Hrvatska ima ljude i potencijal, ali problemi i neispunjena obećanja ostaju.
Hrvatska je država koja ima ljude, znanje, prirodne resurse i sve preduvjete za kvalitetniji život svojih građana. Ipak, desetljećima se vraćamo istim pitanjima. Zašto se sporo mijenjamo? Zašto se sposobnost često manje cijeni od poznanstva?
Prošlo je vruće, oporo ljeto, koje se prelilo u tople, varljive dane rane jeseni. A onda je došao listopad i donio hladni dah koji se uvukao u svaku poru vukovarske četvrti Sajmište. Miješao je magle od hladnoće s maglama prašine i eksplozija, u kojima se disao barut, a sudbina grada kovala u neizvjesnosti.
Alice Weidel, supredsjednica Alternative za Njemačku (AfD), poručila je da je Nijemcima dosta politike koja djeluje protiv interesa vlastite zemlje. Njezina objava dolazi nakon nove ankete u Brandenburgu, prema kojoj AfD uživa potporu čak 40 posto birača, dok je Kršćansko-demokratska unija (CDU) pala na samo 9 posto.
Reagirajući na kritike Volodimira Zelenskog na američki sporazum s Rusijom o isporuci dizela, američki predsjednik Donald Trump rekao je kako smatra da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika.
Pandemijski sporazum Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) predstavlja se kao važan korak prema zaštiti čovječanstva od budućih zdravstvenih kriza. No, iza najava međunarodne solidarnosti, zajedničke pripravnosti i učinkovitijeg odgovora na pandemije, otvaraju se brojna ozbiljna pitanja.
Kada se ukupan iznos državne potpore podijeli s brojem prodanih karata, dolazi se do apsurdnog podatka da hrvatski porezni obveznici po svakom gledatelju u kinu subvencioniraju iznose od 100, 200, pa i više od 500 eura. Dok komercijalni naslovi moraju opravdati svaki uloženi cent na tržištu, za povlašteni krug autora i producenata tržište i odaziv publike uopće ne postoje kao kriterij uspjeha.
Vijest da Francusku već tjedan dana potresaju prosvjedi učenika, koji su poprimili nasilni karakter sveopće pobune protiv vlasti, nije više ni vijest za naslovnice. Ako probate “izguglati” nešto o tome, zadnje su vijesti uglavnom stare dva dana, tako da ćete steći dojam kako se stvar okončala nakon što je francuska vlada ponudila ustupke, premda su se u stvarnosti prosvjedi nastavili jednakim intenzitetom.
Zamisao o proširenoj, 'Velikoj' Srbiji nije se, zapravo, mijenjala od vremena Vuka (Stefanovića) do vremena Vučića, Aleksandra. Razlikovale su se samo zamišljane metode njezina ostvarenja. Prisjetimo se govora donedavnoga srpskog predsjednika, pred okupljenim Srbima usred Hrvatske, u Glini, sredinom ožujka 1995.
Zagužvalo se posljednjih tjedana na političkoj sceni kao da parlamentarni izbori nisu tek za godinu i pol. Svi nešto osnivaju, ujedinjuju, spajaju i sve to uz nezaobilaznu medijsku ofenzivu kao logičan PR instrument svojih političkih poteza.
