HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

JNA, Srbija i hrvatski rat, jesen-zima 1991. | Vukovar | Al Jazeera

Iz knjige "Ili će se viti il nas ne će biti ( Na čijim je sve rukama krv hrvatskih junaka)"  Ivice Marijačića

Nadnevak 18. studenoga 1991. bio je u znaku nacionalne tragedije. Nakon tromjesečnoga neopisivog otpora branitelja Vukovar nije izdržao i cijeli je svijet gledao apokaliptične prizore grada sravnjenoga sa zemljom

Davorin Karačić: U Europi pa tako i u Hrvatskoj, događa se proces  škopljenja muškaraca - Portal Dnevnih Novosti

“Braniteljska” udruga onih koji se ni ne zovu braniteljima, sastavljena od likova koji, kako stvari stoje, nisu vidjeli ratišta nego su kao službenici u sustavu po sili zakona dobili braniteljski status, s izraženom nostalgijom prema Jugoslaviji i koji su vjerojatno nestrpljivo čekali da ih JNA “oslobodi” što bi netko nazvao i petom kolonom

Zanimljivo, g. Tomašević je imao sve informacije o požaru u zgradi Vjesnika pet minuta nakon istog, ali o aferama na Hipodromu, Domu zdravlja Zapad, Muzeju za umjetnost i obrt, kriminalu u bolnici Sveti Ivan ili kad je u pitanju odron na Jakuševcu, o tome već godinama „ne zna“ ništa

Može biti slika sljedećeg: tekst "NOVOS HOBHeй IVAN IVANFUMIĆ FUMIĆ BOROVO SELO, 17.11.2025. RANKO BRITVIĆ CEE"

Zaista je nevjerojatno da ortodoksna Titova jugokomunjara poput Fumića pripada udruzi koju spletkaroški dio medijske scene u Hrvatskoj titulira kao “braniteljsku“ i “veteransku“! Riječ je o namjernom podrivanju braniteljske scene i autentičnih vrijednosti koje zastupa većina udruga koje nisu fejk i nadahnuće za svoje djelovanje nalaze u iskonskim vrijednostima proizašlim iz Domovinskog rata

Koliko je svojedobno odluka predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da se Pupovčevom Srpskom narodnom vijeću (SNV) koje predstavlja tek 12 posto Srpske nacionalne manjine odobre sredstva za gradnju ni manje ni više nego čak 40 kulturnih centara bila ne samo pogrešna nego i opasna pokazalo se ovih dana s nizom incidenata koje su ti navodno "kulturni centri" izazvali s ciljem da se destabilizira hrvatsko društvo i sama država.

Prema Registru političkih stranaka postoje četiri pravaške stranke, čiji se politički program temelji na Starčevićevoj političkoj misli iz 19. stoljeća. Prva na popisu je Hrvatska stranka prava (HSP) pod rednim brojem 19. Pod rednim brojem 97 nalazi se Hrvatska stranka prava – 1861 (HSP 1861).

Nebo u Vukovaru tih je godina bilo sivo. I u Brodu. I u Petrinji. I u Dubrovniku. U svim gradovima kojima je rat oduzeo boje. Ne pamtim ni lišće, ni ptice. Samo ogoljena stabla i prazninu. Devedesete su mi se u pamćenje urezale kao crno-bijeli film. Iako bez boje, te su godine ostale memorirane kao godine intenzivnog mirisa smrti i okusa gorčine.

Jugoslavenski milicioner koji sebe naziva hrvatskim braniteljem i antifašistom bio je gost u emisiji N1 kod notorne Nine Kljenak gdje je objašnjavao provokaciju koju su izazvali bacanjem vijenca u Borovu selu, velikom četničkom uporištu, nakon što nisu snijeli to izvesti u Vukovaru za navodne srpske žrtve. Kao žrtve navodi civile srpske nacionalnosti koje je navodno ubio pokojni Tomislav Merčep.

