HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

EKSHUMACIJA ZA BUDUĆNOST Prizorište suočavanja s istinom - Glas Koncila

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.) predložila je Vladi RH da se 23. kolovoza u Hrvatskoj proglasi Danom nacionalne žalosti. Tog dana bit će održan dostojanstveni ukop  814 osoba čiji su posmrtni ostaci izvađeni iz jame Jazovka, a koje su bez suda i suđenja pretežno nakon Drugog svjetskog rata na  najokrutnije načini ubili Titovi partizani i komunisti

Grad Zagreb na čelu s Tomaševićem i Ministarstvo kulture i medija Obuljen Koržinek (Demokršćani) uz Europsku uniju glavni su financijeri udruga koje se bave proizvodnjom kulturnog smeća čiji su autori netalentirani i duhovno siromašni te slijedom toga i sviraju na smeću, izlažu smeće, izvrću se po podu, cvile, sikću, režu se nožem, skidaju goli, pljuju na ogledalo i plešu poput opsjednutih osoba.

Razgovor s novinarom i publicistom Josipom Jovićem

Razgovarali smo s Josipom Jovićem, novinarom i publicistom, o rezultatima nedavno održanih lokalnih izbora, stanju na hrvatskoj političkoj sceni, ulozi predsjednika Republike te dubinskim uzrocima sve izraženijeg nepovjerenja građana u političke procese.

Marko Perković Thompson već godinama izaziva snažne reakcije u javnosti, no rijetko tko se ozbiljno bavi analizom njegove glazbe. Danas donosimo cjelovitu dekonstrukciju mita koji je nastao oko njegovog stvaralaštva, posebno među onima koji se vole nazivati glazbenim znalcima s lijevog spektra.

Mislila sam da neću više, ali moram. Iako je manje-više sve rečeno o koncertu Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu, ostalo je tek nekoliko dana do subote. Subote do koje ‘hrvatski’ ljevičari odbrojavaju s većim žarom nego kad čekaju Novu godinu. No, možda su neki zaboravili da je ova subota ujedno i prva u mjesecu. To znači da će za ‘hrvatske’ ljevičare ona biti dvostruki dan žalosti:

Kod Spomen obilježja u šumi Brezovica kod Siska održana je u nedjelju ovogodišnja proslava navodnog antifašističkog ustanka. Nazočne su bile viđenije antifašističke posvuduše, od Stipe Mesića sa štapom, preko bjeloglave Kosorice do krivoustog Senfa, a od triju nam predsjednika tek izaslanstva.

Premijer Andrej Plenković u srijedu je potvrdio da šef DP-a Ivan Penava neće ići u Vladu već će ostati potpredsjednik Hrvatskog sabora te će voditi povjerenstvo koje će se baviti žrtvama nakon 2. svjetskog rata, a u Vladi će i dalje ostati ministri iz kvote DP-a.

Glasači DP-a napali i izvrijeđali Penavu na Facebooku. "Foteljaški pokret,  obraz đon" - Index.hr

Licemjerje, najlakša riječ za opisati Ivana Penavu. Sada će osim saborske plaće dobivati i naknadu za mjesto predsjednika Povjerenstva za zločine nakon Drugog svjetskog rata. Čovjek koji priča o žrtvama komunističkog režima u poraću i nakon poraća, o Bleiburgu na kojem nikada nije bio, o Jami Jazovku za koju ne zna gdje je, ali zna za Brezovicu i ne smeta mu.

Bosanac

Prošlo je nešto više od godinu dana otkako je Ivana Kekin Gordanu Bosancu prepustila mjesto u Europskom parlamentu. Čime se u protekloj godini u Bruxellesu bavio najpoznatiji (hrvatski) homoseksualac iz redova Možemo? Koje teme otvara Bosanac i koga zbilja predstavlja u glavnom gradu Europske unije?

Može biti slika sljedećeg: 4 ljudi i tekst "DOMOVINSKI POKRET PROTIV DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE KOMUNIZMA! o 0 UKUPNO UKUPNO 83 6 77 Glasovanje GlasovanjeDanusjecanja o Danu sjećanja na žrtve komunizma HDZ DP protiv!"

Domovinski pokret protiv Dana sjećanja na žrtve komunizma!

Na znanje svim domoljubima i potomcima onih čije su kosti razasute po jamama križnih putova!

Demografi tvrde da Hrvatska ima manje od četiri milijuna stanovnika

Pin It

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Profesor Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati.

Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika, piše Večernji list. Nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod četiri milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.

Još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

"Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima", kaže demograf Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika. "Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća", govori Šterc.

Da imamo realno četiri ili manje od četiri milijuna stanovnika s kolegama se slaže i demograf Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. "Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva", kaže Strmota.

Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a istodobno 3,774.548 birača u Hrvatskoj, koliko ih vodi Ministarstvo uprave. Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Da ne govorimo o tome da smo, prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018., imali 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade kod nas, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo da bi se objasnio takav kupus od podataka.

direktno.hr

Login Form