HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Protagonisti tih napada mnogobrojni su i hrvatskoj javnosti poznati; to je onih 20 posto, na koje je još predsjednik Tuđman ukazao 1990., koji su protiv bilo koje samostalne i neovisne hrvatske države. Za njih je svaka samostalna, neovisna Hrvatska – ustaška, pa da je kao i Sjeverna Koreja.

Organizatori se ispričali zbog 'Posljednje večere' na otvaranju OI-a u  Parizu - tportal

Srpanj 2024., usred Pariza. Pred milijardama gledatelja diljem cijelog svijeta, na svečanom otvaranju Olimpijskih igara, priređena je scena koja je izazvala val zgražanja kakav se u novijoj povijesti rijetko viđao. Za stolom su sjedila polugola tijela u ekstravagantnim kostimima, uokvirena pozlatom i aureolama, u direktnoj aluziji na Posljednju večeru.

Bosnia and Croatia sign military cooperation plan for 2021 - Vijesti iz  Hrvatske, regije i svijeta - N1 info

Bošnjački političar Haris Zahiragić nedavno je u emisiji Otvoreno predstavio političku filozofiju koja već desetljećima oblikuje dominantan dio bošnjačke političke scene. Njegova poruka o Herceg-Bosni, koju Hrvati u BiH, prema njegovu stavu, nikada ne će uspostaviti, sažima projekt centralizirane Bosne i Hercegovine:

Preminula je Julienne Bušić

Prošlo je gotovo mjesec dana od odlaska Julienne Eden Bušić s ovoga svijeta, dojmovi su se slegli, nekrologe već prašina pomalo pokrila te je možda pravo vrijeme nešto reći o Julienne kao književnici i ženi koja nije bila samo pasivni prolaznik u povijesti, nego i njezin aktivni protagonist u mjeri u kojoj su joj to okolnosti i životna ograničenja dopuštala.

Predsjednik Republike Zoran Milanović oduzeo je Branimiru Glavašu sedam odlikovanja, odluka je objavljena u Narodnim novinama, a uslijedila je nakon što je Visoki kazneni sud objavio presudu kojom je Glavaš u predmetu 'garaža i selotejp' osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnih zločina.

Pornografska predstava u Taru koja je skandalizirala javnost, no ne i LGBT udruge i dobar dio medija, tek je „kap u moru“ perverzija i nakaradnih projekata pojedinih udruga te kontroverznih umjetnika koje financiramo javnim novcem iz proračuna, kako državnog tako i lokalnih.

Pogodio Hrvatsku prvi od trinaest toplinskih valova. Tko preživi ovo ljeto, pričat će. Mak se uvlači u grmlje, traži hladovinu, Tor i mlada Luna drže se kuće, piju hektolitre vode. Oko ponoći nastupa smiraj, svi gledamo televiziju, Mak pita kakav je to kavez ispred Bijele kuće, ja mu objašnjavam, nema veze sa Svjetskim prvenstvom u nogometu, samo s Neronom i njegovim rabijatnim ukusom.

Saborski Odbor za Ustav saslušao je u utorak prvih pet kandidata za tri upražnjena mjesta na Ustavnom sudu, svi su, odgovarajući oko pozdrava 'Za dom spremni', složni da je on neprihvatljiv, a u jednom trenutku povela se burna rasprava HDZ-ovaca s kandidatkinjom Anom Horvat Vuković. 

Odluke gradske vlasti u Zagrebu i institucijama kojima upravljaju posljednjih dana ponovno su otvorile pitanje jednakih kriterija u kulturnom i javnom prostoru glavnog grada RH. Dok je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog ugostila program posvećen partizanskoj tradiciji, istodobno je odbijena zamolba za održavanje Komemorativne akademije u povodu 81. godišnjice Bleiburške tragedije.

DRAGOVOLJAC - Jazovka tri godine od ekshumacije: Gdje su kosti, zašto nema  grobnice, zna li se dob i spol ubijenih?

Hrvatska svake godine 22. lipnja svjedoči moralnom i civilizacijskom činu koji se rijetko viđa u  svijetu. Istoga dana i u isto vrijeme, odvija se vrhunac našeg kolektivnog ludila i povijesne shizofrenije. Naime, dok se u šumi Brezovica, uz prigodne govore državnog vrha, čitanje i pjevanje partizanskih pjesama i režirani protokol, slavi Dan antifašističke borbe, stotinjak kilometara dalje, nad jamom Jazovka

Crkva u socijalističkoj Jugoslaviji bila je bliža vjernicima

Pin It

Ordination of Two Priests Was 'Like a Booster Shot' for the Archdiocese,  Cardinal Says | Catholic New York

"Crkva ne može i ne bi smjela zauzeti stav da samo cijepljeni smiju ući u crkvu i primiti sakramente, a necijepljeni su izbačeni. Mora naći način da i jedni i drugi imaju pristup sakramentima i Bogu", tvrdi fra Vučković.

Svećenik, filozof i sveučilišni profesor fra Ante Vučković bio je gost N1 televizije.

Na početku pandemije društvo je bilo prilično jedinstveno, pa se možemo sjetiti i kako se pljeskalo zdravstvenim djelatnicima u znak zahvale. No s vremenom je došlo do brojnih podjela koje je cjepivo dodatno produbilo: "U međuvremenu se dogodilo puno toga i to je utjecalo na ove podjele. To prvo iskustvo, strah koji smo imali od Covida, bez nekog kontakta na početku, ali svi smo bili pogođeni strahom, slikama, vjerojatno i iluzijama, maštom i svi smo bili zatvoreni kod kuće. To se dogodilo iznenada. Pokušavali smo preživjeti u zatvorenim uvjetima, to je bilo egzotično", rekao je fra Vučković.

Ističe da je postojala nada da će cjepivo donijeti povratak u normalno, a sada u društvu imamo podjele. Navodi i kako smatra da je uloga crkve u ovoj situaciji da otvori svoja vrata svima i da pokuša premostiti podjele.

"Crkva ne može i ne bi smjela zauzeti stav da samo cijepljeni smiju ući u crkvu i primiti sakramente, a necijepljeni su izbačeni. Mora naći način da i jendi i drugi imaju pristup sakramentima i Bogu", tvrdi fra Vučković.

Fra Vučković ističe da crkva podržava znanost. "Nema dvojbe da je crkva stala na tu stranu." Ipak, ističe da crkva mora brinuti i za one koji imaju drugačije stavove.

Govorio je i o crkvi u komunizmu i demokraciji, navodeći da je u socijalističkoj Jugoslaviji crkva možda bila bliže narodu.

"Crkva i pojedinci koji su joj pripadali bili su neprihvaćeni u društvu, da ne kažem da su shvaćani kao neprijatelji. Crkva nije imala nekog dubokog, živog, otvorenog kontakta s vladajućom partijom", rekao je.

"Sjećam se da sam kao svećenik i tada bio privilegiran, premda nisam imao zdravstveno osiguranje, škola mi nije bila priznata, premada sam kao svećin bio na rubu društva… U praksi, zbog ljudi koji su to znali, bio sam privilegiran. Kad je trebalo doći u bolnici, dolazio sam kao princ, a ne kao netko s ruba društva."

Kaže da je to bio svijet u kojem su svećenici živjeli od onog što su radili sa svojim vjernicima.

"To se promijenilo dolaskom slobode, dolaskom neovisne Hrvatske jer se dogodio drugačiji odnos crkve i politike", zaključio je fra Vučković.

direktno.hr

Login Form