HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Dana 2. srpnja 2026. gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević donio je Zaključak o odobravanju i neodobravanju financijskih sredstava na temelju Javnog natječaja za financiranje programa i projekata udruga iz područja promicanja ljudskih prava iz Proračuna Grada Zagreba za 2026. godinu. Očekivano, dominiraju ekstremno lijeve udruge “antifašističkog” i LGBT usmjerenja.

Prošli je tjedan počeo dramatično, proslavom pokolja Hrvata u Srbu i okolici 1941., uobličen u komunizmu u dan ustanka naroda (množina) Hrvatske. Da se ne bi zatrla tradicija, brinu se Pupovac i družina, pa pod blagonaklonim prešutnim blagoslovom aktualne hrvatske politike nastavljaju slaviti rečeni datum u već dugo samostalnoj hrvatskoj državi, što bi trebalo biti nedopustivo i neoprostivo

Ceuta, sale il numero delle vittime. Appello della Chiesa per la dignità  dei migranti - Vatican News

Motiv za naglu provalu migranata su poruke madridskih socijalističkih vlasti, vrlo nalik nekadašnjim njemačkima tadašnje kancelarke Angele Merkel kako su migranti dobrodošli, te ranije sudske i vladine odluke kojima je gotovo milijun migranata bez kriminalnog dosjea dobilo pravo boravka, odnosno onemogućen je nasilan povrataka ilegalnih migranata u zemlje iz kojih su došli.

zastave

Jedna od najglasnijih i najangažiranijih kritičara gradske vlasti, Nikita Stoja prva je na X-u upozorila na nedostatak državnih obilježja u centru glavnog grada svih Hrvata: “Danas je 4. kolovoza. Dan prije Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Grad Zagreb jos nije izvjesio hrvatske zastave!!! U prilogu fotka otprije 10 min”, napisala je prije pet sati”.

Jer, sjetimo se koliko brzo znaju proraditi neki drugi mehanizmi. Kad negdje osvane grafit uperen protiv srpske manjine, kad se ošteti ploča na ćirilici, tada Milorad Pupovac zna gdje je mikrofon. Tada ima izjavu. Ima priopćenje. Ima zabrinutost za klimu u društvu. Pupovac spremno reagira na grafite. Doduše, ne na sve. Spomenik ubijenoj hrvatskoj djeci može stajati unakažen, a od SDSS-a nećete čuti ni slova.

U najtežim danima stvaranja hrvatske države, početkom kolovoza 1991. godine, istočna Slavonija proživljavala je svoje najcrnje trenutke. Nakon brutalnog masakra nad hrvatskim redarstvenicima i pripadnicima Narodne zaštite u Dalju 1. kolovoza, čitavo Podunavlje našlo se pod strahovitim obručem JNA, lokalnih pobunjenika i paravojnih formacija Željka Ražnatovića Arkana. 

Dr. Josip Stjepandić: Traktorijada ´95 nikad se više ne smije ponoviti! |  Hazud.hr

Desetljećima nakon vojno-redarstvene operacije Oluja, u javnosti se i dalje lome koplja oko razloga masovnog odlaska srpskog stanovništva s dotad okupiranih područja. Dok službeni Beograd i danas inzistira na tezi o sustavnom protjerivanju, ključni povijesni dokumenti iz ljeta 1995. godine otkrivaju sasvim drugu stranu priče.

Prije nekoliko dana općinski načelnik Konavala Božo Lasić obratio se javnosti dramatičnim apelom vezanim za neizdrživu situaciju i moguće ozbiljne posljedice koje tranzitni promet prema Crnoj Gori, Grčkoj i Albaniji ima za općinu Konavle.

HAVC financiranjem aktivista ruši vjerodostojnost vladajućih politika neznanjem, ili namjernim pogodovanjem antihrvatskim aktivistima. Gospodina Chris Marcich potrebno je zamoliti za iskrenu ispriku i da ne vrijeđa one koji su iznijeli rat na svojim leđima pozivajući se na “povijesne istine”  kojekakvih aktivista, jer time kroz blato valja sve branitelje domovinskog rata.

Pred okupljenima, među kojima je bila i saborska zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga, otvoreno je izražavao žaljenje za neustavnom "Republikom Srpskom Krajinom" te svojatao povijesne hrvatske regije Liku i Dalmaciju.

Crkva u socijalističkoj Jugoslaviji bila je bliža vjernicima

Pin It

Ordination of Two Priests Was 'Like a Booster Shot' for the Archdiocese,  Cardinal Says | Catholic New York

"Crkva ne može i ne bi smjela zauzeti stav da samo cijepljeni smiju ući u crkvu i primiti sakramente, a necijepljeni su izbačeni. Mora naći način da i jedni i drugi imaju pristup sakramentima i Bogu", tvrdi fra Vučković.

Svećenik, filozof i sveučilišni profesor fra Ante Vučković bio je gost N1 televizije.

Na početku pandemije društvo je bilo prilično jedinstveno, pa se možemo sjetiti i kako se pljeskalo zdravstvenim djelatnicima u znak zahvale. No s vremenom je došlo do brojnih podjela koje je cjepivo dodatno produbilo: "U međuvremenu se dogodilo puno toga i to je utjecalo na ove podjele. To prvo iskustvo, strah koji smo imali od Covida, bez nekog kontakta na početku, ali svi smo bili pogođeni strahom, slikama, vjerojatno i iluzijama, maštom i svi smo bili zatvoreni kod kuće. To se dogodilo iznenada. Pokušavali smo preživjeti u zatvorenim uvjetima, to je bilo egzotično", rekao je fra Vučković.

Ističe da je postojala nada da će cjepivo donijeti povratak u normalno, a sada u društvu imamo podjele. Navodi i kako smatra da je uloga crkve u ovoj situaciji da otvori svoja vrata svima i da pokuša premostiti podjele.

"Crkva ne može i ne bi smjela zauzeti stav da samo cijepljeni smiju ući u crkvu i primiti sakramente, a necijepljeni su izbačeni. Mora naći način da i jendi i drugi imaju pristup sakramentima i Bogu", tvrdi fra Vučković.

Fra Vučković ističe da crkva podržava znanost. "Nema dvojbe da je crkva stala na tu stranu." Ipak, ističe da crkva mora brinuti i za one koji imaju drugačije stavove.

Govorio je i o crkvi u komunizmu i demokraciji, navodeći da je u socijalističkoj Jugoslaviji crkva možda bila bliže narodu.

"Crkva i pojedinci koji su joj pripadali bili su neprihvaćeni u društvu, da ne kažem da su shvaćani kao neprijatelji. Crkva nije imala nekog dubokog, živog, otvorenog kontakta s vladajućom partijom", rekao je.

"Sjećam se da sam kao svećenik i tada bio privilegiran, premda nisam imao zdravstveno osiguranje, škola mi nije bila priznata, premada sam kao svećin bio na rubu društva… U praksi, zbog ljudi koji su to znali, bio sam privilegiran. Kad je trebalo doći u bolnici, dolazio sam kao princ, a ne kao netko s ruba društva."

Kaže da je to bio svijet u kojem su svećenici živjeli od onog što su radili sa svojim vjernicima.

"To se promijenilo dolaskom slobode, dolaskom neovisne Hrvatske jer se dogodio drugačiji odnos crkve i politike", zaključio je fra Vučković.

direktno.hr

Login Form