HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Teške optužbe! “Djed Sandre Benčić ’45. je ubio [...]

Ima saznanja da je djed jedne saborske zastupnice iz Poznanovca, ubio čovjeka koji je imao farmu konja, oteo mu imanje, bacio ga negdje uz potok u neku rupu. Poznanovac znam, ali ne znam gdje bi to moglo biti, a njoj je ime Sandra Benčić. Neka me tuži ako nije istina, a ja ću joj dokazati da je istina!

Slučaj Havel ili mogućnosti suživota hrvatstva i židovstva [...]

Profesor Boris Havel - tportal

Profesor Boris Havel u više je navrata dolazio u sukob s dijelom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), uglavnom zbog svojih javnih stavova i akademskih aktivnosti koje se sukobljavaju s prevladavajućom kulturom fakulteta.

Glasnović se prisjetio brata koji je prošao pakao u ratu: [...]

Arhiva general Željko Glasnović - Identitet

Govorili su da će ga odvesti u selo i ispeći na ražnju, isto onako kako su četnici radili hrvatskim vojnicima i civilima tijekom Drugog svjetskog rata", piše Glasnović. Dok su ga pripadnici vojne policije JNA čuvali od trenutačne likvidacije, jedan mu je teritorijalac nožem pokušao odrezati nos, dok mu je drugi odsjekao lijevo uho uz povike: "Evo uha ustaše koji nam je došao iz Kanade"

Kad Ante naoštri pero, evo nas odmah u "selu iza brda", u [...]

Prošlo je prilično vremena od kad sam zadnji put "bacio oko" na kolumnu izuzetno "talentovanog" Ante Tomića. U našoj državi stvari se naoko polako mijenjaju, ali se ništa stvarno ne mijenja. Ono što izuzetno cijenim je Antin smisao za humor. Suze mi navru na oči kad pročitam što je Antiša napisao. Kad Ante naoštri pero, evo nas odmah u "selu iza brda", u Srpskoj autonomnoj oblasti Krajini.

'Prijatelji stari gdje ste....'

Markić ljuta na Kesoviju jer hvali Tita: "Bio je diktator" | Rijeka Danas

Pustimo Terezu, ona je o svom merkantilnom duhu sve rekla one večeri kad je u Beogradu zapjevala 'Prijatelji stari gdje ste', pjevajući to u gradu čiji su mještani bacali cvijeće na tenkove koji su išli na Hrvatsku, a neki od tih tenkova i vojnika su zapalili i Terezinu kuću.

Tko i za čiji novac želi preodgojiti hrvatsko sjećanje na [...]

Na problematičnost programa „Kad kažeš Oluja“ reagiralo je i Ministarstvo hrvatskih branitelja, izravno prozvavši Inicijativu mladih za ljudska prava. Upozorili su kako se kroz projekt gradi lažni narativ o VRO „Oluja“ koji vrijeđa hrvatske branitelje te da se, pod krinkom „suočavanja s prošlošću“, sustavno nameće jednostran i ideološki obojen pristup povijesti.

Zločin bez kazne ili ipak s kaznom

Dok je na hipodromu ležalo na stotine tona naše hrane – sijena, lucerne, zobi, briketa… – konje su, po mom uvjerenju, Tomaševićevi „teroristi“ namjerno ostavljali gladne. Hranu namijenjenu našim trkačima dijelili su konjima iz Ustanove, krali su je njihovi štalari, pijanci i lopovi za rekreativne konje simpatizera Možemo koji su „oslobodili“ hipodrom od sportaša, a naše su sustavno izgladnjivali.

Aplikacija za zaštitu djece ili alat za nadzor: Što se krije [...]

Brexit espionage: EU is 'deploying Cold War spy tactics against UK' as rooms are 'bugged' | UK | News | Express.co.uk

Aktivisti za privatnost govore o ”skliskom terenu” prema de facto obveznoj identifikaciji na internetu te upozoravaju da bi se s vremenom mogla stvoriti centralizirana infrastruktura digitalnog identiteta građana EU.

SDSS-ovac s osnovnom školom kao dogradonačelnik Skradina [...]

Kao zamjenik gradonačelnika sa završenom osnovnom školom u Skradinu djeluje SDSS-ov Nikola Milović koji mjesečno zarađuje 2.387 eura. On u Gračacu posjeduje kuću s okućnicom od 1500 kvadrata koju je procijenio na 66.361 euro te oranicu od 6700 m2 koja je procijenjena na 6.700 eura.

Razgovor Mladena Pavkovića s prof. dr. sc. Andrijom [...]

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang je svoj život, uz ostalo, ugradio u „raskrinkavanje“ komunističkog režima, kojeg je predvodio Josip Broz Tito, koji mu je ubio i oca, a za kojeg još danas ne zna gdje je pokopan. Među prvima se uključio u stvaranje hrvatske države, bio je dragovoljac hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, a u politici je obavljao niz značajnih funkcija.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Detalji
Objavljeno: Srijeda, 02 Studeni 2022 09:52
fShare
Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form