HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Igor Štimac

Bivši hrvatski nogometni reprezentativac, osvajač brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine, izbornik i trener Igor Štimac boravio je u Vukovaru, gdje je obišao mjesta stradanja, Vukovarsku bolnicu i Memorijalno groblje. Posebno emotivan bio je njegov dolazak na Trpinjsku cestu, mjesto na kojem su ispisane neke od najslavnijih stranica obrane Vukovara.

 Zajednica aktivnih građana': Možemovske udruge u školama, provjerite je li  i vaše dijete uključeno – narod.hr

Iza programa stoji Grad Zagreb, dakle vlast Možemo, dok u edukaciji nastavnika sudjeluje konzorcij organizacija civilnog društva, što znači – udruge bliske ili povezane sa strankom Možemo.

Data centar

Ne čujete sirene za uzbunu, ne trčite u skloništa, ali prva crta bojišnice možda je upravo u vašoj kuhinji, dnevnom boravku, mobitelu ili računalu. Umjetna inteligencija ušla je u kibernetičko ratovanje i zauvijek mijenja pravila igre. Posljedice će osjetiti stanovnici cijelog planeta.

Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru – Wikipedija

Srbijanski zločin u Vukovaru, Škabrnji i Nadinu nikada se ne smije zaboraviti, a bez iskrenoga kajanja i zadovoljenja potpune pravde, ni oprostiti!

Film “260 dana” oborio rekorde gledanosti u Rijeci i dosegao 50 tisuća  gledatelja u manje od mjesec dana

Film Marijana Gubine i Jakova Sedlara uspio je čvrsto spojiti umjetnost, emociju i poruku, bez da išta od toga pati, što je prema mom amaterskom shvaćanju filmske umjetnosti formula za uspješan film. Kreatori filma učinili su upravo ono suprotno od one nakarade Lordana Zafranovića.

Matula čestitao Međunarodni dan ljudskih prava i najavio još jaču borbu za  njih

Domino je obilato financiran iz gradskog proračuna, a udrugu je osnivao i Gordan Bosanac. Udruga iz proračuna dobiva više od 200.000 eura godišnje, a samo financiranje povećalo se za više stotina posto otkako su Tomašević i Možemo preuzeli vlast.

Ministarstvo zdravstva u četvrtak ujutro izvijestilo je o rezultatima zdravstvene inspekcije u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Nadzor je uslijedio nakon smrti Kristiana Josipa Periša koji je u toj klinici preminuo 21. listopada. Ministarstvo navodi da je zdravstvena inspekcija utvrdila ozbiljne propuste, a njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

Kolona sjećanja Vukovar

Stigli su u crnim limuzinama, okruženi tjelohraniteljima, prohodali, položili vijenac, sjeli u limuzine i nestali. Nitko od njih nije hodajući između grobova heroja zastao, pogledao njihovu fotografiju i ime na nadgrobnom spomeniku i rekao – hvala.

Riječ je o ustanovi čiji je osnivač Grad Zagreb, kojim od svibnja 2021. upravlja Tomislav Tomašević i stranka Možemo. Grad u sedmeročlano Upravno vijeće imenuje četiri člana, što znači da njegovi predstavnici imaju većinu i odlučujući utjecaj na odluke tog tijela.

Parlamentarni izbori održani 25. listopada u Srbiji donijeli su najveći politički potres u toj zemlji još od pada Slobodana Miloševića 2000. godine. Prema najnovijim rezultatima Republičke izborne komisije, „Studentska lista – Studenti pobjeđuju” osvojila je 52,73 posto glasova, dok je lista Aleksandra Vučića „Ujedinjena Srbija” dobila 39,15 posto.

Dan “antifašističke” borbe jest slavljenje zločinačke ideologije

Pin It

Antifašizam zapravo ne postoji, već se radi o terminu koji su izmislili komunisti kako bi sakrili pravu prirodu vlastite genocidalne ideologije. Između triju totalitarnih ideologija dvadesetog stoljeća – fašizma, nacizma i komunizma – komunizam je daleko najgori. Komunisti su pobili više ljudi od bilo koje druge političke ideologije, a sam komunizam je daleko opasniji od fašizma i nacizma zato što na površini djeluje kao nešto dobro, što bi moglo stvoriti bolje društvo. To je laž, no mnogi na nju i danas nasjedaju.

