HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Naša posla

Krajnji je trenutak da hrvatska država smogne snage i otrgne se prevladavajućim jugo ljevičarskim zadacima koje je neprijatelj uspio infiltrirati u hrvatsku medijsku, filmsku i TV industriju.

Pored Draška u bijeloj košulji je predsjednik SDSS-a Gračac Rajko Obradović koji je izjavio: 'Ne rodila ni njivo ni šljivo i sve im se osušilo živo. Hej, dušmani prokleto vam bilo. 4.8. ’95.' Prije par godina također je javno napisao: 'Zločin traje, al’ ne gubimo vjeru, duvaće oluja i u suprotnom smeru', odgovara: 'Tako je, brate. Vratićemo orkan za oluju'. Naravno s njima je i Anja Šimpraga i ostali predstavnici SDSS-a"

Početkom svibnja 2025. Milena Zajović, LGBT aktivistica teško pogođena TDS-om (Trump Derangement Syndrome), primila je nagradu Hrvatskog novinarskog društva (HND). Zaboravimo na trenutak da je HND ekstremno lijeva parapolitička organizacija koju narod prezire, k tome je i u ljubavnoj vezi s Pupovčevim Novostima.

Ubijeni prosvjednik napao je agente ICE-a i oštetio njihov automobil

Međutim, naknadno su pojedini američki mediji objavili i novu snimku ranijeg prosvjeda od prije 11 dana gdje je Pretty napao i oštetio vozilo agenata ICE-a te se izravno, ponovno  s pištoljem za pojasom, sukobio s njima.

Tomislav Jonjić na Vijeću gradske četvrti Trešnjevka-Jug predložio  da se imenom dr. Bosanac imenuje ulica koja sada nosi ime Vlade Ranogajca, čovjeka  koji je 1945. potpisao stotine, zapravo tisuće smrtnih osuda u političkim procesima 1945.,  uključujući i presude ljudima koji se već ranije bili pobijeni po kratkom postupku.  

Oštro odbacujem laži briselskog liberalnog portala Politico. Tužan pogleda na liberalni i progresivni politički i medijski svijet. Još jučer sam morao opovrgnuti laži nove liberalne probriselske mađarske zvijezde P. Magyara. Ni 24 sata nakon toga moram snažno odbaciti laži portala POLITICO o tome kako sam ocijenio sastanak s američkim predsjednikom na neformalnom samitu u Briselu

Bruxelles se priprema učiniti više od samo isporuke oružja. Bruxelles je odlučio ući u rat na strani Ukrajine. Ursula von der Leyen kaže: 'Europa se mora boriti!’ A Europljani, uključujući nas Mađare, platit će troškove rata. Bruxelles krije od Europljana očitu činjenicu da Ukrajina nikada neće vratiti stotine milijardi eura pomoći.

Domovinski rat kao “problem”, kažu premijerovi stranački kolege, “izvučen je iz konteksta”. No, taj “problem” je u mom gradu devedesetih donio razred mrtve djece. Njih 28 roditelji nikada nisu odveli do oltara na dan vjenčanja. Ta djeca nisu dobila priliku odrasti. Školovati se. Raditi. Postati majke i očevi. Dočekati starost.

Habijan potvrdio: Mladen Bajić radi u ministarstvu, dobiva 1700 eura

Pojasnio je da Bajić radi na temelju ugovora o djelu uz naknadu od oko 1700 eura i da radi kao pomoć u procesiranju ratnih zločina u Ukrajini te na pitanjima vezanim pregovore Ukrajine s EU, o čemu, dodao je, ima velikog stručnog znanja.

Kratki dokumentarni film “Branili smo slobodu” stranke Možemo donosi osobna svjedočanstva branitelja Domovinskog rata koji su danas članovi ekstremno lijeve stranke na vlasti u Zagrebu koja svoje vrijednosti pronalazi u “antifašističkoj” komunističkoj revoluciji iz 1945. godine. U filmu se pojavljuje i branitelj koji se skinuo gol za LGBT udrugu Domino.

Političari sebe pocijepili efikasnim cjepivom, narodu ostavili sumnjivo

Pin It

Hasanbegović o cijepljenju: Prvo su jurnuli zastupnici HDZ-a, SDP-a i  Milorad Pupovac

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Prvo je Pfizer objavio da će u narednim tjednima smanjiti isporuku cjepiva, a onda je kašnjenje u isporuci najavila i Moderna. Šef HZHZ-a Krunoslav Capak na pressici Stožera prošli tjedan potvrdio je da će i njihova isporuka kasniti tjedan dana. "S time mi nismo zadovoljni, ali ne možemo promijeniti ništa", rezimirao je tada Capak.

Javnost je potom šokirala najava iz AstraZenece čije cjepivo još nije odobreno za korištenje na razini Europske unije; isporuka doza za prvi kvartal bit će svima u EU za 60 posto manja nego što su obećali.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija sa Sveučilištem u Oxfordu, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe. Početak isporuke planiramo za 15. veljače", rekao je glasnogovornik.

