Spušta se gusta (milenijska) magla iznad Zagreba…

Detalji

Objavljeno: Srijeda, 17 Travanj 2019 09:07

fShare

Tweet

Ugostiteljski lobi traži nove gradske toponime da obogati ponudu - i pokuša zgrnuti novac, pa je Milan Bandić odlučio 'Zagreb vratiti na Savu'. Zemljište se proteže uzduž obje obale rijeke Save u dužini od oko sedam kilometara, od jezera Jarun na zapadu, do Toplane Zagreb na istoku

a uključuje tri lokacije na kojima će se realizirati projekt 'Aktivnosti na Savi', za što će se iz gradske blagajne izdvojiti pet milijuna kuna, a trebala bi to biti i prva faza većeg projekta 'Zagreba na Savi', koji bi zajedno u budućnosti trebali raditi Grad, država i HEP

Hrvatska metropola već nekoliko godina nema neprilika s gustom maglom, ta ga neugodna meteorološka pojava zaobilazi, ali mnogo su neugodnije magle koje su se nadvile, i ne razilaze se, nad neke punktove, projekte, osobe, slučajeve… pod nadležnošću Grada, a što u prijevodi znači u milosti ili nemilosti zagrebačkog gradonačelnika Bandića i, neki će dodati – Bandićevih gospodara. Ugostiteljski lobi traži nove gradske toponime da obogati ponudu – i pokuša zgrnuti novac, pa je Milan Bandić odlučio „Zagreb vratiti na Savu“.

„Mi smo kukavice, bojimo se rijeke jer ju nismo uspjeli umiriti i staviti u funkciju kako bi ju vratili Zagrepčanima. Ovo nije projekt koji će se napraviti preko noći, radi se o milenijskom projektu i on se ne može završiti unutar godine dana, nego će za njegovu realizaciju proći barem 12 do 14 godina“, kazao je Bandić prije nekoliko mjeseci. U međuvremenu je oguljen veliki dio travnatog terena uz Savski nasip, od Željezničkog mosta prema istoku i Mostu slobode. Republika Hrvatska dala je u zakup Gradu Zagrebu zemljište površine oko 125 hektara. To je uređeni inundacijski pojas rijeke Save za postavljanje pokretnih i privremenih objekata, štandova, te za uređenje sportsko-rekreacijskih terena.

Zemljište se proteže uzduž obje obale rijeke Save u dužini od oko sedam kilometara, od jezera Jarun na zapadu, do Toplane Zagreb na istoku, a uključuje tri lokacije na kojima će se realizirati projekt „Aktivnosti na Savi“, za što će se iz gradske blagajne izdvojiti pet milijuna kuna, a trebala bi to biti i prva faza većeg projekta „Zagreba na Savi”, koji bi zajedno u budućnosti trebali raditi Grad, država i HEP. U gradskim kuloarima taj Bandićev pothvat nazivaju – „Advent na Savi“, smatraju ga i bezveznim i beskorisnim, jer koliko god Slovenci danas, s pet novih hidroelektrana, mogu kontrolirati Savu, uvijek će se dio vode u nekom trenutku izliti iz korita i poplaviti sadržaje u koje je netko nešto uložio. A na tom prostoru uz Savu, planirano je da u ljetnim mjesecima „živi“ kino na otvorenom s montažnim tribinama, četiri terase s ugostiteljskom ponudom, sunčališta, a ranije planirani bazen je, po svemu sudeći – otpao iz projekta.

Zašto Zagreb ne bi imao neboder od 200 katova?

