HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Naslušah se i načitah ovih dana cvileža, režanja, urlikanja i jaukanja rastrojene kumrovčadi, razjarenih ajngemahtec-purgera grmečko-kozaračkog podrijetla i ono nešto domaćih pokondirenih tikava koje se za njima kotrljaju jer misle da je to napredno i da ih legitimira kao urbane, prosvijetljene, kao one koji su na pravoj strani povijesti.

I kao da hrvatska metropola nije dovoljno upoznata s LGBTIQ+ sadržajima koje Grad Zagreb izdašno financira iz svog proračuna (pardon, džepova Zagrepčana), njezin stari/novi gradonačelnik Tomislav Tomašević otišao je korak dalje. Početkom mjeseca predložio je zastupnicima u Skupštini da Zagreb pristupi Mreži duginih gradova.

MILANOVIĆEV TRBUHOZBORAC: Šef posrnulog DP-a javno prozvao Damira Biloglava, Igora Peternela, Josipa Jurčevića i Miru Bulja zbog 'ZDS' u Saboru!

Zlatko Hasanbegović - izabran od naroda, prešućen od medija i ignoriran od  vlastite stranke | Hazud.hr

Zastupnik u skupštini Grada Zagreba Zlatko Hasanbegović istaknuo je u svom govoru na koji se način financiraju udruge povezane sa strankom Možemo.

Hrvatska od svih zemalja EU bilježi razmjerno najvišu stopu iseljavanja vlastitih građana i istovremeno useljavanja izbjeglica i radnika iz Azije i Afrike.

Napad na hrvatskog policajca po zakonu se tretira kao napad na državu. A upad u vojarnu i napad na vojnika? Kako se on tretira? Kao dječja igra ili kao terorizam?

 

Još se nisu oporavili od okupacije Zagreba Hrvatima, “povampirene” hrvatske mladosti, a antikristi i masoni komuniste ovi, stižu nove nedaće koje će trebati izdržati i preživjeti.

Jesu li to te klimatske promjene o kojima stalno govoriš?“, pita me mačak Mak, „malo topli val, malo mrzli val?“ „A valjda, više ni meni nije jasno“, kažem. Nije ni Toru, koji negira klimatske, kao i Trump, a o podizanju razine mora ima svoju teoriju: promatra na ekranu silu turista i turistica među kojima i dosta tustih, pa zaključuje:

Kaufland se počeo oglašavati na filipinskom: Dom nadohvat ruke | Koliko.HR

Evo meni kao ekonomskom analfabetu nikako nije jasno kako smo prije živjeli bez desetaka tisuća stranih radnika ili samo s onima iz nama susjednih zemalja koji znaju latinicu i pričaju slično kao mi?

Mnoge od nas koji javno djelujemo i pišemo zatekla je vijest o smrti Zvonimira Remeta- Zvonka, kako mi se predstavio.” G. Liljana ja sam Zvonko i to je dovoljno” Pisao je blog kao i ja i to nas je povezalo. Povezala nas je privrženost hrvatskim vrijednostima koje živimo i nepravda koju doživljavamo.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form