Prošlo je trideset i pet godina. Tri i pol desetljeća od prebolnoga dana, u predvečerje prvoga napada velikosrpskih pobunjenika i JNA na Pakrac. Na barikadi u Kukunjevcu, nadomak rodnomu gradu, s povratka iz Zagreba, otet je dr. Ivan Šreter, ravnatelj Specijalne bolnice Lipik i predsjednik Kriznoga štaba za zapadno-slavonsku regiju.
Politički analitičar Mate Mijić osvrnuo se na medijsko izvještavanje o ovom slučaju. "Četvero četnika s hrvatskim i poljskim državljanstvom podmetalo požare u Zadru i okolici. Evo, da vam popravim naslove!"
Milorad Pupovac, samozvani i vječni predstavnik tek male skupine Srba u Republici Hrvatskoj, ponovno je uzurpirao medijski prostor još jednom u nizu ispraznih konferencija za novinare. Kada god se u državi dogodi krizna situacija, Pupovac osjeća paničnu potrebu izići pred kamere, ne bi li ubrao jeftine političke bodove i unaprijed oprao odgovornost svojih sunarodnjaka.
U svakoj demokratskoj europskoj državi otkriće da je vlast, bilo to sadašnja HDZ-ova ili prijašnja SDP-ova dozvolila uvoz 37.000 tona opasnog otpada dovelo bi ne samo do pada Vlade nego i do kaznenog progona svih državnih dužnosnika počevši od predsjednika Republike i predsjednika Vlade koji su svjesno, jer ovdje se ne radi o propustu, dozvolili zagađivanje državnog teritorija opasnim otpadom.
Izvanredna sjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode u Gospiću, sazvana zbog ilegalnog odlagališta otpada na lokaciji bivšeg PPK Velebit, umjesto konkretnih odgovora o sanaciji i zaštiti zdravlja građana završila je političkim sukobima i odlaskom oporbe. Posebno je javnost zaintrigiralo signaliziranje Sandre Benčić predsjednici Odbora Dušici Radojčić (Možemo) da prekine sjednicu.
Prije stanovitog vremena na portalu Poskok.info autor Ivan Urkov objavio je izvrstan osvrt o tome kakav bi to osjećaj tuge, niskosti i jada bio kada bi, umjesto stvarnog, netko poput Dalije Orešković mogao tumačiti ili stajati kao simbol ili predstavnik hrvatskog nacionalnog identiteta.
Nakon filozofa Žarka Puhovskog i njegovih čuvenih procrnogorskih izjava danih više puta u posljednje 3-4 godine, čime si je priskrbio titulu consiglierea aktualne crnogorske vlasti, prvo se pred nepuna dva tjedna, otvoreno zastupajući procrnogorske interese, u hrvatskim medijima javio povjesničar Hrvoje Klasić, a pred tjedan dana, s gotovo identičnih pozicija, javio se u crnogorskim medijima politolog Dejan Jović.
Piše se i govori samo o pobjedama, crvenim tepisima i prigodnim govorima s figom u džepu. Međutim, politička se elita svakog kolovoza naslikava na proslavama i obljetnicama, dok 17. kolovoza 1990. prolazi u potpunoj, gotovo sramotnoj tišini. Tog dana prije 36 godina započela je takozvana balvan-revolucija.