Antifašizam je ideologija koja je uvijek u potrazi za fašizmom – rješenje u potrazi za problemom. Kako bi se opravdalo postojanje antifašizma, fašizmom se proglašavaju inače sasvim normalne i zdrave društvene pojave. Tijekom Hladnog rata, komunisti su zapadne demokracije proglasili fašizmom – službeni naziv Berlinskog zida je bio Antifascihsticher Shutzwall, “Antifašistički Obrambeni Zid”. Time se odvraćalo pažnju sa brojnih sličnosti komunizma, nacizma i fašizma kao ljevičarskih ideologija. Program NSDAP-a (Nacionalsocijalističke Partije) je bio čista preslika komunističkog programa, samo sa dodanom mržnjom protiv Židova.

Ideologija i nazivlje “antifašizma” nije ništa drugo nego dimni zaslon kojim se komunisti koriste kako bi sakrili činjenice i vlastitu zločinačku ideologiju prikazali u ljepšem svjetlu. Njome se sugerira da je fašizam jedinstveno zlo u povijesti ljudske vrste kojemu nema ravna, te da je sve dozvoljeno kako bi se spriječio povratak fašizma. Istovremeno se komunistima omogućuje da kao izvor zla u fašizmu ukažu na one vidove ideologije gdje se fašizam razlikuje od čistokrvnog marksizma-komunizma, dok se prave uzroke – koji su fašizmu, nacizmu i komunizmu zajednički – prešućuje. Sam pojam antifašizma je upravo u tu svrhu stvorila Kominterna, dugo prije Drugog Svjetskog Rata.

Niti je moguće razdvojiti antifašizam od komunističkih zločina koji su uslijedili. Komunisti su retoriku i ideologiju borbe protiv fašizma iskoristili za obračun sa svim političkim neprijateljima. Logika je bila jednostavna. Fašizam je čisto zlo, i protiv njega su sva sredstva dozvoljena. Sve što nije komunizam je automatski fašizam. Dakle, u ime prevlasti komunizma su sva sredstva dozvoljena. Tu logiku i danas koriste komunisti i na Zapadu i na Istoku – progresivci, antifašisti, SJW-i i ostali neokomunisti u ime borbe protiv fašizma uvode diktaturu, verbalni delikt te organizirane progone političkih neistomišljenika.

No ostaje činjenica da je komunizam zlo ne manje od nacizma, te da je nacizmu bio suprotstavljen igrom slučaja. Staljin je planirao pustiti Hitlera i zapadne demokracije da se međusobno iscrpe, a onda napasti i pokoriti cijelu Europu. Plan je propao zato što je Hitler SSSR napao prije nego što je Staljin uspio taj plan ostvariti. No tu se ne radi o moralnoj suprotstavljenosti dvaju ideologija, već isključivo o rivalitetu za prevlast. To je lako dokazivo samim datumom “antifašističkog” ustanka – nacisti, fašisti i komunisti su godinama bili saveznici. Čak i kada su Nijemci osvojili Jugoslaviju 17. 4. 1941., Komunistička partija je pozivala na suradnju sa okupatorom. Ploču su promijenili tek kada je postalo očito da će Nijemci napasti Sovjetski Savez, “državu majku” komunizma. I uistinu, Hitler je 22. lipnja 1941. napao SSSR, i istog dana jugoslavenski komunisti kod Siska navodno osnivaju prvi partizanski odred i pokreću antifašistički, no također i protunarodni i protudemokratski, ustanak. No čak i to je izmišljotina: nikakvog partizanskog odreda i nikakvog ustanka nije bilo. Tek sredinom kolovoza je u Brezovici formirana slabo organizirana skupina od 20-ak ljudi koji su vršili sabotaže, da bi se u kolovozu pokušali pridružiti četnicima.

Hrvatska je pobjedu nad fašizmom odnijela 7. kolovoza 1995., uspješnim okončanjem Operacije Oluja.

Toni Šušnjar/priznajem.hr

Login Form