Završeni su lokalni izbori. Sudeći po rezultatima, veće stranke nemaju nekih razloga ni za trijumf, ali ni za razočaranost jer sve su negdje dobile, a negdje izgubile (neke male stranke imaju svoje oaze, npr. Most je zadržao Sinj, Hrvatski suverenisti sad imaju Vukovar

Politički analitičar Aleksandar Musić na X-u je iznio svoju analizu izbora u Zagrebu i donio odgovore na pitanje: Zašto je Tomislav Tomašević pobijedio?

"Definitivno su najveći gubitnici Domovinski pokret i Ivan Penava u Vukovaru. Neovisno o tome što je DP dobio priličan broj vijećnika na drugim razinama i drugim gradovima, ali Vukovar je za hrvatski narod mitsko mjesto, mjesto naše najveće žrtve i onaj koji vlada u tom gradu ima poseban status", istaknuo je Sačić. 

Mario Radić, predsjednik stranke DOMiNO i koalicijski partner Marijana Pavličeka, nije skrivao zadovoljstvo izbornim rezultatima u Vukovaru.

‘Očekivali smo ovo, iako je bila borba Davida protiv Golijata. Mislim da je narod u prvom krugu shvatio da Marijan može dobiti i to je presudilo’, kazao je Radić za Jutarnji list.

Čitam kako je propao plan "srpskog sveta" da "njihov" kardinal Nemet postane novi Papa. Čitam i pomalo se čudim. No, kraj ovolikog liberalizma koji je, između ostalog, "poplavio" i Lijepu našu, ostaje nam još samo čuđenje. Još ćemo se mi čuditi mnogo čemu što će nas zadesiti.

Jučer je umro Domovinski pokret, a posljednji čavao u lijes zakucao je nekadašnji Penavin dogradonačelnik i koalicijski partner Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista. Domovinski pokret zaslužio je da ga se sahrani na Memorijalnom groblju u Vukovara kao velikana političke scene u Hrvatskoj, najpoznatijeg po uništenju desnice u Hrvatskoj.

Voljom vukovarskih birača u fotelju prvog čovjeka grada Vukovara zasjest će Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista, uz podršku političke platforme DOMiNO.

Hrvatska je i velika žrtva zapadnih geopolitičkih strategija koje se odnose na Srbiju, koju se pod svaku cijenu želi uključiti u euroatlantske organizacije i izvući iz sfere ruskog utjecaja. U tu se svrhu Beogradu toleriralo previše protuhrvatske histerije, a od državne politike u Zagrebu tražilo previše toga što je gazilo hrvatski ponos – gotovo nacionalni identitet:

Događaji iz svibnja 1945., u javnosti poznati pod nazivom Bleiburg i Križni put, i danas su kontroverzni i u medijima se prikazuju i tumače na različite načine. Povjesničarka Hrvatskoga instituta za povijest dr. sc. Martina Grahek Ravančić sustavno se bavi ovom temom, a u analizi za portal Crofacta piše o nacionalnoj strukturi i broju stradalih na Bleiburgu i Križnom putu.

Nakon pada / rušenja velikosrpskog (proruskog) političara Slobodana Miloševića 5.10.2000., na vlast je u Srbiji došao proeuropski političar Zoran Đinđić. Misija mu je bila – ukloniti sve prepreke koje su priječile put Srbije ka Europi. No, u tome nije uspio – naime, ubijen je 12.3.2003. od strane srbijanske „duboke države“. Naime, atentat na njega je izvršio pripadnik Jedinice za specijalne operacije (SDB RS).