Što bi se dogodilo kada bi SDP i Možemo! sutra preuzeli vlast u Hrvatskoj? Tko bi sjeo u Banske dvore, a kome bi pripala ministarstva? Ivica Granić odlučio se poigrati tom mogućnošću i sastaviti vladu prema aktualnim anketama i raspoloživim političkim kadrovima ljevice.
I baš ovih dana, gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić sprovodi u djelo svoju odluku kojom se zabranjuju obilježja HOS-a s pozdravom Za dom spremni pod kojima su, uz ostale, prije 35 godina, mukotrpno branjeni Vukovar i Škabrnja.
Sandra Benčić najavljuje da bi buduća vlada Možemo! i SDP-a izbacila privatnike iz gospodarenja otpadom na državnoj razini. No u Zagrebu, kojim upravlja Možemo!, privatne tvrtke i dalje sudjeluju u tom poslu, a među njima su i tvrtke povezane s Petrom Pripuzom.
Kada se analizira javno djelovanje Zorana i Vesne Pusić, nemoguće je ne primijetiti neobičan obrat koji obilježava njihove karijere. Oboje su izgradili desetljeća prepoznatljivosti na neprestanom raščlanjivanju, kritiziranju i podučavanju države u čijem stvaranju nisu željeli sudjelovati, niti su ga podupirali.
Pitanje “Zar ljudske kosti manje vrijede?”, ogoljuje surovu stvarnost modernog društva. Zaštita vode i okoliša postala je prihvatljiva, moderna i društveno poželjna borba koja lako okuplja ljude. S druge strane, borba za ekshumaciju žrtava iz krških jama predugo je gurana na marginu, etiketirana kao politizacija ili kopanje po prošlosti.
Njemačka je godinama bila “meka” za radnike, a posljednjih godina postala je poželjna ilegalnim migrantima. Tome je pridonijela “kultura dobrodošlice” koju je uvela Angela Merkel za vrijeme migrantske krize 2015. Žestok priljev migranata sada ima i vidljive posljedice: život na račun države, visoke stope kriminala, a sve su češći problemi u školama gdje čak mora intervenirati i policija.
Ipak, redateljev uradak nije uspio pomoći "prijatelju" Vučiću da se održi na vlasti pljujući po Hrvatima. A Lučevu sad preostaje samo da se "pere" od pljuvački Hrvata. Pri tome mu sudjelovanje deset dana u Domovinskom ratu baš i neće pomoći. Ljude se sudi po djelima, a za prava djela treba imati karaktera…
U četvrtak, 29. listopada 2026., u Zagrebu je umro čovjek koji je cijeli život dokazivao da se može istovremeno biti jedan od najvećih matematičara svijeta i jedan od najupornijih Hrvata. Josip Pečarić, rođeni Bokelj iz Kotora, redoviti član HAZU, profesor čije su teorije nejednakosti otvarale vrata na svim kontinentima, otišao je tiho.
Pri tome su Europska unija i europski lijevo-liberalni establishment pokazali dvostruka mjerila prema demokratskim standardima. Dok su potezi PiS-a izazivali snažne reakcije i optužbe za rušenje vladavine prava, Tuskove postupke europske institucije i politički saveznici prešućuju ili opravdavaju
