HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Gitarist Hladnog piva i vijećnica “Možemo” uhvaćeni u trgovini afričkom  djecom – Pomogao im je i MUP Hrvatske? – Vijesti – Logično

Postavljam pitanje što rade naše službe. Poznato je da se dijelu djece gubi svaki trag. I to u vrhu Ministarstva unutarnjih poslova znaju. Ja to pouzdano znam. Zašto šute?

Da je reanimacija i renesansa jugosocijalističkog, antihrvatskog mentalnog sklopa u potpunom zamahu, svjedočimo svakog dana. Netko je rekao da Zagreb podsjeća na glavni grad SFRJ. Potpuno se slažem. Mi smo upravo ta, nekad omražena država, ali u granicama avnojevske Hrvatske.

Na opasku voditelja da bi možemovci mogli dobiti doživotni zatvor, nastavi li ih ovako braniti Plenkovićev ministar - Gordan Grlić Radman, nadovezao se: “Imaju šanse k’o tele kod mesara! Zambijske vlasti za ovaj su se postupak dobro pripremile i neće dopustiti nikakav pritisak!”

Peternel: Osobno sam doživio puno veće govore mržnje od Indexa nego što će  Plenković ikada; nemojmo biti mimozice

Nema dovoljno programa, pogotovo medijskih programa gdje bi se promoviralo micanje djece od ekrana i komunikacije preko mobitela natrag na školska igrališta povezivanjem s nekim sportskim sadržajem koji bi im okupirao misli. Čast svakome, ali na Hrvatskoj radioteleviziji imamo promociju transrodnosti preko crtića, umjesto da imamo slične crtiće koji će promovirati i pozivati djecu da izađu van 

Nažalost, naša zemljišta i naše njive od 01. srpnja 2023. mogu kupovati stranci. Nisam vidio da su vrli domoljubi rekli hajmo produžiti moratorij, ne dozvolimo da nam pokupuju Slavoniju i da sebi izvoze najbolju hranu, a nama da uvoze GMO hranu uz svoju bogomdanu zemlju koju smo krvlju branili. Hrvati, moramo zaštititi svoju zemlju!

Afera Zambija je kao ništa prije do sada, otvorilo mjesta sumnji da središnja nacionalna stranka patriotskog naboja kakvom HDZ sebe želi predstaviti pred konzervativnijim i nacionalno svjesnijim dijelom birača, kao najozbiljnijeg tajnog partnera u budućnosti doživljava ekipu iz stranke Možemo.

What Do We Need to Know about Armageddon?

Razgovor s kolumnistom i književnikom Damirom Pešordom

Konzumacija kukaca, jedenje ili kompostiranje ljudi, legalizacija incesta, zoofilije, uskoro vjerojatno i pedofilije i nekrofilije, osporavanje spola … Sve su to u biti ciljani udarci na zabrane i tabue duboko utisnute u strukturi ljudske osobnosti

Migration – Dan Glazebrook

Njemačka: Svaki tjedan 1.500 ilegalnih migranata više, vlasti deložiraju njemačke obitelji da bi ih smjestili?

Krijumčari ljudima svakog tjedna prebace više od 1.500 migranata u Njemačku, a očekuje se da će ta brojka znatno porasti s dolaskom toplijih temperatura, upozorio je predsjednik najvećeg njemačkog policijskog sindikata.

General Prkačin: 'Podržati vampire Broza Tita znači mrcvariti duh hrvatskih  žrtava' – narod.hr

Bio sam vrlo jasan kad sam rekao da je glavni uzrok i razlog silnih problema i štete koja se nanosi Hrvatskoj nedostatak domoljublja, nacionalne svijesti, ne znanje, elementarno nepoznavanje činjenica, bahatost i arogancija Andreja Plenkovića.

Milorade Pupovac prešli ste odavno sve granice hrvatskog strpljenja, što vam je jasno poručeno iz veoma tolerantne multikulturalne sredine kao što je Pula.  Već 33  godine mi Hrvati izloženi smo vašim  nasrtajima  na našu opstojnost, našu državnost, našu kulturu, naš hrvatski jezik i  naš cjelokupni identitet.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form