A upravo od njih je Hrvatska naručila najviše cjepiva i to čak 2,7 milijuna doza. Od Pfizera i Moderne Hrvatska je naručila od svakog po milijun doza.

Manje isporuke, manje cijepljenih

Odustalo se stoga i od prvotnog plana cijepljenja. Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 70 tisuća ljudi, a sva cjepiva koja će Pfizer i dostavljati u narednom razdoblju, bit će namijenjena za docjepljivanje, a nova cijepljenja do daljnjega nisu u planu.

Nismo to očekivali, kazao je za portal Direktno epidemiolog Ivan Lipovac iz HZJZ-a Krapinsko-zagorske županije. Nije to očekivao nitko u Europi, a konačno zeleno svjetlo za Pfizerovo cjepivo uoči Nove godine bilo je najavljivano kao početak nove ere u borbi protiv pandemije korona virusa. 

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine. Financial times usporedio je imunizaciju građana s onima u Velikoj Britaniji i SAD-u; dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika.

Najavama farmaceutskih divova oko kašnjenja isporuka postojeće minorne isporuke doze cjepiva još su tako postale oskudnije. Uzburkalo je to već ionako uznemirene čelnike EU-a koji od Komisije traže oštar pristup prema proizvođačima cjepiva.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

Capak je u petak kazao kako će se za neke, koji trebaju drugu dozu, cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no poručio je da to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet. Što se tiče Pfizerovog cjepiva, prvotno je planirano da razmak između prve i druge doze cjepiva iznosi tri tjedna.

"To se još uvijek smatra u okvirima dozvoljenog, raspon je tri do šest tjedana za Pfizerovo cjepivo i ono je dovoljno djelotvorno kao i da se cijepilo nakon tri", umiruje epidemiolog Lipovac.

Upitna efikasnost cjepiva AstraZenece?

U međuvremenu dodatnu pomutnju stvorilo je pisanje njemačkih medija da cjepivo koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji s Oxfordskim sveučilištem ima učinkovitost manju od 10 posto kod starijih od 65 godina te da se njemačka vlada pribojava da EMA, Europska agencija za lijekove, neće odobriti AstraZenecino cjepivo za tu dobnu skupinu. 

Farmaceutska kompanija takve je napise demantirala i priopćila da su "potpuno netočna" izvješća da njena cjepiva protiv Covida-19 nisu dovoljna učinkovita kod starijih osoba. 

Ističu da je britanski Odbor za cijepljenje i imunizaciju podržao uporabu njihovog cjepiva u starijih osoba. Također je rečeno da su snažni imunološki odgovori na cjepivo pokazani u analizi krvi starijih sudionika ispitivanja.

Britanija je, podsjetimo, 30. prosinca postala prva zemlja koja je odobrila njihovo cjepivo i nije nametnula gornju dobnu granicu. Do sada su se u svom planu cijepljenja u Velikoj Britaniji usredotočili na starije osobe i zdravstvene radnike.

Glavno istraživanje AstraZeneca je u Britaniji započela testiranjem na odraslima koji nisu stariji od 55 godina, fokusirajući se na zdravstveno osoblje i aktivne radnike na prvoj liniji borbe s korona virusom, piše Reuters. Stariji sudionici ispitivanja "regrutirani" su kasnije, tako da su rezultati potrebni za dobivanje pouzdanih podataka o učinkovitosti, također dolazili kasnije. 

Nedovoljno provjerena informacija

Istraživači sa Sveučilišta Oxford rekli su u radu objavljenom u medicinskom časopisu ''The Lancet'' 8. prosinca, kada su objavljeni detalji kliničkih ispitivanja cjepiva održanih u Britaniji i Brazilu, da su podaci o djelotvornosti cjepiva kod starijih osoba još uvijek ograničeni. "Podaci o učinkovitosti u tim skupinama trenutno su ograničeni malim brojem slučajeva (infekcija), ali će dodatni podaci biti dostupni u budućim analizama", rekli su u svom radu.

Hrvatski epidemiolozi izrazili su rezerviranost prema tvrdnjama njemačkih medija. Kažu da su relevantni podaci Europskog centra za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC), a onda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, čeka se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za stavljanje na tržište AstraZenecinog cjepiva, a onda, u Hrvatskom slučaju, i HALMED-a.

"Komentar nemam nikakav, jer još nije službeno odobreno kod nas i mi nemamo nikakvu informaciju o tome od referentnog centra, a to je kod nas HZJZ. Ne bih htio baš ništa govoriti o ovom cjepivu, jer sve što ja čitam po portalima nama nije relevantno. Kada oni nama pošalju upute o lijeku i ostale informacije, tek nakon toga možemo komentirati", kazao je epidemiolog Lipovac u razgovoru za portal Direktno.

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić kratko nam je poručio: "Mogu komentirati samo ako vidim dokument na temelju kojeg je to objavljeno. Ovako je to samo nedovoljno provjerena informacija".

Očekuje se da će odluka o registraciji cjepiva ovog farmaceutskog diva trebala biti objavljena 29. siječnja.

direktno.hr

Login Form