HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Lili Benčik: Ma vidi, vidi , IDS ne priznaje“ dvostruke [...]

Savjet IDS-DDI na sjednici održanoj 2. veljače 2026. donosi slijedeće  STAVOVE

Ne čude me ovakvi prepotentni politički ispadi IDS-a. I do sada ih je bilo.  IDS po svojoj vladavini Istrom nikome ne može biti uzor, a kamo li da bilo kome dijeli moralno-političke lekcije. 

Zagreb trpi, građani šalju poruku: Počinje politički pad [...]

Možda zvuči grubo, ali vrijedi zamisliti kako bi izgledalo Tomaševićevo političko djelovanje u komunističkom režimu u kojem je postojao verbalni delikt i u kojem su se zabranjivale pjesme i umjetnost. Od kipa bana Jelačića do pjesme Vila Velebita. U Zagrebu od kulture ne bi ostalo gotovo ništa, ali bi zato cvjetao biznis s udrugama u koje Tomašević ulaže milijune eura javnog, odnosno našeg novca.

Zabrana Thompsonove pjesme i fenomen samomržnje

Posebnu gorčinu cijelom slučaju daje činjenica da su pritisci za zabranu pjesme nesumnjivo došli iz Hrvatske. Riječ je o ljudima kojima svako međunarodno športsko natjecanje služi kao platforma za denuncijaciju vlastite države. To su pojedinci i krugovi koji u Hrvatskoj žive, rade i od nje pristojno žive, ali je sustavno nastoje prikazati kao problematičnu, zaostalu i opasnu polufašističku zemlju

Tko će osvojiti moj glas do 2028.?

Tomašević je gradonačelnik svih Zagrepčana, a Zoran Milanović je predsjednik svih Hrvata. Tak bi nekak to trebalo ići. Ali nije tak. Jedan prezire sve osim svojih birača, pozivajući se na nekakvu skupštinsku, zagrebačku krpicu koja je valjda jača od Ustava, zakona, istine, morala i etike zajedno, drugi…?

SDSSu treba zabraniti daljnji rad

Pupovac je danas spomenuo Gračac i gradonačelnika Banja Luke, no ni u jednom trenutku nije osjetio da bi se trebao ispričati i ograditi od takvih govora. Dolazim u dilemu i počinjem razmišljati da se SDSS-u, jer oni su organizatori ovog u Gračacu, ali i Medakovićeve izložbe i promocije knjige 'Srpkinja' u Vukovaru i to u dane sjećanja na žrtve Vukovara, jednostavno zabrani daljnji rad", kazao je Mišić. 

Tomašević ide u rat protiv vlade

Tomašević je odlučio ući u otvoreno rat s Vladom Republike Hrvatske. Kako grad bez vlade ne može funkcionirati ovo je bitka koju Tomašević ne može dobiti i referendum kojim želi smanjiti ovlasti vlade, samim tim i države nije ustavan.

Sami pali, sami se ubili

Isforsirane zabrane često se zabraniteljima obiju o glavu

“Isforsirani Zaključak Gradske skupštine Grada Zagreba danas je Vlada RH okarakterizirala i učinila upravo onakvim kakav on i je – bezvrijednim PR-ovskim pamfletom ideološki ostrašćene i totalitaristički nastrojene aktualne zagrebačke gradske vlasti.”

‘Ujedinjeni protiv fašizma’

Tomislav Tomašević u „septičkoj je jami“ do brade i očajnički viče „ne talasaj“! Pita se zašto jučer na dočeku nije bilo pozdrava ZDS optužujući Plenkovića da on i HDZ kontroliraju Thompsona i pozdrav ZDS i određuju kada će se koristiti, a kada ne će. U svojoj vlastitoj septičkoj jami koju si je sam iskopao

Bujica otkriva: Tko je na Trgu istaknuo antifa transparent [...]

Može biti slika sljedećeg: tekst "Iznajmljuje stan na Jelačić placu! UJEDINJENI FASIZM SİZN z PROTIV FASI A IGOR RUŽIĆ (neMOŽEMO)"

Ekstremno lijeva “sirotinja” ujedinjena protiv “fašizma”: IDENTIFICIRALI SMO GA, OVO JE IGOR RUŽIĆ!

Notorni provokator i donator druga TTejca smišljeno je ometao javni red i mir na Jelačić placu?!

Radić: ''Zagreb je postao zadnji europski bastion propale [...]

Mario Radić bio je optužen da 90-ih krao po srpskim kućama - Novo.hr

''Danas se svi čude k’o pura dreku onome što radi Tomislav Tomašević. On radi točno ono što je cijelo vrijeme govorio da će raditi i ne odstupa ni milimetra od svoje zelene agende. Zagreb je danas postao zadnji europski bastion propale zelene agende!''

Novomu njemačkom kancelaru Merzu u startu je oslabljena politička moć

Detalji
Objavljeno: Četvrtak, 15 Svibanj 2025 14:54
fShare
Pin It

Matthias Junge - Dussmann Group | LinkedIn

Od novoga njemačkog kancelara Friedricha Merza i Njemačka i Europa očekivale su vodstvo u teškim vremenima. Odbivši potvrditi njegovo imenovanje u Bundestagu u prvome krugu glasovanja, ‘njegova‘ vladajuća koalicija CDU/CSU – SPD vezala mu je ruke i prije početka mandata.

