HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Milanoviću je 1991. bila nejasna, dragovoljcima nije

Milanović je ovih dana ustvrdio kako je „većini nas 1991. bila nejasna godina, teška i komplicirana“. Teška i komplicirana svakako jest bila. Neizvjesna također. No nejasna?

Sloboda samo njima

Što je Inicijativa ‘Za Hrvatsku slobode’, koja je prijavila UiO pravobraniteljici?

 “Inicijativa Za Hrvatsku slobode” je pravobraniteljici za djecu Tatjani Katkić Stanić prijavila Hod za život zbog sudjelovanja učenika zagrebačke Osnovne škole Lotrščak.

Šuškanje o Nobelu u Hrvatskoj

IVAN ARALICA Archives - Školska knjiga - tu za vas

Posljednjih dana pročitah da se neki u Hrvatskoj žure pojaviti kao inkarnacija idealnoga kandidata za Nobelovu nagradu u književnosti. To me podsjetilo nekih davnih namjernika za jednu drugu nagradu – Nobela za mir. Ulagali su se politički napori na sve načine da Tito dobije ovu nagradu i time okruni svoje „miroljubivo nesvrstano“ djelovanje u životu.

Šarić: Državna religija duginih boja pod patronatom HDZ-a

„Samo ljubav“, „Ne biramo koga volimo“… tek su dvije patetične i duboko zavaravajuće poruke koje ćemo moći gledati u tzv. „povorkama ponosa“ u nekoliko gradova u Hrvatskoj, uključujući i grad Zagreb gdje stoluje zabranitelj Senf, veliki vođa koji je glavni grad svih Hrvata uključio u Rainbow Cities Network.

Ima li centimetra zemlje u kojoj 'oslobodioci' nisu zakopali [...]

Ministarstvo branitelja kreće u potragu za žrtvama na još jednoj zagrebačkoj lokaciji

Ministarstvo hrvatskih branitelja od ponedjeljka započinje terenska istraživanja na lokalitetu Duboki jarak u gradskoj četvrti Sesvete. Riječ je o još jednom u nizu lokaliteta koji bi mogli rasvijetliti sudbinu osoba stradalih tijekom i nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Zašto nam od vlastite zarade ostaje manje nego što uzme [...]

„Dok raspravljamo o novim porezima, možda je vrijeme da se konačno zapitamo jednu jednostavnu stvar – zašto nam od vlastite zarade ostaje manje nego što uzme država?“, poručila je Mandić u objavi na društvenim mrežama.

Marijačić: Četniku Medakoviću se divila, a palome junaku [...]

Saborska zastupnica Dalija Orešković, koja je objavila da me je kazneno prijavila zbog naslovnice Hrvatskoga tjednika, oduševljeno je posjetila krajem prošle godine izložbu posvećenu članu Srpske nauke i umetnosti (SANU) Dejanu Medakoviću, održanoj u središtu Zagreba u organizaciji četničkoga Pupovčeva SNV-a, a Medaković je jedan od autora famoznoga Memoranduma SANU

Lili Benčik: Bleiburška tragedija i britanska obmana

PREDSTAVLJENA KNJIGA DR. ANTE ČUVALA "BLEIBURŠKA TRAGEDIJA I BRITANSKA OBMANA" - PANOPTICUM

Nova knjiga  koju je 29.travnja 2026. u Zagrebu predstavio dr. Ante Čuvalo.Dr. Ante Čuvalo, rođen je 1944. u Proboju kraj Ljubuškog. Nakon odsluženja JNA,  pobjegao je 1965. preko granice u Italiju , a potom u SAD gdje je studirao filozofiju i teologiju te doktorirao povijest na Ohio State Universityju s tezom o hrvatskome nacionalnom pokretu 1966. – 1972. godine.

Na Kamenitim vratima nisu se pojavili Tom i Jerry

KAMENITA VRATA:NAJPREPOZNATLJIVIJI SIMBOL GRADA ZAGREBA | CRODEX.NET

Vrlo sadržajan prošli tjedan, poklopila se trideset i peta obljetnica Hrvatske vojske i Tjedan hrvatskoga iseljeništva. S obje „teme“ imam bliske veze, iseljenici bijahu moj otac i njegov brat, prvi pravi iseljenički globtroter (Italija, Francuska, Venezuela, SAD), stric književnik (Indija, Amerika), mene ostavili da se bakćem s jugokomunizmom

Reakcije na skidanje LGBT zastava u Zagrebu

Reakcije

Zatim je ustvrdio koje skupine i manjine u društvu nemaju svoje zastave: branitelji i osobe s invaliditetom, kao i najugroženija manjine – nerođena djeca. Umjesto toga, piše Pokupec, „centar je nakrcan zastavama ljudi koji su ponosni na to gdje stavljaju svoja spolovila“.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Detalji
Objavljeno: Srijeda, 02 Studeni 2022 09:52
fShare
Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form