HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Kolona sjećanja Vukovar

Stigli su u crnim limuzinama, okruženi tjelohraniteljima, prohodali, položili vijenac, sjeli u limuzine i nestali. Nitko od njih nije hodajući između grobova heroja zastao, pogledao njihovu fotografiju i ime na nadgrobnom spomeniku i rekao – hvala.

Riječ je o ustanovi čiji je osnivač Grad Zagreb, kojim od svibnja 2021. upravlja Tomislav Tomašević i stranka Možemo. Grad u sedmeročlano Upravno vijeće imenuje četiri člana, što znači da njegovi predstavnici imaju većinu i odlučujući utjecaj na odluke tog tijela.

Parlamentarni izbori održani 25. listopada u Srbiji donijeli su najveći politički potres u toj zemlji još od pada Slobodana Miloševića 2000. godine. Prema najnovijim rezultatima Republičke izborne komisije, „Studentska lista – Studenti pobjeđuju” osvojila je 52,73 posto glasova, dok je lista Aleksandra Vučića „Ujedinjena Srbija” dobila 39,15 posto.

Slobodna Dalmacija - Turudić o o ubojici iz Drniša: 'Dva su odvjetnika  davala različite odgovore, vi znate kojem se ja priklanjam'

Istražni zatvor određen je za još četvero zaposlenika Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, ali samo zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić smatra da je sud trebao prihvatiti i ostale razloge koje je predložilo tužiteljstvo.

Jedan od najvećih apsurda hrvatske politike uperen i protiv hrvatske države i protiv hrvatskoga naroda jest djelovanje od samog raspada komunističke totalitarne Jugoslavije Milorada Pupovca, samozvanog čet(l)nika Srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

3. lipnja 1991. Domovinski rat – stvaranje prvih četnički uporišta u  istočnoj Slavoniji - RADIO LJUBUŠKI

Zapravo niste zaslužili ni misao. Ni riječ. Ni slovo. Ali, jače je od mene. Razmišljajući posljednjih tjedana o Vukovaru, evocirajući slike iz Domovinskog rata, vremena u kojemu smo mnogi od nas odrasli, pa i ostarjeli preko noći, znala sam da vam želim napisati pismo. Jer, ovo pismo ste zaslužili iako možda ni neće doći do vas. No, ne bih imala mira da vam ga ne napišem.

VUKOVAR Kolona sjećanja okuplja Hrvatsku - eMedjimurje.hr

Hrvatska 18. studenoga obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Trideset i pet godina nakon sloma obrane grada, Vukovar ponovno okuplja desetke tisuća građana iz svih dijelova Hrvatske, obitelji poginulih, hrvatske branitelje i predstavnike državnog vrha, koji zajednički odaju počast svim žrtvama.

Marko Miljanić: 'Nije u redu da o Domovinskom ratu govore oni čija su braća  ovdje radila zločine' - Zadarski list

“Ja ću reći gdje je brat Milorada Pupovca. Evo ga, živi u Beogradu, glavni je narednik Vojske Srbije. On mi je doveo padobrance ovdje, padobransku brigadu, iza leđa. Drugi brat Milorada Pupovca živi ovdje kod Benkovca. Uživa u poljoprivredi. On je vodio tenkovsku kolonu na Škabrnju“, ustvrdio je.

… Bi li Hrvatske danas bilo ili bi je se u nadi, ali tiho, samo spominjalo?

Postoje datumi koji u povijesti naroda ne označavaju samo protok vremena, već postaju neizbrisivi ožiljci na kolektivnoj svijesti.

Mimohodom "Korak po korak" i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke u Škabrnji je u srijedu završeno obilježavanje 35. obljetnice stradanja toga ravnokotarskoga mjesta.Unatoč kiši, u Škabrnji se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su došli odati počast žrtvama stradanja u Domovinskom ratu.

Crkva u socijalističkoj Jugoslaviji bila je bliža vjernicima

Pin It

Ordination of Two Priests Was 'Like a Booster Shot' for the Archdiocese,  Cardinal Says | Catholic New York

"Crkva ne može i ne bi smjela zauzeti stav da samo cijepljeni smiju ući u crkvu i primiti sakramente, a necijepljeni su izbačeni. Mora naći način da i jedni i drugi imaju pristup sakramentima i Bogu", tvrdi fra Vučković.

Svećenik, filozof i sveučilišni profesor fra Ante Vučković bio je gost N1 televizije.

Na početku pandemije društvo je bilo prilično jedinstveno, pa se možemo sjetiti i kako se pljeskalo zdravstvenim djelatnicima u znak zahvale. No s vremenom je došlo do brojnih podjela koje je cjepivo dodatno produbilo: "U međuvremenu se dogodilo puno toga i to je utjecalo na ove podjele. To prvo iskustvo, strah koji smo imali od Covida, bez nekog kontakta na početku, ali svi smo bili pogođeni strahom, slikama, vjerojatno i iluzijama, maštom i svi smo bili zatvoreni kod kuće. To se dogodilo iznenada. Pokušavali smo preživjeti u zatvorenim uvjetima, to je bilo egzotično", rekao je fra Vučković.

Ističe da je postojala nada da će cjepivo donijeti povratak u normalno, a sada u društvu imamo podjele. Navodi i kako smatra da je uloga crkve u ovoj situaciji da otvori svoja vrata svima i da pokuša premostiti podjele.

"Crkva ne može i ne bi smjela zauzeti stav da samo cijepljeni smiju ući u crkvu i primiti sakramente, a necijepljeni su izbačeni. Mora naći način da i jendi i drugi imaju pristup sakramentima i Bogu", tvrdi fra Vučković.

Fra Vučković ističe da crkva podržava znanost. "Nema dvojbe da je crkva stala na tu stranu." Ipak, ističe da crkva mora brinuti i za one koji imaju drugačije stavove.

Govorio je i o crkvi u komunizmu i demokraciji, navodeći da je u socijalističkoj Jugoslaviji crkva možda bila bliže narodu.

"Crkva i pojedinci koji su joj pripadali bili su neprihvaćeni u društvu, da ne kažem da su shvaćani kao neprijatelji. Crkva nije imala nekog dubokog, živog, otvorenog kontakta s vladajućom partijom", rekao je.

"Sjećam se da sam kao svećenik i tada bio privilegiran, premda nisam imao zdravstveno osiguranje, škola mi nije bila priznata, premada sam kao svećin bio na rubu društva… U praksi, zbog ljudi koji su to znali, bio sam privilegiran. Kad je trebalo doći u bolnici, dolazio sam kao princ, a ne kao netko s ruba društva."

Kaže da je to bio svijet u kojem su svećenici živjeli od onog što su radili sa svojim vjernicima.

"To se promijenilo dolaskom slobode, dolaskom neovisne Hrvatske jer se dogodio drugačiji odnos crkve i politike", zaključio je fra Vučković.

direktno.hr

Login Form