HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Hrvatska politika uvijek je bila razjedinjena, a u posljednja tri saborska saziva pretvorila se u bitku protiv HDZ-a. Glavni predvodnici te bitke su Zoran Milanović i Most. Pojavljuju se tu još neki igrači, pogotovo oni koji bi lovili u objema barama, onoj lijevo-liberalnoj i onoj tzv. desnoj. Predvodnik cijele priče je Zoran Milanović, a sada svima postaje jasno da mu pomažu i lažni suverenisti pod nazivom Most.

U Srbiji uz vojne počasti pokopan ratni zločinac – – Zmaj – s nama uz  najnovije vijesti.

Euforični doček u Beogradu i šokantne slike ispraćaja posmrtnih ostataka nedavno preminulog „genocidnog manijaka“ (ABC News) i „bosanskog krvnika“ (NYTimes), uz najviše vojne i crkvene počasti, zapanjile su civilizirani svijet. Istodobno stižu upozorenja da slavljenje ratnog zločinca generala Mladića, osuđenog na doživotni zatvor, kao nacionalnog heroja ne bi trebalo ignorirati ni olako shvaćati.

Nesumnjivo je da je Bruxelles izdao Plenkovića kao vrlo poslušnog suradnika, a izdaja je po meni temeljita. Kada vidite Macrona kako gotovo strastveno grli Vučića u Parizu, ta je fotografija nevjerojatna. Pazite, Francuska je strateški partner Hrvatskoj. Ima li većeg cinizma od toga?

Vučić nakon sastanka s Macronom tvrdi: Beograd konačno dobija metro,  razgovarali smo i o NIS-u

Čude se Emanuelu Macronu, a on je prije 10-ak godina sam priznao da je pobornik politike Françoisa Mitterranda koji nije skrivao naklonost prema Srbiji. Mi smo se politički zapravo vratili na početak devedesetih, u vrijeme prije same agresije. Ovom porukom EU oko Ratka Mladića zapravo govore da Hrvatsko članstvo u EU nema nikakvo značenje za njih i da im praktično svejedno ako Srbija pokuša neku novu agresiju 

Ljeto je kalendarski prošlo, a javnost je opravdano vjerovala da su naši vatrogasci konačno otišli na zasluženi odmor. No stvarnost na jadranskoj obali ponovno nas je demantirala. U svega desetak dana svjedočimo nizu relativno velikih požara, od kojih su mnogi buknuli na potpuno nepristupačnim mjestima.

I sad, kad napokon, nakon svih "istorijskih" akrobacija, imamo svoju državu, međunarodno priznatu i afirmiranu, javljaju se po tko zna koji puta naši usahli jugovići koji nikako ne mogu prežaliti gubitak svoje voljene Juge. Kad nemaju snage i hrabrosti da prosvjeduju za povratak svoje Juge, prosvjeduju tobože za zaštitu prirode u Lici!

Kada nastavnici postanu LGBTQ predatori koji ciljaju djecu – Vijesti –  Logično

Dok se ovih dana u Dubrovniku na kongresu konzervativaca raspravlja o obitelji, demografiji i budućnosti Europe, možda vrijedi postaviti još jedno, dublje pitanje: jesmo li uz demografski problem izgubili i jasnu predodžbu kakvo društvo želimo graditi i kakve uzore nudimo svojoj djeci?

U Dubrovniku se održao treći Kongres obitelji u organizaciji Stranke europskih konzervativaca i reformista (ECR), koji je okupio predstavnike konzervativnih i suverenističkih stranaka iz više od 20 zemalja Europe i Sjedinjenih Američkih Država, među kojima je bilo i poznato sportsko lice.

Istodobno, nakon izbornog uspjeha AfD-a ponovno se otvorilo pitanje moguće zabrane stranke.

Premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Hendrik Wüst predložio je osnivanje zajedničke radne skupine na saveznoj i pokrajinskoj razini koja bi proučila mogućnost pokretanja postupka za zabranu AfD-a.

Mještani Otoka kraj Vinkovaca su primijetili grupe kamiona kako u poslijepodnevnim satima već mjesec dana dolaze na jedno zemljište. Sumnjali su da je riječ o kamionima talijanskih registracija, a Državni inspektorat potvrdio je da je riječ o nezakonitim pošiljkama otpadne plastike i tekstila uvezenima iz Italije

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form