HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Postupajući po 10 europskih uhidbenih naloga pristiglih iz Grčke policija je privela pripadnike navijačke skupne Bad Blue Boysa koje grčko pravosuđe traži zbog sudjelovanja u neredima u kojima je uoči utakmice Dinama i AEK-a u kolovozu smrtno stradao 29-godišnji grčki navijač.

Kako je Vlada nakon izvješća o Istanbulskoj, brzinski udovoljila zahtjevima feministica

Kakva je strka morala nastati u Banskim dvorima kada je GREVIO, tijelo Europske unije za nadzor provedbe Istanbulske konvencije, pet godina nakon što je Hrvatska ratificirala taj dokument

Prošle godine velika većina migranata prokrijumčarenih u Europsku uniju bili su muškarci. Udio žena iznosio je samo 8 posto, objavila je Europska agencija za zaštitu granica Frontex u svom izvješću o analizi rizika 2023. – 2024.

Poljski ambasador otvoreno: Ako se Ukrajina ne odbrani, Poljska će morati  ući u rat

Poljska je objavila da će obustaviti isporuku oružja Ukrajini, što je vrhunac u napetostima između dviju zemalja i mogući znak postupne promjene raspoloženja saveznika prema Ukrajini.

Na hrvatsku policiju pucano iz smjera skupine migranata: DAJEMO PUNU PODRŠKU NAŠIM HRABRIM PRIPADNICIMA SPECIJALNE POLICIJE NA GRANICI – DP cijelo vrijeme upozorava na problem migranata!

Kako, na koji način i za čiju korist odnarođeni politikanti ili u ovom slučaju saborski cirkusanti upravljaju izbornim procesima u RH???

U saboru bi trebala biti u tijeku vrlo važna, usudio bih se reći po demokraciju presudna, rasprava o konačnom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji se mijenja temeljem odluke Ustavnoga suda, a kojom aktualni zakon prestaje vrijediti 1. listopada.

Udajom sam se pored supruga vezala i za Slavoniju. Kroz dugi niz godina upoznala sam i zavoljela tu ravnicu, tu široku slavonsku dušu, običaje, katoličku tradiciju i naravno tamburicu.

Želim poslati poruku ljudima - dođite sebi jer biramo između opstanka, brojnosti, razvoja hrvatske države, samostalnosti i samodostatnosti te propasti, o čemu svjedoče brojke u Hrvatskoj, poglavito demografske. Jedini koji može tu promjenu donijeti je Domovinski pokret. To sigurno ne može HDZ, to sigurno ne može ni SDP!

Teško se prisjetiti izbora u Hrvatskoj za koje se nije tvrdilo da su sudbinski. No sljedeću se godinu zaista može nazvati superizbornom s obzirom na činjenicu da će se održati europarlamentarni, parlamentarni i predsjednički izbori. Godinu dana kasnije dolaze i lokalni izbori.

Sandra Benčić kandidatkinja je za premijerku stranke Možemo, koju predstavljaju kao jednu od najaktivnijih zastupnica u Saboru. Reakcije u vladajućim redovima nisu pretjerane, oni bliski premijeru Andreju Plenkoviću tvrde kako on s ovom kandidaturom nije zabrinut, međutim dio HDZ-ovaca tvrdi da bi se Plenković na predizbornim sučeljavanjima sa ovom zastupnicom ipak mogao znojiti

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form