HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

PROSVJED NA TRGU Kontra klečavcima: 'Gdje su molitve za žrtve femicida?' |  NACIONAL.HR | News portal najutjecajnijeg političkog tjednika

Feministice su mi očitale bukvicu. Vjersku bukvicu i to masnu. Toliku vjeru u snagu molitve nemam. One imaju. Dok je 24-godišnji Fran B. u Rijeci pretprošle subote ubijao svoju djevojku Rominu V. – u Zagrebu su muškarci molili krunicu. Teolozi iz RTL Direkta ukazuju na jedno jedino logično. Do ovog femicida ne bi došlo da u isto vrijeme muškarci nisu molili. I izmolili novo ubojstvo žene.

Bondi Beach shooting: Attack declared 'terrorist incident' after gunmen  kill at least 16 people at Sydney beach; one shooter dead, another held -  The Hindu

Za razliku od molitelja na hrvatskim trgovima koji, gotovo sam siguran, nisu nikog potaknuli na ubijanje, koordinirana, planirana i žestoka kampanja protiv Izraela, koalicije ultraljevice i islamista u svjetskim medijima, na američkim sveučilištima i ulicama europskih metropola, stalno odnosi nove žrtve. Sada je u Sydneyu hladnokrvno ubijeno 16 potpuno nevinih ljudi, samo zato kaj su Židovi.

Top games tagged zelensky - itch.io

U Francuskoj i Njemačkoj, dvjema najvećim demokracijama EU, nove ankete pokazuju da više ispitanika želi da njihove vlade smanje financijsku pomoć Kijevu nego da je povećaju ili zadrže istu.

Dani sve kraći, ne zna se zašto. Sunce na visinama preko petsto metara, dolje sve u magli, ne zna se zašto. Ujutro oko nule, ponegdje i oko ništice, mačak Mak skratio šetnje na petnaest minuta, vraća se smrznut i zlovoljan. „U kakvom mi to svijetu živimo?“, pita me. „U najboljem od mogućih“, kažem, „eto se vraćaju Hrvati u Hrvatsku, njih gotovo dvije tisuće, a za božićne blagdane doći će i stotine tisuća.

Umjesto jasne i nedvosmislene osude, vi ste taj slučaj relativizirali. Time ste poslali poruku svim zaposlenicima gradskih ustanova da će biti degradirani ako progovore, a zviždačima da budu kuš'', rekla je Turkalj.

Nebrojeni su napisi i zapisi o orjunaškim protestima pod imenom antifašizma. Kao jaka srdobolja prolijeva se iz njihovih redova dah netrpeljivosti protiv hrvatske države i neskrivena je antifina demonska namjera: oblatiti Hrvatsku, razoriti mir i pouzdanje u stabilnost njenih državnih organa, razuditi dijelove tijela na komade iz povijesnih anatomskih bolnih seciranja:

Zastupnik Jedino Hrvatske! Tomislav Jelić posebno je istaknuo da se i dalje povećavaju sredstva namijenjena udrugama tzv. civilnog društva koje, prema njegovoj ocjeni, predstavljaju „pričuvni ešalon“ i dodatni izvor financiranja sekte Možemo!

Digitalni euro mogao bi značiti kraj slobodnog i neovisnog novca. Potpišite  : https://cgo.ac/scgp7gnM

Sve veći pritisak na digitalizaciju novca i postupno ukidanje gotovine u Europi potiče zemlje da zaštite pravo svojih građana na korištenje fizičkog novca. Slovenija je nedavno postala treća članica Europske unije koja je Ustavom zajamčila pravo na plaćanje gotovinom, nakon što su to već učinile Mađarska i Slovačka

Ustav Republike Hrvatske jamči građanima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, a verbalni delikt je zakonom zabranjen. Međutim, recentni slučaj profesora Borisa Havel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji je zbog sarkastične objave na društvenim mrežama dobio opomenu pred otkaz, otvara niz pitanja o granicama slobode izražavanja i političkoj cenzuri u akademskom okruženju.

U Veleprometu je ubijeno preko 700 ljudi: "Vodili su me po kućama i  silovali" - Index.hr

U tri dana nakon okupacije Vukovara Titova vojska i Srbi ubili su u gradu i okolnim „gorama i dolama“ oko 1.500 civila, ranjenika i ratnih zarobljenika. Kao pravi inkluzivci antifašisti svoje žrtve nisu diskriminirali po dobi, spolu pa ni prema drugom stanju. Ubijali su djecu, starce, nepokretne i trudnice.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form