U najvećoj je magli Bandićev megaprojekt, za kojeg i osobno kaže da je bio njegova originalna ideja, „Zagrebački Manhattan“ ili „Grad u Gradu“ – kako se kolokvijalno naziva nešto što će se jednoga dana, ako zaživi, službeno zvati – „Zagreb City“, a trebao bi se rasprostirati na 1,1 milijun četvornih metara na južnoj obali Save, na današnjoj lokaciji Zagrebačkog velesajma i Hipodroma…

Gradsko izaslanstvo na čelu s Bandićem nedavno se sastalo u Dubaiju s predstavnicima tvrtke Eagle Hills iz Abu Dhabija, koja bi trebala biti strateški partner gradu u izgradnji „Zagrebačkog Manhattana“, a po povratku je Bandić rekao:

„Ljudi iz gradskih ureda dobili su zadatak da na prostoru omeđenom Savom, Avenijom Većeslava Holjevca, Avenijom Dubrovnik i Ulicom Radoslava Cimermana, naprave projekt koji će biti na ponos građana ovog grada i koji će ostati sa zlatnim slovima upisan u povijesti. Velesajam će biti inkorporiran u taj novi Zagrebački City, bit će tu i Kongresni centar. Seli se Hipodrom, seli se igralište NK Lokomotive, ruši se Velesajam, ravna sa zemljom. Suludo bi bilo da gledamo 20 konja, četiri štale i jedan hangar na površini od 550.000 kvadrata. To ni pijani milijarderi ne bi dozvolili. Investitori, koji god to bili, definirati će što će se tamo graditi. Ako netko hoće napraviti neboder od 200 katova, neka ga napravi. Zašto Zagreb ne bi imao neboder od 200 katova? I gledao Zagreb iz ptičje perspektive. Ako ja poživim, možda gore budem imao neku malu kancelariju. I gledat ću odozgo cijeli grad i projekte koje smo realizirali zajedno”.

U investitorskom desantu na Beograd, u kojem već šestu godinu niče njihova verzija „Manhattana uz Savu“, investicije vrijedne oko tri milijarde eura, osim struke, pregaženi su GUP-ovi, zakonska regulativa i studije o izgradnji visokih objekata, a ugašena je i Agencija za prostorno planiranje Srbije! Ukinuto je ili izmijenjeno 29 zakona, donesen je poseban zakon „Lex specialis“, koji investitorima u projekt proglašen od državnog interesa, dopušta da primjene bilo koji svjetski građevinski standard i zakon, bez obzira na zakonsku regulativu u Srbiji.

Jedino je jasan – Bandićev blagoslov…

Zagrepčani još nisu dobili jasne, nedvosmislene i konkretne odgovore o projektu „Zagrebački Manhattan“, iako je Klub zastupnika lijevog bloka pokušao nedavno na dnevni red Gradske skupštine uvrstiti prijedlog da gradonačelnik podnese izvješće o projektu „Grad u Gradu“. Skupština je prijedlog odbila, a Milan Bandić je poručio da Zagrebu – „ne treba nova Varšavska“, aludirajući na svojedobne prosvjede u središtu Zagreba zbog gradnje Horvatinčićeva trgovačko-stambenog kompleksa Centar Cvjetno.

U možda i najveći projekt u povijesti Zagreba, a svakako najveći za Bandićeve vlasti, građani, ali i struka ulaze sa samim nepoznanica. Točnije, sve je u magli – i kako projekt izgleda ili bi trebao izgledati, i što će se sve točno graditi, a što će se rušiti, kada bi radovi trebali započeti, koji su rokovi izgradnje i koliko će sveukupno trajati te, naravno, tko će i koliko sve to platiti… Jedino što se dosad iskristaliziralo i ima, jasno, Bandićev blagoslov – da se Nogometni klub Lokomotiva preseli s budućeg velikog gradilišta, s domicilne Kajzerice u gradski nogometni centar Zagrebello, u Veslačkoj ulici, tik uz sjevernu stranu Savskoga nasipa. No, postavlja se pitanje, hoće li onda zagrebački nogometni stogodišnjak NK Zagreb, odnosno ono što je od njega ostalo pod ravnanjem Bandićeva zemljaka i ortaka Dražena Medića, postati beskućnik ili će dijeliti Zagrebello s godinama već Dinamovim sestrinskim klubom Lokomotivom?

