HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Karte seksalice ilustracija - Women in Adria

Potpuno je nevjerojatno da je itko mogao pomisliti da je to nešto što bi djeca trebala odgovarati u javnom prostoru, a reći da to nije bilo namijenjeno za djecu u trenutku kada se taj isti materijal predstavlja na konferenciji koja se tiče seksualne edukacije u školskom sustavu na lokalnoj razini....

U vrijeme uhićenja prošle godine Ćelap je bio predsjednik SDSS-a u općini Topusko, bivši je općinski vijećnik, a bio je kandidat te stranke na izborima za Hrvatski sabor. Sam Ćelap hvalio se kako je snajperom ubijao pripadnike HV-a koji su 'padali kao vrapci'

Zvijezda desnice u usponu oprala monsinjora Kutlešu: "Kao Hrvat i katolik,  ne bih nikada to napravio"

Sporne kartice koje su se pojavile u javnosti kao one koje bi navodno trebale biti dio seksualnog odgoja u zagrebačkim školama otvorilo je niz tema. Iako gradske vlasti demantiraju informacije, postavlja se pitanje kome su onda one namijenjene, ako su predstavljene na konferenciji "Sveobuhvatna seksualna edukacija u lokalnom kontekstu"

Germany: 30,000 potential suspects in pedophile ring – DW – 06/29/2020

Vlast Možemo u Zagrebu optužuje za dezinformacije udrugu U ime obitelji, portal Narod.hr i sve koji donose točne informacije o njihovu pokušaju zloupotrebe škola i javnoga novca kroz uvođenje „zdravstvenog“, odnosno „seksualnog odgoja“ kao izbornoga predmeta u zagrebačke osnovne i srednje škole.

Convicted paedophile brands residential school abuse allegations 'rubbish'  | The Independent

Dok ovo pišem, ponedjeljak je ujutro, još ne znam hoće li tko doista pametan postaviti pitanje o seksualnom odgoju u školama, za manju djecu koja će se igrati seksalicama a ne plišanim medvjedićima. Početna moja (i završna) tvrdnja: pedofilska bagra ulazi u škole. Gdje su zaštitari?

Tučnjava stranih radnika ispred šoping centra u Zagrebu: Morali ih  razdvajati

U Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci 2025. godine izdano više od 124 tisuće dozvola za boravak i rad stranim državljanima. Veći dio njih dolazi zbog novog zapošljavanja, dok značajan broj čine sezonski radnici, ponajviše u turizmu i ugostiteljstvu. Turizam, građevinarstvo i industrija i dalje su sektori s najvećim brojem stranih radnika, dok je najviše zaposlenih iz BiH, Nepala i Srbije.

Karte seksalice” - edukativni materijal namijenjen maloljetnicima u sklopu  uvođenja seksualnog odgoja u Gradu Zagrebu : r/hreddit

Kolumnist i publicist Davor Dijanović u svom novom tekstu pod naslovom “NOVO PERVERZNO” upozorava na zabrinjavajuće ideološke eksperimente koji se, pod krinkom zdravstvenog i seksualnog odgoja, uvode u škole i vrtiće. Posebno kritizira materijale poput tzv. “Karti seksalica”, koje djeci postavljaju pitanja daleko izvan okvira primjerenog odgoja

'transrodan'

Nakon što je FBI otkrio ljevičarske natpise na čahurama metaka ubojice Charliea Kirka i evidentno političke motive napada, najnoviji izvještaji pokazuju kako je Tylor Robinson bio u romantičnoj vezi s muškarcem koji se identificirao kao ‘transrodan’.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća u vrijeme mog školovanja, kroz nastavu i izvannastavne aktivnosti stalno smo bili podvrgnuti političkom pranju mozga. Počinjalo je s u potpunosti politiziranim predmetima (ONO i DSZ, Marksizam i socijalističko samoupravljanje), a nastavljalo se s onima koji su po nazivu naizgled bili neutralni, ali su sadržajno bili "natopljeni" ideologijom.

Stranka Možemo koja je na vlasti u Zagrebu uvodi seksualnu edukaciju u osnovne škole, a program bi se provodio od 5. do 8. razreda. Pod krinkom skrbi za mentalno zdravlje djece u okviru tzv. zdravstvenog odgoja, ono što se želi progurati je seksualni preodgoj prema modelu lijevo-liberalne agende.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form