HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Psihijatar Herman Vukušić: Podrška činu u kojem je troje ljudi ubijeno je  frapantna - tportal

Ugledni psihijatar Herman Vukušić na svojoj Facebook stranici uputio je javnu i vrlo oštru poruku bračnom paru Kekin. Poruka se odnosi na njihovo političko i javno djelovanje, a posebno na stavove o medicinskim intervencijama vezanim uz promjenu spola kod maloljetnika, kao i na, kako navodi autor, nejednak tretman pred zakonom i institucijama Republike Hrvatske.

U Hrvatskoj je riječ fašizam postala najjeftinija valuta političkog obračuna. Dovoljno je da netko izgovori rečenicu koja se ne uklapa u dominantni narativ — i etiketa je spremna. U zemlji koja je prošla kroz fašizam, nacizam, ustaški režim, partizanski pokret i komunističku Jugoslaviju, takva olakost nije samo neodgovorna. Ona je opasna.

Otkako je Nikola Vukobratović krajem 2024. postao novim predsjednikom Srpskog kulturnog društva (SKD) Prosvjeta, ta se tobože kulturna ustanova hrvatskih Srba sve češće pojavljuje u medijima u kontekstu velikosrpskih provokacija koje potom Milorad Pupovac relativizira i „okreće pilu naopako“ te napada „toksične domoljube“ i „ekstremnu desnicu“, odnosno (neo)fašiste i (neo)ustaše.

Charles de Meyer, predsjednik i suosnivač organizacije SOS Chrétiens d’Orient, u intervjuu za European Conservative istaknuo je kako položaj kršćana na Bliskom istoku gotovo potpuno nestaje s naslovnica medija, no to ne znači da se njihova situacija prestala pogoršavati. Nakon teritorijalnog poraza Islamske države, progon kršćana nije nestao, već je postao tiši, ali strukturalniji i u mnogim slučajevima trajniji.

Ukraine, EU seeks 50 billion aid deal. Belgium: "Even at 26"

Kako god bilo Ukrajina je za Europu (ali više ne za SAD) postala „sveta krava“. Ona koju Europa ne muze, ali ona koja zato itekako muze financijska sredstva iz članica EU-a odnosno NATO saveza. Trump je vrlo brzo po preuzimanju vlasti lukavo SAD izvukao iz te uloge, prebacujući čitav teret financiranja i naoružavanja Ukrajine na europski novac

Why the U.S. economy is a model for Europe's problems

U analizi objavljenoj u njemačkom tjedniku Der Spiegel iznosi se zabrinjavajuća procjena: ovisnost Europe o Sjedinjenim Američkim Državama dosegla je razinu koju se s pravom može nazvati gotovo potpunom. Ta se ovisnost ne odnosi samo na vojnu sigurnost, nego zahvaća gotovo sva ključna područja suvremenog društva, od obrane i obavještajnih kapaciteta, preko tehnologije i digitalne infrastrukture,

Prosvjedi protiv Imigracijske službe SAD-a (ICE), koji su izbili nakon smrtonosnih incidenata u Minnesoti, nisu spontani odraz građanskog nezadovoljstva. Naprotiv, organizirani su i financirani od strane mreže isključivo radikalno ljevičarskih i socijalističkih organizacija.

U hrvatskom javnom prostoru već se godinama odvija paradoksalan proces: dok zemlja objektivno bilježi jednu od najstabilnijih i najuspješnijih faza svoje novije povijesti, politički i medijski diskurs sve je zasićeniji pričama o navodnom “povratku fašizma”, “oživljavanju ustaštva” i “radikalizaciji društva”.

FOTO Thompson zapalio prepunu Dvoranu mladosti u Rijeci | LIKA ONLINE -  Najposjećeniji lički portal

Uz objavu je priložen i video govora koji je Thompson održao na nastupu u Rijeci. "Ovo je prelijepo. Srce me zaboli kad vidim kako pojedini političari i još neki pokušavaju podijeliti, razbiti to zajedništvo. Ali, znaju i oni i znamo i mi da temelj ove nove hrvatske države su Domovinski rat i sve one vrednote o kojima smo i večeras pjevali. To je naša snaga, to je u našem zajedništvu",

Stiže Marko Perković Thompson!

U Hrvatskoj se danas vodi rasprava o tome smije li se jednom glazbeniku – Marku Perkoviću Thompsonu – ograničiti pravo na rad. Nekima je on drag, nekima nije. Jednima je simbol, drugima provokacija i zloćudno tkivo koje treba secirati. Za ovu priču on je samo povod, a ne tema.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form