No može li nam Zoki objasniti, ako nema saznanja da se Iran ikad bavio ikakvim terorizmom na europskom tlu, tko je dovlačio mudžahedine u Bosnu da kolju Hrvate tijekom rata? Nikad čuo? Tijekom rata, a i danas, Izrael nam je slao oružje, iako nikad službeno, a Iran mudžahedine i sad su nam Židovi neprijatelji, a Iranci prijatelji?
Milanović i Josipović se nisu pretjerano voljeli dok su obojica bili na visokim funkcijama, prvi premijer, a drugi predsjednik države, premda nisu ni ratovali jer nasuprot drčnom Milanoviću smireni je Josipović preferirao mirno sjedenje uz rijeku dok voda ne nanese leš njegova neprijatelja ma tko to bio.
U Europskoj uniji znaju s kim imaju posla pa ne reagiraju na „kućne mačke“. Prije je to bila „najneinteligentnija generacija političara u novijoj povijesti, „činovnici“, pa usporedba s SSSR-om i Jugoslavijom, pa „kućne mačke“, nakon čega bi trebalo uslijediti „stajske muhe“, no sve mu je uzalud, nitko ne reagira.
Uz to, posebno je prozvao za licemjerje stranku Možemo koja se zalaže za promociju medicinske dijagnostike koja može dijagnosticirati nerođenu djecu sa sindromom Down i onda promoviraju pobačaj takve djece.
Masovne migracije u Europi najčešće se u javnom prostoru prikazuju kao humanitarna nužnost, moralna obveza, izraz kulturne otvorenosti ili nužnost zbog nedostatka radne snage. Takav diskurs, međutim, služi ponajprije kao ideološki paravan. Iza njega se zapravo krije hladna struktura ekonomskog sustava koji više nije sposoban opstati bez vanjskoga demografskog dotoka, piše Davor Dijanović za HKV.
Roditelji imaju pravo znati što se događa u učionicama njihove djece. Nešto se ozbiljno događa u tišini. U nekoliko hrvatskih gradova uvode se „pilot-programi“ koji omogućuju radikalnim vanjskim udrugama i aktivistima ulazak u škole bez odgovarajućeg državnog nadzora i bez jasnog informiranja roditelja.
Martina je bila četverogodišnja djevojčica koju su u noći u ožujku 1992. u Borovu Selu ubila četiri naoružana Srbina. Zločinački pripadnici paravojnih srpskih postrojbi, Martinu su ubili zajedno s njezinom bakom, dok su joj strica teško ranili.
Hrvatska medijska scena podijeljena je u dva dijela, jednu tzv mainstream i drugu neovisnu koju uglavnom čine portali. Jedan tiskani dnevnik i jedan tjednik. Urednička politika tzv mainstream medija uglavnom se ne razlikuje, ideološki je obojena i to prema neojugoslavenskoj ljevici i nekim kvazi centrističkim, liberalnim strankama.
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2025. godini iznosila je 19,5 posto, a prag rizika od siromaštva za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina bio je 18.972 eura na godinu, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
