HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Svakodnevnica u Bruxellesu, glavnom gradu Europske unije. Usred bijela dana čovjek migrantskog porijekla pljačka biciklista na ulici.

U Bruxellesu čak 78% stanovništva čine Belgijci stranog podrijetla i strani državljani.

Reagirajući na kritike Volodimira Zelenskog na američki sporazum s Rusijom o isporuci dizela, američki predsjednik Donald Trump rekao je kako smatra da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika.

Pandemijski sporazum Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) predstavlja se kao važan korak prema zaštiti čovječanstva od budućih zdravstvenih kriza. No, iza najava međunarodne solidarnosti, zajedničke pripravnosti i učinkovitijeg odgovora na pandemije, otvaraju se brojna ozbiljna pitanja.

Kada se ukupan iznos državne potpore podijeli s brojem prodanih karata, dolazi se do apsurdnog podatka da hrvatski porezni obveznici po svakom gledatelju u kinu subvencioniraju iznose od 100, 200, pa i više od 500 eura. Dok komercijalni naslovi moraju opravdati svaki uloženi cent na tržištu, za povlašteni krug autora i producenata tržište i odaziv publike uopće ne postoje kao kriterij uspjeha.

Vijest da Francusku već tjedan dana potresaju prosvjedi učenika, koji su poprimili nasilni karakter sveopće pobune protiv vlasti, nije više ni vijest za naslovnice. Ako probate “izguglati” nešto o tome, zadnje su vijesti uglavnom stare dva dana, tako da ćete steći dojam kako se stvar okončala nakon što je francuska vlada ponudila ustupke, premda su se u stvarnosti prosvjedi nastavili jednakim intenzitetom.

Aleksandar Vučić u okupiranoj Glini 1995

Zamisao o proširenoj, 'Velikoj' Srbiji nije se, zapravo, mijenjala od vremena Vuka (Stefanovića) do vremena Vučića, Aleksandra. Razlikovale su se samo zamišljane metode njezina ostvarenja. Prisjetimo se govora donedavnoga srpskog predsjednika, pred okupljenim Srbima usred Hrvatske, u Glini, sredinom ožujka 1995.

Damir Vanđelić o svom izbornom rezultatu i novoj Vladi: Nekima je ovo  smiješno, a meni - opasno - Forbes Hrvatska

Zagužvalo se posljednjih tjedana na političkoj sceni kao da parlamentarni izbori nisu tek za godinu i pol. Svi nešto osnivaju, ujedinjuju, spajaju i sve to uz nezaobilaznu medijsku ofenzivu kao logičan PR instrument svojih političkih poteza.

To je taj tihi građanski rat koji plamti u svim mogućim segmentima hrvatskog društva, koji niti se prokazuje, niti razobličava, otvarajući put beskonačnim manipulacijama u prvom redu mladog hrvatskog naraštaja

Nekoliko stotina ljudi iz cijele Hrvatske okupilo se danas u podne na zagrebačkom Zrinjevcu kako bi Vladi Republike Hrvatske poručili: „Dosta je!” Organizatori prosvjeda, Udruga Glas poduzetnika (UGP) i udruga SMOi – Spasimo male obiteljske iznajmljivače, traže smanjenje poreza i drugih davanja, ukidanje odluka o sidrenim cijenama, manje administrativnih obveza te odgovornije trošenje javnog novca.

Hrvatska jest samostalna država i ima pravo jasno reći da je umorna od političara koji pod krinkom otpora cenzuri guraju narativ o zajedničkom prostoru. Umjesto predavanja o stihovima iz 1988. godine, budite iskreni barem prema sebi. Pjesmu niste pustili slučajno, a ljudi su poruku savršeno dobro razumjeli.

Izjednačavaju se žrtva i agresor

Pin It

Kovačević: Ukazao sam Plenkoviću i Medvedu da će donošenjem Zakona nastupiti nesagledive pravno štetne posljedice za Hrvatsku i karakter Domovinskog rata

Pero Kovačević iz Suverenista javnosti je uputio priopćenje u kojem se osvrnuo na Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata.