Predsjednik države davio se tripicama i mudrovao nad Dodikovom rakijom pa nije mogao doći. U takvim se prilikama uvijek razboli i pošalje svoje partibrejkere, ove godine su to bili branitelji iz splitske antifašističke udruge VeDRA. Oni su branili Hrvatsku istovremeno čuvajući tekovine Jugoslavije. Vodi ih bivši policijski poligrafist Ranko Britvić koji je rat proveo u svom policijskom uredu.

Premijer Plenković je Miloradu Pupovcu dao novac iz proračuna RH za 40 kulturnih centara i potvrdio da bez pomoći hrvatske izdajničke vlasti , Srbi ne bi mogli provoditi svoju velikosrpsku ideologiju.

Crkva u socijalističkoj Jugoslaviji bila je bliža vjernicima

Pin It

Ordination of Two Priests Was 'Like a Booster Shot' for the Archdiocese,  Cardinal Says | Catholic New York

"Crkva ne može i ne bi smjela zauzeti stav da samo cijepljeni smiju ući u crkvu i primiti sakramente, a necijepljeni su izbačeni. Mora naći način da i jedni i drugi imaju pristup sakramentima i Bogu", tvrdi fra Vučković.

Svećenik, filozof i sveučilišni profesor fra Ante Vučković bio je gost N1 televizije.

Na početku pandemije društvo je bilo prilično jedinstveno, pa se možemo sjetiti i kako se pljeskalo zdravstvenim djelatnicima u znak zahvale. No s vremenom je došlo do brojnih podjela koje je cjepivo dodatno produbilo: "U međuvremenu se dogodilo puno toga i to je utjecalo na ove podjele. To prvo iskustvo, strah koji smo imali od Covida, bez nekog kontakta na početku, ali svi smo bili pogođeni strahom, slikama, vjerojatno i iluzijama, maštom i svi smo bili zatvoreni kod kuće. To se dogodilo iznenada. Pokušavali smo preživjeti u zatvorenim uvjetima, to je bilo egzotično", rekao je fra Vučković.

Ističe da je postojala nada da će cjepivo donijeti povratak u normalno, a sada u društvu imamo podjele. Navodi i kako smatra da je uloga crkve u ovoj situaciji da otvori svoja vrata svima i da pokuša premostiti podjele.

"Crkva ne može i ne bi smjela zauzeti stav da samo cijepljeni smiju ući u crkvu i primiti sakramente, a necijepljeni su izbačeni. Mora naći način da i jendi i drugi imaju pristup sakramentima i Bogu", tvrdi fra Vučković.

Fra Vučković ističe da crkva podržava znanost. "Nema dvojbe da je crkva stala na tu stranu." Ipak, ističe da crkva mora brinuti i za one koji imaju drugačije stavove.

Govorio je i o crkvi u komunizmu i demokraciji, navodeći da je u socijalističkoj Jugoslaviji crkva možda bila bliže narodu.

"Crkva i pojedinci koji su joj pripadali bili su neprihvaćeni u društvu, da ne kažem da su shvaćani kao neprijatelji. Crkva nije imala nekog dubokog, živog, otvorenog kontakta s vladajućom partijom", rekao je.

"Sjećam se da sam kao svećenik i tada bio privilegiran, premda nisam imao zdravstveno osiguranje, škola mi nije bila priznata, premada sam kao svećin bio na rubu društva… U praksi, zbog ljudi koji su to znali, bio sam privilegiran. Kad je trebalo doći u bolnici, dolazio sam kao princ, a ne kao netko s ruba društva."

Kaže da je to bio svijet u kojem su svećenici živjeli od onog što su radili sa svojim vjernicima.

"To se promijenilo dolaskom slobode, dolaskom neovisne Hrvatske jer se dogodio drugačiji odnos crkve i politike", zaključio je fra Vučković.

direktno.hr

Login Form