NK Zagreb u dvije se godine strmoglavio iz Prve u Treću nogometnu ligu u kojoj tavori na dnu i dosta je izgledno da padne i niže. Doduše, svevlasnik NK Zagreba, Dražen Medić, iako je prije gotovo godinu dana kažnjen s trogodišnjom zabranom rada u sportu, i dalje se drži kluba kojeg je upropastio kao vlastite djedovine i operativno vodi klub i na terenu i u kancelariji, pojačao je uoči proljetne sezone momčad s nekolicinom legionara u nakani da pokuša sačuvati nekoć nogometnom ponosu Grada – trećeligaški status.

NK ‘Zagreb’ više ne stanuje u Kranjčevićevoj…

U međuvremenu, NK Zagreb je nakon pola stoljeća ostao bez stadiona u Kranjčevićevoj; ugovor kluba s Gradom Zagrebom o zakupu stadiona krajem 2017. nije produžen, jer klub, kako je objasnio pročelnik Ivica Lovrić, nije poštovao ugovorne obveze, što se ustanovilo uvidom o stanju stadiona. Tako je stadion u Kranjčevićevoj predan na upravljanje Ustanovi za upravljanje sportskim objektima Grada Zagreba. Tada još kao drugoligaš, Zagreb je u nastavku sezone igrao utakmice u Kranjčevićevoj, a otkako je ispao u treću ligu, igra na nekim drugim licenciranim terenima u Zagrebu – na igralištu Trnja, HAŠK-a, pa i u Veslačkoj, dok u Kranjčevićevoj danas igraju dva zagrebačka prvoligaša – Lokomotiva i Rudeš.

Nedavno je Nogometnom klubu Zagreb istekla i koncesija za upravljanje i korištenje raskošnog nogometnog kampa Zagrebello, a Grad ju očigledno nema namjeru produžavati sa istim „stanodavcem“, pa je zato i javno lansirana priča da Lokomotiva s Kajzerice dolazi u gnijezdo NK Zagreba. Stari „zagrebaši“ se pitaju – kako je moguće da zbog neodgovornog vladara pati cijeli klub, sav pomladak i svi treneri koji će na kraju bez egzistencijalne osi svog sportskog života, bez objekta na kojem mogu trenirati, napredovati i natjecati se?

„Zamislite da zbog nekog školskog direktora koji loše radi svoj posao, netko odluči zatvoriti školu!? Tko je i zašto odlučio pokopati Nogometni klub Zagreb? Kako je moguće da Medić i dalje operativno i na svaki drugi način vodi klub, iako je suspendiran sa svih funkcija u sportu, odnosno kažnjen trogodišnjom zabranom rada?! Što je poduzeo Zagrebački nogometni savez da makar deklarativno zaštiti jednog od najstarijih članova svoje nogometne obitelj?“, pita se Ante Vrdoljak, najdugovječniji predsjednik u povijesti NK Zagreb.

U Zagrebellu nije uložena ni – kuna…

„Zagrebački nogometni savez vodi brigu o onome o čemu može voditi brigu, prije svega zaštitili smo sve igrače i trenere u mlađim kategorijama da mogu regularno završiti sezonu. Jedine ovlasti nad objektima ima Grad Zagreb i vjerojatno ima dobre razloge zašto nije produžio s NK Zagrebom ugovor o koncesiji u Kranjčevičevoj. Osim toga, Hrvatski nogometni savez obvezao se urediti stadion i travnjak i tribine, ali samo pod uvjetom da na njemu igraju prvoligaši. I to je učinio i tamo sad nastupaju prvoligaši, a ZNS je Zagrebu osigurao terene u gradu na kojima igra svoje trećeligaške utakmice“, kaže nam predsjednik ZNS-a, Tomislav Svetina, donedavni direktor Dinama.

