HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Možemo i HDZ sufinanciraju feminističku konferenciju: [...]

Ako ste se ikada pitali kako bi mogla izgledati budućnost, tvrdnju da posjeduje odgovor na to pitanje nudi LGBT udruga Domino. Oni, naime, organiziraju događaj koji će se održati u Zagrebu od 6. do 8. prosinca – feminističku konferenciju pod nazivom “Budućnost je u našim rukama“.

Danas je imigracija, i to ne samo ona ilegalna, postala [...]

720+ Stop Illegal Migration Stock Photos, Pictures & Royalty-Free Images - iStock

Problem imigracije je jedno od pitanja koje je doživjelo nevjerojatnu promjenu u zadnjih desetak godina. Svi se sjećamo te 2015. kada su put Europe krenule rijeke imigranata. Bio je to društveni i politički potres kakav Europa nije doživjela još od vremena Drugog svjetskog rata.

Neojugoslavenska "camera obscura"

Camera obscura ili tamna komora je zatvorena kutija u koju svjetlost prolazi samo kroz malu rupicu. Zraka koja prolazi kroz taj otvor, na suprotnom zidu camere obscure stvara potpuno izokrenutu sliku: ono što je u prirodi gore na toj je slici dolje, ono što je lijevo postaje desno i obratno.

Vjerodostojno

Kako su se dužnosnici Domovinskog pokreta, prije svega predsjednik stranke Ivan Penava, njegov protokolarni zamjenik Stipo,  Ćipe Mlinarić, te pojedinci poput Danijela Spajića bivšeg tajnika kleli kako će tražiti da se tjednik Novosti ne smije financirati i da će to zaustaviti, ova vijest izazvala je novo ogorčenje onih koji su na parlamentarnim izborima podržali Domovinski pokret 

Priča o Židovima u Zagrebu, Osijeku i Sarajevu

banić

U jugokomunističkoj i srpskoj historiografiji se neke žrtve iz Drugog svjetskog rata s područja Nezavisne Države Hrvatske često preuveličavaju. Tako je i u slučaju Židova. Primjer za to je u više navrata pokazan i u slučaju jasenovačkog popisa na kojem postoje tisuće lažnih žrtava, odnosno osoba koje nisu stradale u Jasenovcu ili Staroj Gradiški

Branka Lozo prikupila potpise za predsjedničku kandidaturu: [...]

Kandidatkinja stranke DOMiNO Branka Lozo u subotu je u Osijeku nastavila prikupljati potpise za predsjedničku kandidaturu. Za HRT je potvrdila da je minimalni broj od 10 tisuća potrebnih potpisa ispunjen, ali da želi za svaki slučaj prikupiti koji glas više.

Ništa se neće promijeniti

Prisegnuli novoizabrani suci Ustavnog suda

Novoizabranih deset sudaca Ustavnog suda prisegnulo je u subotu na Pantovčaku.

Branka Lozo: Zaustavljanje zamjene stanovništva ključ je [...]

“Mi želimo stati na kraj zastrašujućem scenariju zamjene stanovništva u Hrvatskoj. To predstavlja ključni i najvažniji program cijele moje kampanje,” jasna je bila Lozo.

Duh komunizma lebdi iznad Hrvatske

Predsjednik države, najizgledniji kandidati na izborima za novog ili starog predsjednika, većina članova izvršne i zakonodavne vlasti, pravosuđa, obrazovanja ili su bili članovi partije ili su njihovi nasljednici odgajani u tom duhu. Svi drugi eliminiraju se starim, prokušanim metodama usvojenim još za vrijeme Staljinove ere.

Crveni u bojnim redovima

Inicijativa mladih za ljudska prava (IMLJP) kojoj očito smeta došašće kao vjerski događaj, odlučila je okititi jelku na Jelačić placu pitanjima koja nisu pitanja. Ona su tvrdnje kojima žele zagorčiti i uprljati ove dane. Pitaju što je uistinu bilo 1991.? Mislim da im treba reći istinu.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Detalji
Objavljeno: Srijeda, 02 Studeni 2022 09:52
fShare
Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form