Priopćenje pod naslovom "Hoće li novi zakon dati prava pripadnicima tzv. "Vojske RSK" prenosimo u cijelosti.

"Veliki broj hrvatskih branitelja, obitelji poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, hrvatskih branitelja zatočenika srpskih koncentracijskih logora i udruga iz Domovinskog rata zamolio me i tražio da se očitujem na Konačni prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata  koji je Vlada  uputila Hrvatskom saboru na donošenje. 

Naravno svi oni podržavaju nakanu da se konačno na jednom mjestu urede sva statusna i druga pitanja civilnih stradalnika iz Domovinskog rata ali imaju rezervu u vezi obeštećenja odnosno plaćanje odštetu koju će moći dobiti i pripadnici srpske nacionalne manjine – civilni stradalnici koji su u vrijeme Domovinskog rata ratnih događaja živjeli na području tzv. Srpske Krajine.  Znači bili su ili živjeli na strani agresora u Domovinskom ratu.

Naime, upoznati su sa činjenicom da sam na njihov zahtjev koncem prošle godine izradio pravnu analizu Nacrta  Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata te upozorio predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministra branitelja Tomu Medveda na pravne zamke i nedorečenosti u Nacrtu Zakona.  

Pa krenimo redom.

Očiti je jedan od  ciljeva  donošenja Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, obeštećenje odnosno plaćanje odštetu koju će moći dobiti i pripadnici srpske nacionalne manjine – civilni stradalnici koji su u vrijeme Domovinskog rata ratnih događaja živjeli na području tzv. Srpske Krajine. Znači bili su ili živjeli na strani agresora u Domovinskom ratu.

Ponavljam, Hrvatska prema općim međunarodnim pravilima nema odgovornosti niti obvezu ratnog obeštećenja za ratnu štetu civilima niti pripadnicima  tzv. 'Vojske RSK'. Hrvatska je to utvrdila i svojim Zakonom o odgovornosti RH za štetu uzrokovanu od strane pripadnika oružanih i redarstvenih snaga za vrijeme Domovinskog rata (Narodne novine, broj 117/03).

Zakonom se predviđa da će kako bi ostvarili pravo na obeštećenje, morati priložiti medicinsku dokumentaciju iz koje se vidi da su im ratni događaji ugrozili zdravlje.

Zakon, također, predviđa da oni koji nemaju dokumentaciju iz tog vremena, mogu zatražiti iskaze svjedoka i stavove vještaka koji mogu procijeniti vjerodostojnost dokaza o narušavanju zdravlja.

Zakon neosporno ima i političku dimenziju budući da se odnosi na civile, uglavnom srpske nacionalnosti, koji su između 1991. i 1996. živjeli na područjima koja nisu bila pod jurisdikcijom hrvatskih vlasti, a stradali su.

Procjenjuje se da je riječ o 8500 do 9000 osoba, od kojih je nešto više od dvije tisuće živjelo na okupiranim područjima. Svi na koje se odnosi zakon moći će ostvariti mjesečnu novčanu naknadu od 114 kuna do 3824 kune.

Očito je da bi se Zakon jednako tako primjenjivao, ne samo na civile stradale u Domovinskom ratu na strani agresora, već bi se zbog nedorečenosti i razrađenosti zaštitnih mehanizama mogao primijeniti i na pripadnike tzv. Vojske RSK.

Ukazao sam Plenkoviću i Medvedu da je pravno  jasno i nedvojbeno da će donošenjem ovog Zakona, u predloženom obliku, nastupiti nesagledive pravno štetne posljedice za Hrvatsku i karakter Domovinskog rata. Nije mi jasno je li Vlada svjesna činjenice u kakvu pravnu zamku uvodi Hrvatsku donošenjem ovog zakona u predloženom obliku i kao će se on reflektirati na karakter i cilj Domovinskog rata.

