HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Jedan od glavnih izvora znanja opće populacije je Wikipedija pa evo što se tamo piše o broju žrtava u logoru Jasenovac. Inačice Wikipedijinih tekstova iz sredine listopada 2025. godine na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom uglavnom se drže brojeva od osamdeset do sto tisuća, ali većina uz to daje i mogućnost da bi se moglo raditi i o puno većem broju odnosno o stotinama tisuća žrtava

Prema izvješću EK stopa nezaposlenosti među migrantima značajno je viša od prosjeka EU. Više od sedam milijuna migranata ostaje izvan tržišta rada Europske unije, unatoč inzistiranju liberalne političke klase da će milijuni migranata pristiglih tijekom posljednjih desetljeća koristiti Europi.

Nedavno je u Hrvatskom saboru održan okrugli stol na temu jasenovačkih žrtava. Glavna tema je, naravno, bio broj žrtava. Broj s kojim se politički manipulira još iz doba bivše Juge. Velikosrpska propaganda se još u to doba uspješno koristila Jasenovcem kako bi prokazali svima genocidni karakter Hrvata i ustaškog režima.

istanbulsku

Hrvatska na žalost, još uvijek interese Bruxellesa stavlja ispred nacionalnih interesa. Pod vodstvom Andreja Plenkovića, Hrvatska je prije sedam godina ratificirala Istanbulsku konvenciju, čime je u društvo na mala vrata uvedena rodna ideologija. 

Dok Plenković, Milanović, Pupovac i bijesni neojugoslavenski medijski propagandisti ne odgovore na jedno jedino pitanje, gdje su kosturi 83 tisuće navodnih jasenovačkih žrtava, treba ih smatrati korisnim idiotima velikosrpske poltiike! 

Jean-Claude Juncker nikada nije skrivao što misli o demografskim izazovima Europe. Kao predsjednik Europske komisije otvoreno je izjavio da će „Europa morati uvoziti radnu snagu iz Afrike“ ako želi održati svoj gospodarski i socijalni model. Umjesto da razvije politiku rađanja i demografske obnove, Bruxelles je još tada izabrao jednostavniji, ali pogubniji put – zamjenu stanovništva.

Body of Jean-Michel Nicolier, defender and volunteer, found

Bilo je začudno jutro srijede 29. listopada 2025. Upravo uz recitaciju pjesme „Majka traži svoga sina“, svetonedeljske pjesnikinje Maje Vidaković, posvećene Jean-Michelu Nicolieru, stigla je vijest o pronalasku, odnosno identifikaciji njegova tijela nakon 34 godine potrage, vijest o mirnijem snu u vječnosti Francuza, dragovoljca HOS-a one najtužnije hrvatske zime 1991. godine.

Jasenovac

Da, mi umanjujemo broj žrtava u Jasenovcu. Točno to radimo. Umanjujemo ono što su oni uvećali. A koliko su uvećali pokazao sam prošle godine u dokumentu iz 1946. kojeg sad opet ovdje dijelim na uvid svima. Piše Miki Bratanić na svom Facebook profilu. Uvećali su broj žrtava za 2500 puta. Eto, toliko su lagali. 2500 puta.

U Europskoj uniji klimatska agenda pretvorila se iz politike u neku vrstu religije, nešto što se gleda kao dogmu, što se ne smije preispitati i to košta. Europska unija danas, nažalost, gubi utakmicu u odnosu na druge sile, od Kine do Amerike pod Trumpom.

Iva Borković u ime Hrvatskog novinarskog društva (HND) poslala je na adresu redakcije portala Narod.hr molbu u kojoj traži da ja, Luka Šarić, odgovaram pred tijelom ove udruge koje se nimalo sarkastično naziva „Novinarskim vijećem časti“. HND i čast! Da stvar bude komičnija, predsjednik tog vijeća je „časni sudac“, ni manje ni više, nego – Hrvoje Šimičević, teoretičar kršćanskog fašizma i Pupovčev novinar Novosti.

Mladen Pavković: Bio je i ostao legenda Domovinskoga rata!

Pin It

General Janko Bobetko 'otac' je Hrvatske vojske u Domovinskom ratu: 'On je  naš Patton, naš Eisenhower' - Dnevno.hr

S ponosom se sjećamo ratnog  načelnika Glavnog stožera  Hrvatske vojske, stožernog generala  Janka Bobetka (Crnac, kraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.), Bio je i ostao jedan od najistaknutijih i najomiljenijih hrvatskih generala tijekom hrvatskog  obrambenog Domovinskoga rata. 

Bio je strah i trepet za srpskog i crnogorskog okupatora u obrani Dubrovnika, a uspješno je vodio  i druge vojne operacije. Nakon što ga je predsjednik dr. Franjo Tuđman razriješio dužnosti prije Vojno-redarstvene operacije Oluja obavljao je dužnost i zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.

Uvijek je isticao nužnost i važnost skrbi o obiteljima poginulih  hrvatskih branitelja, napose djece bez roditelja te invalida Domovinskoga rata.

- „Na odnosu prema ratnicima hrvatske Domovine, prema ljudima  koji su dali svoje živote, prema ljudima koji će tek dati, Hrvatska polaže povijesni ispit sama pred sobom. Tu Hrvatska prolazi ili dobiva negativnu ocjenu“ – govorio je.

Objavio je i knjigu „Sve moje bitke“ u kojoj je opisao najvažnije događaje u kojima je sudjelovao tijekom Domovinskoga rata, a koja je naišla na različiti odjek, jer je pisana britko, čisto i bez „farbanja“ povijesti.

„...Imam čisti obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag o svemu što sam radio i dovršio kroz svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život.“ – rekao je.

Bivši, žalosni i sramni predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno ga je 2000. godine umirovio, zajedno s još sedam hrvatskih generala, zbog toga što je bio supotpisnik Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti. To dobronamjerno pismo još je danas aktualno, a Mesić bi morao odgovarati za sramotu koju je tada učinio Junacima Domovinskoga rata, a time i svima onima koji su branili i obranili hrvatsku Domovinu.

Bobetka je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio 2002. za ratne zločine. 

General je tada izjavio da u Haag neće otići živ i nije htio primiti optužnicu.

Umro je 29. travnja 2003. u Zagrebu, a pokopan je na  grobljuViktorovac u Sisku.

Uspomena na njega i njegov doprinos u stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države ostat će zauvijek u sjećanju svih onih koji su ga poznavali i voljeli. 

Već je vrijeme da taj legendarni ratni zapovjednik dobije i svoj spomenik ili trg u centru Zagreba, a ne da se i dalje svečano podižu biste onima koji su se borili i stvarali Titovu Jugoslaviju.

Mladen Pavković, 

predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)

Login Form