HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Prema medijskim izvještajima i fotografijama, inicijativa je doživjela fijasko te postala predmet poruge na društvenim mrežama.

U petak, 20. studenoga 2026., učenici i studenti, većina njih instrumentalizirana od domaćih i stranih ljevičarskih organizacija, diljem Hrvatske sudjelovali su u „Štrajku mladih“

Penava zagrmio zbog štrajka mladih: "Iza ovoga stoje ekstremna ljevica i  komunisti, a datum nije slučajan"

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava održao je konferenciju za medije na temu “Štrajka mladih” koji se danas provodi diljem Hrvatske, upozorivši na političku pozadinu organizatora, ideološko usmjerenje organizacija koje stoje iza inicijative te odabir datuma održavanja štrajka, na dane kada se u Vukovaru i Škabrnji odaje počast žrtvama Domovinskog rata.

Orkan

Umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Ivica Pandža Orkan upozorio je na zaboravljene žrtve Domovinskog rata, oštećivanje spomen-obilježja i činjenicu da pojedinci koje povezuje s ratnim zločinima danas žive i rade u Hrvatskoj.

Učenici i studenti u Hrvatskoj najavili štrajk i bojkot nastave - Index.hr

20.11. 1991. Vukovar Ovčara- zločin koji se ne zaboravlja i ne oprašta!

Međutim organizatorima štrajka ništa taj datum i taj zločin ne predstavlja. 

Organizatori štrajka mladih objavili zahtjeve: Ne žele vojni rok, tenkove ni nove haubice

Akciju u Hrvatskoj predvodi istoimena inicijativa Štrajk mladih, koja se uključila u međunarodni pokret International Youth Strike.

Politički tumač Žarko Puhovski svako malo s televizijskih ekrana dijeli ćudoredne lekcije Hrvatima o obilježavanju stradanja žrtava. Pritom kao uzor navodi poslijeratnu pomirbu Francuske i Njemačke. On u osnovi ne poznaje povijest ili namjerno prešućuje njezine ključne dijelove.

Rat u Jugoslaviji: Opsada Dubrovnika - uništavanje svetske kulturne baštine  i „najveća sramota Crne Gore“ - BBC News na srpskom

Dakle, Crna Gora želi ući u Europsku uniju, ali Hrvatska ne bi smjela koristiti svoje pravo da od buduće članice traži jasno i trajno rješenje pitanja zajedničke granice. Drugim riječima, kandidat bi postavljao političke uvjete postojećoj članici!? To je zanimljivo shvaćanje europske integracije.

Igor Štimac

Bivši hrvatski nogometni reprezentativac, osvajač brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine, izbornik i trener Igor Štimac boravio je u Vukovaru, gdje je obišao mjesta stradanja, Vukovarsku bolnicu i Memorijalno groblje. Posebno emotivan bio je njegov dolazak na Trpinjsku cestu, mjesto na kojem su ispisane neke od najslavnijih stranica obrane Vukovara.

 Zajednica aktivnih građana': Možemovske udruge u školama, provjerite je li  i vaše dijete uključeno – narod.hr

Iza programa stoji Grad Zagreb, dakle vlast Možemo, dok u edukaciji nastavnika sudjeluje konzorcij organizacija civilnog društva, što znači – udruge bliske ili povezane sa strankom Možemo.

Data centar

Ne čujete sirene za uzbunu, ne trčite u skloništa, ali prva crta bojišnice možda je upravo u vašoj kuhinji, dnevnom boravku, mobitelu ili računalu. Umjetna inteligencija ušla je u kibernetičko ratovanje i zauvijek mijenja pravila igre. Posljedice će osjetiti stanovnici cijelog planeta.

Dan “antifašističke” borbe jest slavljenje zločinačke ideologije

Pin It

Antifašizam zapravo ne postoji, već se radi o terminu koji su izmislili komunisti kako bi sakrili pravu prirodu vlastite genocidalne ideologije. Između triju totalitarnih ideologija dvadesetog stoljeća – fašizma, nacizma i komunizma – komunizam je daleko najgori. Komunisti su pobili više ljudi od bilo koje druge političke ideologije, a sam komunizam je daleko opasniji od fašizma i nacizma zato što na površini djeluje kao nešto dobro, što bi moglo stvoriti bolje društvo. To je laž, no mnogi na nju i danas nasjedaju.

