HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Politička kampanja Ivane Kekin protiv Medikola dobiva sudski epilog. Saborska zastupnica stranke Možemo sutra će se naći na optuženičkoj klupi zbog optužbi koje je posljednjih godinu dana sustavno iznosila protiv privatne zdravstvene ustanove Medikol, poliklinike koja pruža dijagnostičke preglede i specijalističke zdravstvene usluge.

Ilegalni otpad u Gospiću i dalje čeka sanaciju: Fond povećao cijenu radova  | tportal

Afera koja raste u vezi s neodgovornim, nekontroliranim i kriminalnim iskrcavanjem našeg i tuđeg, opasnog i manje opasnog otpada podsjetila me na jednu pričicu iz televizijske 'šminke'. Nekoć, kada su ozbiljne televizijske kuće imale ozbiljne i vrsne šminkerice, ispričala mi je jedna od tih uistinu vrsnih zgodu iz svog iskustva.

VIDEO Kaos u Francuskoj: Više od 400 škola zatvara vrata, učenici palili  požare... | 24sata

Essedine Ch. (21), Alžirac, kratko ošišane kose, prvi je sjeo na optuženičku klupu. Policija ga je uhitila s koferom iz supermarketa "Monoprix" na kojem je još uvijek bila cijena. Unutra je bilo 38 artikala. Trojica drugih optuženika sjede zajedno na optuženičkoj klupi, dvojica iz Alžira, jedan iz Tunisa.

Ovih dana na ulicama Pariza, Bruxellesa i Milana ponovno vidimo koliko je nerealna ideja integracije, čak i nakon više generacija migracija. Ne možemo govoriti samo o novim oblicima mobilnosti i partnerstva, a pritom zanemarivati politiku povratka. Tko nema pravo ostati u Europskoj uniji, iz nje mora otići. Dobrovoljno kada je moguće, a prisilno kada je potrebno

Ideološki obojeni medijski monopoli i politička elita potpuno su privatizirali javni prostor. Oni kontroliraju većinu kanala informiranja. Oni svakodnevno nameću svoje dogme. Istovremeno običan čovjek nema nikakvu priliku za odgovor. Kada ti izvori objave svoje napade, prostor za repliku ostaje hermetički zatvoren. Sloboda govora pretvorena je u farsu. Stvoreno je agresivno jednoumlje.

Dio posmrtnih ostataka žrtava Titinih krvnika na Košnivama kod Celja

U vrisku, kuku i derlekanje jugokomunističke rulje u Hrvatskoj na nedavne ispade nekih navijača splitske Torcide odmah se, naravno, uključila i nositeljica “ordena bratstva i jedinstva”

Novinari završili na “Tjeralicama Torcide”. HND prozvao Plenkovića

Koliko god se Index i ostali „naši“ mediji pravili da je riječ o opasnosti koju treba riješiti „hapšenjem smeća“ (samo ne Matije Babića koji je pozivao na skidanje glava i paljenje crkava), narodu je potpuno jasno – zato sada i internetom kruži fotografija (d)novinara koji u svom radu često promiču lažni narativ o „fašizaciji“ Hrvatske.

Neprihvatljivo političko ponašanje i retorika SanjeRadolović  dokazuje svu nesposobnost i nespremnost SDP-a u prihvaćanju demokratskih načela i pluralizma. Svojim neprestanim uzdizanjem pesti i zauzimanjem boksačkog garda pokazuje da Berlinski zid komunizma,  još nije pao u njenoj glavi, iako po rođenju ne bi trebao ni postojati.

Lasić u članku kritičnom prema kapitalizmu od ljevice pravi žrtvu te proziva desnicu: Donalda Trumpa, Stjepu Bartulicu, stranku DOMiNO i Gordana Akrapa. Potpuno je očito kako Novosti žele slobodu komunizma u Hrvatskoj, dok se tobože bore protiv fašizma.

Svi pripadnici Torcide danas na Rujevici su bili u majicama s natpisom NOVINARI  CRVI. Bila su i dva velika transparenta - SLOBODA NAVIJAČIMA i NEPRIJATELJ  BROJ JEDAN.

Brojni komentatori na društvenim mrežama zapitali su zašto se objavljuju fotografije pripadnika Torcide, a ne i imena ni fotografije zlostavljača žena i djece ili ubojica. Nije bio ni mali broj komentara koji su zaključili da je riječ o „specijalnom ratu” u kojem je ova najnovija medijska hajka u funkciji tumačenja kako ljevica treba doći na vlast kako bi nas spasila od „ustašizacije” Hrvatske.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form