Skrenuo sam pozornost predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću , ministru branitelja Tomi Medvedu i hrvatskoj javnosti na sljedeće:

a) Domovinski rat je bio pravedan i oslobodilački rat, što je utvrđeno i u pravomoćnoj presudi na Međunarodnom sudu u Den Haagu;

b) Hrvatska u Domovinskom ratu nije bila agresor i nema odgovornosti za ratnu štetu po općim međunarodnim pravilima već tu odgovornost ima Srbija;

c) Donošenjem ovog zakona, u predloženom obliku, imat će za posljedicu izjednačavanje žrtve i agresora te činjenicu da žrtva (Hrvatska) obeštećuje stradale na agresorskoj strani, odnosno nagrađuje pripadnike tzv. Vojske Republike Srpske ;

d) Donošenjem ovog Zakona, u predloženom obliku, imat će za posljedicu posredno potvrđivanje, službene teze Srbije i nekih drugih, da je Domovinski rat bio građanski rat, kako bi pravno otklonili odgovornost Srbije na isplatu ratne štete Hrvatskoj, po bilo kojoj osnovi;

e) Donošenjem ovog Zakona, u predloženom obliku, stvorit će dodatne bitne pravne probleme hrvatskim braniteljima i civilima zatočenicima srbijanskih koncentracijskih logora da im Srbija isplati obeštećenje za vrijeme provedeno u logorima, torturu, batinanje, mučenje i postupanje suprotno ženevskim konvencijama (upravo sudovi u Srbiji u predmetima obeštećenja logoraša tvrde da je zahtjev za obeštećenje neosnovani te da je u Hrvatskoj bio građanski rat).

Nakon javne objave moje pravne analize pozvao me ministar Tomo Medved te sam bio na nekoliko radnih sastanaka sa ministrom i njegovim suradnicima.

Dokazao sam im nemaju zaštitne mehanizme u Zakonu koji će spriječiti pripadnik, pomagače i suradnike agresora da kao civilni stradalnici ostvare prava iz zakona. Da je bacanje 'prašine u lice' nabrajanje kaznenih djela u članku 5. Zakona jer su svi dobili aboliciju, a Hrvatska nema cjelovite podatke niti registar pripadnika agresora.

Ukazao sam im na sve propuste i dvojbe koje imaju u zakonu i dao rješenja kako da izbjegnemo pravne zamke i nesagledive štetne  posljedice za Hrvatsku i Domovinski rat.

Dogovorili smo se te usuglasili da je u zakon potrebno ugradi  slijedeća rješenja i zaštitne mehanizme :

Da se u članak 5. Zakona u krug osoba koje ne mogu ostvariti prava iz Zakona uvrste  osobe koje su obnašale paradržavne i političke dužnosti u tzv. RSK.

Da je teret dokazivanja kod civila koji podnose zahtjev ,a za vrijeme Domovinskog rata su stradali kao civili na strani agresora , na podnositelju zahtjeva koji mora izvan svake sumnje dokazati da nije bio pripadnik tzv. 'Vojske RSK', suradnik ili pomagač agresora.

Da se u Zakon uvrsti  odredba da se isplata prava civilnim stradalnici koji su u vrijeme Domovinskog rata ratnih događaja živjeli i stradali na području tzv. Srpske Krajine ne smatra ratnim obeštećenjem već pomoći Hrvatske svojim državljanima, te da će se isplaćeni iznosi alimentirati od Srbije.

Bio sam više nego neugodno  iznenađen  kad sam pročitao  Konačni prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata te utvrdio da ništa od usuglašenog i dogovorenog nije uvršteno.

Stoga javno pitam Plenkovića i Medveda jel im jasno da će nedorečeni Zakon o ratnim stradalnicima omogućiti konzumiranje prava i pripadnicima tzv 'Vojske RSK' i baciti ljagu na karakter Domovinskog rata", navodi se u priopćenju.

direktno.hr

Login Form