Antifašizam je ideologija koja je uvijek u potrazi za fašizmom – rješenje u potrazi za problemom. Kako bi se opravdalo postojanje antifašizma, fašizmom se proglašavaju inače sasvim normalne i zdrave društvene pojave. Tijekom Hladnog rata, komunisti su zapadne demokracije proglasili fašizmom – službeni naziv Berlinskog zida je bio Antifascihsticher Shutzwall, “Antifašistički Obrambeni Zid”. Time se odvraćalo pažnju sa brojnih sličnosti komunizma, nacizma i fašizma kao ljevičarskih ideologija. Program NSDAP-a (Nacionalsocijalističke Partije) je bio čista preslika komunističkog programa, samo sa dodanom mržnjom protiv Židova.

Ideologija i nazivlje “antifašizma” nije ništa drugo nego dimni zaslon kojim se komunisti koriste kako bi sakrili činjenice i vlastitu zločinačku ideologiju prikazali u ljepšem svjetlu. Njome se sugerira da je fašizam jedinstveno zlo u povijesti ljudske vrste kojemu nema ravna, te da je sve dozvoljeno kako bi se spriječio povratak fašizma. Istovremeno se komunistima omogućuje da kao izvor zla u fašizmu ukažu na one vidove ideologije gdje se fašizam razlikuje od čistokrvnog marksizma-komunizma, dok se prave uzroke – koji su fašizmu, nacizmu i komunizmu zajednički – prešućuje. Sam pojam antifašizma je upravo u tu svrhu stvorila Kominterna, dugo prije Drugog Svjetskog Rata.

Niti je moguće razdvojiti antifašizam od komunističkih zločina koji su uslijedili. Komunisti su retoriku i ideologiju borbe protiv fašizma iskoristili za obračun sa svim političkim neprijateljima. Logika je bila jednostavna. Fašizam je čisto zlo, i protiv njega su sva sredstva dozvoljena. Sve što nije komunizam je automatski fašizam. Dakle, u ime prevlasti komunizma su sva sredstva dozvoljena. Tu logiku i danas koriste komunisti i na Zapadu i na Istoku – progresivci, antifašisti, SJW-i i ostali neokomunisti u ime borbe protiv fašizma uvode diktaturu, verbalni delikt te organizirane progone političkih neistomišljenika.

No ostaje činjenica da je komunizam zlo ne manje od nacizma, te da je nacizmu bio suprotstavljen igrom slučaja. Staljin je planirao pustiti Hitlera i zapadne demokracije da se međusobno iscrpe, a onda napasti i pokoriti cijelu Europu. Plan je propao zato što je Hitler SSSR napao prije nego što je Staljin uspio taj plan ostvariti. No tu se ne radi o moralnoj suprotstavljenosti dvaju ideologija, već isključivo o rivalitetu za prevlast. To je lako dokazivo samim datumom “antifašističkog” ustanka – nacisti, fašisti i komunisti su godinama bili saveznici. Čak i kada su Nijemci osvojili Jugoslaviju 17. 4. 1941., Komunistička partija je pozivala na suradnju sa okupatorom. Ploču su promijenili tek kada je postalo očito da će Nijemci napasti Sovjetski Savez, “državu majku” komunizma. I uistinu, Hitler je 22. lipnja 1941. napao SSSR, i istog dana jugoslavenski komunisti kod Siska navodno osnivaju prvi partizanski odred i pokreću antifašistički, no također i protunarodni i protudemokratski, ustanak. No čak i to je izmišljotina: nikakvog partizanskog odreda i nikakvog ustanka nije bilo. Tek sredinom kolovoza je u Brezovici formirana slabo organizirana skupina od 20-ak ljudi koji su vršili sabotaže, da bi se u kolovozu pokušali pridružiti četnicima.

Hrvatska je pobjedu nad fašizmom odnijela 7. kolovoza 1995., uspješnim okončanjem Operacije Oluja.

Toni Šušnjar/priznajem.hr

Login Form