Na pitanje, ima li informaciju da će NK Zagreb ostati i bez Zagrebella, Svetina odgovara: „Kad ste zadnji puta bili tamo? Otiđite, pa pogledajte. Zagrebački nogometni savez prosljeđuje NK Zagrebu gradski novac za održavanje Zagrebella, ali ono što sam ja tamo zatekao govori mi da u održavanje nisu uložili – niti kunu. Centar je devastiran i posve razumijem gradske oce ako ne žele produžiti ugovor o zakupu s NK Zagrebom, jer nije dobar gospodar. A što se Medića time, mi tu ne možemo ništa – njega može razvlastiti samo Skupština kluba“. Svetina dodaje da su u NK Zagrebu upravo u tijeku razni nadzori gradskih službi.

Znači li to da će se ipak obistiniti Bandićeva najava od prije nekoliko mjeseci, kada je gostujući na Radio Sljemenu, rekao da će se Dražena Medića „rješavati“ onog trena kada klubu istekne koncesija na Zagrebellu. Pa, kako je koncesija istekla, sada se pronalazi način kako iz kluba izmjestiti čovjeka koji se ne da, pa ne da, pa i zabranama rada unatoč… Medić, kažu nam ljudi bliski njegovu klubu, ne želi otići praznih ruku, a potražuje, prema njihovim informacijama, između 25 i 30 milijunan kuna koje je uložio!? U što?

Veliki ‘investitor’ Dražen Medić…

Ako je ulagao svoj novac u tuđi, tj. gradski objekt, pitanje je – tko mu je to dopustio? Ako mu je netko dopustio, a on tvrdi da je najviše svoga novca uložio u Zagrebello, valjda postoji neki ugovor o tome, a ako postoji, onda se možemo zapitati – tko to i zašto Mediću otuđuje vlastita sredstva? Pa tko bi pametan dao 25-30 milijuna kuna svoga novca bez pokrića?! Pitanje je i zašto Medić o svemu govori samo kuloarski, jer ako postoji neki NK Zagreb, ako postoji neka Uprava, ako postoji neka odgovorna osoba, koja još pritom tvrdi da je uložila svoj golemi novac u projekte NK Zagreb, onda bi, valjda, trebala javno i glasno vrisnuti kad klubu uzimaju objekte o kojima ovisi njegova daljnja egzistencija.

Ali, ne! Medić šuti, nije pustio ni glasa, pa nas tjera da pretpostavljamo da se radi o nekom prešutnom dogovoru između njega i njegovog vjernog zaštitnika, Milana Bandića. Iz kojeg bi Medić, osim svakojako kompromitiran, mogao ipak izaći – financijski neoštećen. U prijevodu: vuk bi bio sit, ali ovce ne bi bile na broju. Nogometni klub Zagreb mogao bi nestati u smrtnom hropcu, zdrobljen između megalomanije i kleptokracije s jedne i sustavne nebrige s druge strane, kao da ga nikada bilo nije. Bez imovine, bez objekta, bez stadiona, bez igrača, bez trenera, bez predsjednika, bez Skupštine.

Samo s bogatom poviješću omiljenog gradskoga kluba, koji je početkom ’90-ih, ako izuzmemo dva državna kluba, Croatiju i Hajduk, bio – najbolji hrvatski klub. U vrijeme kada je NK Zagrebom predsjedavao Ante Vrdoljak, a sportski direktor bio njegov prijatelj, Dražan Jerković, legendarni Dinamov golgeter, Zagreb je dva puta bio drugi u Prvoj HNL, uvijek iza Hajduka, pa se era njihove vladavine smatra – zlatnim razdobljem „pjesnika” iz Kranjčevićeve ulice.

Nedugo nakon što su se razdužili, klub je s drugom upravljačkom garniturom, ali na njihovim zasadama, te sa Zlatkom Kranjčarom na klupi, 2002. osvojio i naslov prvaka Hrvatske. Jedini klub, uz Dinamo i Hajduk, kojem je to uspjelo u neovisnoj Hrvatskoj…!

Romana EIBL/7Dnevno 

• Prethodno
• Sljedeće