HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Sprema li se diverzija “Trnjanskih krijesova, dođu li [...]

“Trnjanski kresovi” su manifestacija koja slavi antifašističku povijest Zagreba, no kako se iz dana u dan otvaraju nova grobišta, a pogotovo ono zadnje u Gornjoj Dubravi i teških optužbi iznesenih na račun saborske zastupnice Možemo Sandre Benčić čija stranka upravlja Gradom Zagrebom, sama atmosfera u Zagrebu je naelektrizirana i dovoljna je iskra da se razbukta sukob.

Barcelona: Četiri žrtve napada nožem od strane migranata, [...]

napad barcelona - Najnovije i najčitanije vijesti - Index.hr

Barcelona je u 24 sata zabilježila četiri napada nožem, pri čemu su dvije žrtve preminule tijekom napada. Viralne snimke nekih incidenata proširile su se društvenim mrežama i potaknule raspravu o sigurnosti i masovnoj imigraciji zbog uloge stranaca u najmanje dva slučaja.

Umjesto kruha i igara, narodu darovan grah

Grad Zagreb službene stranice

Umjesto kruha i igara, narodu darovan grah, uz štrukle za poduzetnije ranoranioce. Sindikalisti imali svojih pet minuta, a bivši sindikalist sada im u ime vladajućih poručio da nije sve tako crno. Barem smo po nečemu prvi u Europi, možemo biti ponosni na našu inflaciju, eto kako je debela i lijepa, visoka i stamena.

Kako se to može biti Hrvat i Židov istovremeno, mrziteljima [...]

Slobodna Dalmacija - Ivica Šola: Prof. Havel i akademik Finkielkraut, ili: Kako se to može biti Hrvat i Židov istovremeno. Mrziteljima unatoč

U spomenutom tekstu Finkielkraut, veliki Trumpov kritičar, pohvalio je Trumpa jer je Europi rekao istinu u oči, da je postala nesposobna braniti svoje vrijednosti.Ta istina očito smeta onima koji ne žele suočavanje s realnošću.

Što je Le Zbor, sastav koji pjeva ‘po šumama i gorama’ [...]

Nakon što je Arijana Lekić-Fridrih, feministica iz LGBT udruge Domino povezane s Možemo, odustala od performansa polaganja ruža za ubijene žene u Hrvatskoj, što neutemeljeno povezuje s muškarcima koji mole krunicu, svjetla pozornice na glavnom zagrebačkom trgu obasjale su Le Zbor – „prvi mješoviti ženski lezbijski feministički antifašistički zbor u regiji“.

Teške optužbe! “Djed Sandre Benčić ’45. je ubio [...]

Ima saznanja da je djed jedne saborske zastupnice iz Poznanovca, ubio čovjeka koji je imao farmu konja, oteo mu imanje, bacio ga negdje uz potok u neku rupu. Poznanovac znam, ali ne znam gdje bi to moglo biti, a njoj je ime Sandra Benčić. Neka me tuži ako nije istina, a ja ću joj dokazati da je istina!

Slučaj Havel ili mogućnosti suživota hrvatstva i židovstva [...]

Profesor Boris Havel - tportal

Profesor Boris Havel u više je navrata dolazio u sukob s dijelom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), uglavnom zbog svojih javnih stavova i akademskih aktivnosti koje se sukobljavaju s prevladavajućom kulturom fakulteta.

Glasnović se prisjetio brata koji je prošao pakao u ratu: [...]

Arhiva general Željko Glasnović - Identitet

Govorili su da će ga odvesti u selo i ispeći na ražnju, isto onako kako su četnici radili hrvatskim vojnicima i civilima tijekom Drugog svjetskog rata", piše Glasnović. Dok su ga pripadnici vojne policije JNA čuvali od trenutačne likvidacije, jedan mu je teritorijalac nožem pokušao odrezati nos, dok mu je drugi odsjekao lijevo uho uz povike: "Evo uha ustaše koji nam je došao iz Kanade"

Kad Ante naoštri pero, evo nas odmah u "selu iza brda", u [...]

Prošlo je prilično vremena od kad sam zadnji put "bacio oko" na kolumnu izuzetno "talentovanog" Ante Tomića. U našoj državi stvari se naoko polako mijenjaju, ali se ništa stvarno ne mijenja. Ono što izuzetno cijenim je Antin smisao za humor. Suze mi navru na oči kad pročitam što je Antiša napisao. Kad Ante naoštri pero, evo nas odmah u "selu iza brda", u Srpskoj autonomnoj oblasti Krajini.

'Prijatelji stari gdje ste....'

Markić ljuta na Kesoviju jer hvali Tita: "Bio je diktator" | Rijeka Danas

Pustimo Terezu, ona je o svom merkantilnom duhu sve rekla one večeri kad je u Beogradu zapjevala 'Prijatelji stari gdje ste', pjevajući to u gradu čiji su mještani bacali cvijeće na tenkove koji su išli na Hrvatsku, a neki od tih tenkova i vojnika su zapalili i Terezinu kuću.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Detalji
Objavljeno: Srijeda, 27 Siječanj 2021 10:01
fShare
Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form