosti tajac. Rijetki su to odobravali u javnim glasilima, a samo neki su kao Narod.hr i Direktno.hr donijeli prikaze razgovora.

Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Aleksandar Maršavelski podigao je pravu buru u hrvatskoj javnosti nakon priznanja da je pomogao srbijanskim studentima u rušenju vlasti Aleksandra Vučića. Glavni problem je što je Maršavelski bio član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, ključnih za očuvanje hrvatske nacionalne sigurnosti.

Tko su kandidati za Ustavni sud – Horvat Vuković, Selanec, Pajalić i Sučević?

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrdio je listu od četvero kandidata za izbor troje sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Na listi su Ana Horvat Vuković, Željko Pajalić, Goran Selanec i Mladen Sučević

Davorin Karačić za Narod.hr: "Neki se u skupštini ponašaju kao uvrijeđene  frajle i jedini im je cilj samopromocija" – narod.hr

Završite li pak u psihijatrijskoj ustanovi pod kontrolom Možemo ili njihovih lakejčića iz SDP-a možete očekivati da će vas osoblje bolnice koje bi trebalo raditi u vašu korist, tući, gušiti, ponižavati, neosnovano zadržavati te se općenito ponašati prema vama kao prema logorašima u konc logoru.

Crna Kronika Hrvatska | Kristian Periš čekao je dijete sa zaručnicom. Nakon  njegove smrti ona je dijete izgubila... Kristian Josip Periš, koji je 21.  listopada...

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić potvrdio je da istraga zbog smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan zasad obuhvaća četiri osobe, ali i da nije isključeno njezino proširenje na druge zaposlenike bolnice.

Ukrajina mora ostati slobodna odlučivati ​​o vlastitim međunarodnim savezima, rekao je predsjednik Europskog vijeća António Costa nakon sastanka Europske političke zajednice u Dublinu, prenosi danski Ritzau.

Nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Trpimir Goluža, prozvao je gradonačelnika Tomislava Tomaševića da je za smrt Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sv. Ivan saznao prije nego što je krajem listopada otputovao u Barcelonu.

Općina Blato - Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana  sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje | Općina Blato

Svake se godine uoči 18. studenoga u javnosti ponavlja isti apel. Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) iznova poziva sve škole diljem Hrvatske na poseban sat povijesti. On se treba održati uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Slučaj Klinike za psihijatriju „Sveti Ivan” u zagrebačkom Jankomiru ne samo da prerasta u jednu od najozbiljnijih afera u hrvatskom zdravstvenom sustavu, nego polako počinje nalikovati filmovima strave i užasa.

Francuska nakon nemira: Više od 2000 uhićenih, Macron se u 20 obraća naciji  - HRT

Počelo je u doseljeničkim četvrtima Pariza kao naoko benigni prosvjed srednjoškolskih učenika navodno nezadovoljnih obrazovnim sustavom – prevelikim razredima i nedostatkom nastavnika. U sljedećih desetak dana val nasilnih prosvjeda zahvatio je niz francuskih gradova.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form