Zbog tajnosti glasovanja ostaje nepoznato kojih mu je to osamnaestero članova dogovorene vladajuće koalicije uskratilo glasove. No poslali su poruku spremnosti na neposluh novoj vladi, oslabivši u startu Merzovu političku moć. U ponovljenome glasovanju izabran je za kancelara, no pratit će ga poniženje prvoga kruga.

Vrhunac dvodesetljetnog procesa

Umjesto novog vođe koji je posjetima Parizu, Varšavi i Bruxellesu planirao odmah poslati snažnu poruku nove njemačke proeuropske politike koja će obnoviti vajmarski obrambeno-politički trokut Njemačka – Francuska – Poljska i unijeti novu dinamiku u razvoj EU, u nastupne je posjete stigao poniženi kancelar upitne moći i roka trajanja. Među njegovim vanjskopolitičkim prioritetima (i dalje) je snaženje njemačke pozicije u Europi, jačanje europske obrambene moći u sklopu NATO-a, neupitna predanost transatlantskoj suradnji, nastavak potpore Ukrajini.

Kad je o Njemačkoj riječ, u prvom je planu snaženje gospodarstva, napuštanje radikalno zelenih politika i nadasve zaustavljanje nekontroliranih ilegalnih imigracija. Dakle, riječ je politici koja bi nakon napuštanja projekta globalističkog merkelliberalizma očekivano trebala postati novi njemački i europski mainstream i koja bi omogućila resetiranje Njemačke i Europe bez drastičnih potresa i kaosa.

Zbog čega je onda tih osamnaestero neposlušnih u prvome krugu imalo potrebu poniziti ga i priprijetiti Njemačkoj ozbiljnom političkom krizom? Merzovo sramoćenje u Bundestagu samo je vrhunac (ili posljednja epizoda) procesa koji u različitim oblicima traje već dvadesetak godina: otkako ga je tada nova čelnica CDU-a Angela Merkel praktički protjerala iz politike – usprkos tomu (ili upravo zato) što je slovio kao predestinirani nasljednik Helmuta Kohla. No nije posrijedi samo trajna osobna nesnošljivost, riječ je i o dvama posve različitim političkim profilima: Merz je konzervativac proameričke orijentacije, Merkel će ostati upamćena po tome što je Njemačku i Europu učinila energetski ovisnima o Rusiji. Prekidajući uspješnu karijeru u svijetu financija, Merz se odlučio vratiti u politiku nakon što je Merkel najavila povlačenje. Vratio se kao oštar kritičar njezine imigrantske politike, kriveći je za uspon AfD-a i kao kritičar radikalnih zelenih politika. Merkel ga je dvaput zaustavila u utrci za šefa stranke namećući svoje pulene i jednom u pokušaju kandidature za kancelara.

‘Balvani‘ na svakom koraku

Politički razvoj pokazao je da je Merz imao pravo, ali Merkel je ostavila duboko nasljeđe, uključujući ono u njemačkoj dubokoj državi. Gotovo je naučila Njemačku da može funkcionirati bez izbora. Ili barem bez obzira na izborne rezultate. Merzov projekt promjena za tu je (neizabranu) strukturu moći postao problem. Problem gubitka moći. Zato se susreće s bundestag‘balvanima‘ na svakom koraku. Samo nekoliko najočitijih: najprije je optužen da bi mogao surađivati s krajnje desnim AfD-om. Zatim su ga natjerali da se unaprijed odrekne te suradnje.

U oba slučaja padao mu je predizborni rejting. U iznuđenoj koaliciji s SPD-om, velikim gubitnikom izbora, morao se odreći zahtjeva za financijsku disciplinu i pristati na nova zaduživanja, a zbog jednokratne potpore Zelenih morao je uključiti dio njihovih politika. Stavljen je, zapravo, između čekića i nakovnja. Čekić je AfD, koji je u međuvremenu postao vodeća stranka u državi, a nakovanj stara struktura Angele Merkel. Kao šlag na tortu došao je zahtjev njemačke unutarnje kontraobavještajne službe (BfV-a) da se AfD, nakon što je postao vodeća stranka u državi, proglasi ‘dokazano ekstremističkom organizacijom‘ (!).

Ne ulazeći u meritum spora, u državi s demokracijom​ koja funkcionira takav BfV bio bi raspušten – jer ili nije uspio zaštititi državu od ‘dokazano ekstremističke organizacije‘ dok ona nije narasla do prve stranke u državi ili se bavi nedopustivim političkim manipulacijama. No novi kancelar u tome je nemoćan. Trumpova mu administracija ne pomaže otvorenom potporom AfD-u iako su njezine dijagnoze o manjkavoj njemačkoj demokraciji u osnovi točne. U takvim okolnostima kancelar Merz ima dva loša izbora: odreći se svoga programa ili se pomiriti s kratkotrajnim mandatom. Glasine da bi se Angela Merkel željela vratiti kao spasiteljica možda i nisu sasvim bez osnova.

Višnja Starešina

Lider/hkv.hr

Login Form