HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Možemovka dvaput izgovorila 'u Sesvetu' pa predložila da daju kuće Romima: 'Daj ti svoju'

Ja stvarno ne vidim zašto mali građanin koji je naslijedio kuću u Sesvetu ne bi tu kuću u Sesvetu dao, primjerice, obitelji Roma po nekoj povoljnijoj cijeni – izjavila je zastupnica Možemo.

Josip Jurčević: Nemam informacije o uhićenju sina, sve je to hibridna  operacija - Večernji.hr

Naglasio je kako dok se kod se u Hrvatskoj od svakog pojedinačnog ispada radi "planetarni problem" svjedočimo scenama iz Srbije odakle dolaze puno teži izgredi i otvoreno veličanje velikosrpske agresije i ratnog zločinca Ratka Mladića na što se, tvrdi Jurčević, gleda posve drukčijim mjerilima i čak se zataškava u medijima. Posebno osvrće na razliku u medijskom tretmanu navijačkih skupina.

Most Americans Think Trump Is Profiting From the Presidency Illegally or  Unethically, Poll Finds

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne želi završiti rat i vjerojatno nikada nije ni želio. Zelenskog nije briga. I iskreno, sa svim novcem koji mu Europa velikodušno daje, a koji mu je ranije dao i lopov Joe Biden, on ne želi završiti ovaj rat i vjerojatno nikada nije ni želio, rekao je američki predsjednik.

Posebno je zanimljiva reakcija Milorada Pupovca, koji je događaje na Poljudu povezao s ozbiljnim optužbama o fašizaciji društva i političke vlasti. Autor smatra da je Pupovčeva reakcija bila politički usmjerena te da je događaje na stadionu iskoristio za širu političku poruku. Pritom mu je osobito zasmetalo što je Pupovac, prema njegovu dojmu, imao unaprijed pripremljen tekst i jasno oblikovane zaključke.

Što se događa u Francuskoj: Neredi rastu jer solidarnosti između 'lijevih'  i 'desnih' nema - Večernji.hr

Altruistični europski čelnici nikako se ne bi trebali dati smesti događajima u Francuskoj, gdje su migranti zapalili i opljačkali državu. Treba nastaviti sa svojom politikom i slijediti ideale do kraja. Ne treba sada odustati i priznati poraz ako se u nešto vjeruje. Hitno treba dovesti još puno migranata, osigurati i ustrajati na ideji multikulturalnosti, ugoditi im, povećati plaće i socijalna prava

SDP se posljednjih mjeseci suočava s nizom problema koji bi mogli ozbiljno ugroziti njihove ambicije za povratak na vlast. Naime, iako ta stranka već mjesecima najavljuje izbornu pobjedu i pregovara o modalitetima suradnje s platformom Možemo, njihove izglede ozbiljno narušavaju brojne afere, odlasci istaknutih članova i nezadovoljstvo unutar stranačkih redova.

Torcida izlazi na ulicu zbog 'jugočetničke hajke': Kažu da novinari o ovome  uopće ne pišu - Dnevno.hr

Ne treba biti odveć mudar pa shvatiti od kuda bura puše. Jovanovićevo isušivanje močvare, oduvijek na pogon svih vladajućih nomenklatura, u punom je zamahu. Nekadašnji Centralni komitet, plus aktualna briselska klatež, nemilice trpaju momke u zatvor, nadajmo se ne zadugo.

Hrvatski orjunaši histerično pokušavaju izgred Hajdukovih navijača dovesti u vezu s pozdravom Za dom spremni. Zgražajući se nad nedopustivim povicima, orjunaši žele uvjeriti da je incident posljedica  tolerancije pozdrava ZDS u društvu koji bi oni zatrli za vjeke vjekova i pobili sve koji ga koriste, zajedno s Thompsonom.

Kada službeno pitate vodstvo Hrvatske radiotelevizije (HRT) o postojanju crnih lista i povlaštenih gostiju, dobit ćete unaprijed pripremljenu tiradu o profesionalizmu, pluralizmu i javnom interesu. No, ta se jeftina odnosi javnošću fasada ruši svakog dana u središnjim informativnim emisijama.

BIT ĆE KAZNI Torcida podigla transparent za Bleiburg pa Poljudom odzvanjalo  'Za dom spremni' | NACIONAL.HR | News portal najutjecajnijeg političkog  tjednika

Od navijačkog prepucavanja s navijačima Ajaxa, uz nesebičnu pomoć medija stvorili ste prvorazredni nacionalni skandal. Bez razumijevanja konteksta i ozbiljnog pokušaja utvrđivanja stvarnog značenja izgovorenoga, medijski lešinari, kojima su klikovi važniji od činjenica, danima hrane javni linč i razapinju pojedince na stup srama.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form