HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

EU Moves to Revive Mass Chat Scanning After Parliament Voted to Kill It

Argument koji se pritom ističe jest da se djecu treba zaštititi učinkovitom provedbom zakona i progonom počinitelja, a ne stvaranjem sustava u kojem bi se preventivno analizirala komunikacija velikog broja ljudi koji nisu počinili nikakav zločin.

Zlatko Dalić: Mi FIFA-i smetamo, dva puta smo im pokvarili 'party''! –  Hercegovina.in

(Ne)očekivani odlazak Vatrenog viteza ZLATKA DALIĆA iz Hrvatske nogometne reprezentacije ni po kojem kriteriju - nogometnom, političkom, društvenom i nacionalnom - ne može biti dobra vijest. Odlazak najuspješnijeg izbornika u našoj nogometnoj povijesti podsjeća na prerana umirovljenja hrvatskih generala

Slavenka Drakulić je u cijelosti, svaki dio svojega života monetizirala – bez iznimke. I svoju bolest, i svoju neskrivanu mržnju spram Hrvatske, i svoj navodni antiratni angažman. Od hrvatskog (Ustaškog?!) Ministarstva kulture inkasirala je za prijevode svojih 11 knjiga ukupno 67.608,00 eura

U ovogodišnjem žiriju bila je Danka Derifaj, koja je ranije i sama dobila istu nagradu, dok je potpredsjednica udruge Domino, koja stoji iza nagrada, Arijana Lekić Fridrich dobila prošle godine. Popis laureata, sastav žirija i vrijednosti koje organizatori otvoreno promiču pokazuju da je riječ o nagradama koje se u pravilu dodjeljuju unutar istog lijevo-liberalnog aktivističkog i medijskog kruga.

Predstavljamo reprezentacije sudionice Svjetskog prvenstva: Francuska |  Telegram.hr

Gledam, koliko mi teški kapci dopuste, utakmice najčudnijeg do sada Svjetskog nogometnog prvenstva. Nevezano uz samu nogometnu igru za oko mi je zapelo nešto drugo. Želio bih prethodno upozoriti dobronamjerne čitatelje – zlonamjerni će ionako po svome – da sljedeću opasku ne shvate kao rasističku, nego kao fenomenološku: na terenu pretežu crnci, u publici bijelci. 

Omekšavanje' Macrona za pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom -  Večernji.hr

Francuska politika na ovom prostoru slijedi uhodanu politiku strateškog partnerstva sa Srbijom što je Emmanuel Macron potvrdio prilikom posjeta Beogradu. Međutim u novim okolnostima francuska politika nije zapostavila Hrvatska u kojoj je stvorena "francuska veza" s nekoliko vodećih političara. Na čelu su  članovi moćne francuske lože premijer Andrej Plenković  i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović

Slobodna Dalmacija - Marka Skeju zabolilo što su 9. bojnu HOS-a nazvali -  zloglasnom: 'Nisam spavao tri dana'. Tužio Bilten SNV-a i izgubio!

Ratni zapovjednik IX. bojne HOS-a Rafael vitez Boban Marko Skejo u četvrtak je na Općinskom prekršajnom sudu u Splitu branio pozdrav Za dom spremni od optužnog prijedloga PP Knin koji 13-oricu HOS-ovaca tereti da su klicanjem pokliča remetili javni red i mir na Dan pobjede u Kninu 2022. godine. Policija traži 30 dana zatvora za okrivljenike.

Zadnjih godina sve više čitamo o suđenjima za ratne zločine u vrijeme hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata. No, to su sve selektirani slučajevi, poput,  ovog hoćemo, ovog nećemo. Dok se javnosti serviraju politički podobni procesi, u sjeni ostaje najstrašnije pitanje hrvatskog pravosuđa:, a to je;

Kada je riječ o demografskim trendovima, svaki će članak, bilo znanstveni bilo publicistički, neizbježno dovesti do istoga, gotovo sudbonosnoga zaključka. Kamo se Europa kreće, svima imalo upućenima trebalo bi već odavno biti posve jasno.

Udruga PaRiter | Rijeka

Riječka proabortivna/LGBTIQ udruga PaRiter najavila je četvrto izdanje kontroverznog ”Festivala menstruacije” koji će se od 9. do 12. srpnja održati u Rijeci. Namjera festivala, kojem su ove godine u središtu “politike brige”, je staviti u fokus javnosti pitanja reproduktivnog i mentalnog zdravlja i dobrobiti žena povezanih s menstruacijom i menstrualnim siromaštvom.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form