HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Puštanje Arkana do danas nije razjašnjeno

Uz godišnjicu pada Vukovara: Arkan je ubijao u Hrvatskoj i BiH pod komandom tajnih službi i JNA

Zagrebački sudac koji je predsjedao sudskim vijećem Vladimir Vinja zatražio je međutim praktički odmah njegovo puštanje na slobodu pod okolnostima koje do danas nisu razjašnjene. Istog dana Arkana je privatni avion odvezao s Plesa natrag u Srbiju. Članak navodi i da je Arkana osobno Upravitelj ispratio iz zatvora iako je imao slobodan dan. 

Zvonimir R. Došen: Hrvatsko Antunovo - Dan Hrvatskih [...]

Trinaesti lipnja svake godine Hrvati diljem svijeta slave blagdan Svetoga Ante Padovanskog. Sveti Ante rođen je 1195. u Lisabonu, glavnom gradu Portugala. Krsno mu je ime bilo Fernando Martins deBulhoes.

Šarić: ‘Stoka’ ju je stvorila, a mi nemojmo biti ovčice [...]

Šok i nevjericu kod neupućenih izazvala je vrhunska pravnica Sandra Benčić kada je HDZ-ovce na sjednici Saborskog odbora za Ustav nazvala stokom. Nakon početnog špekuliranja i nagađanja medija je li zbilja rekla “stoka” ili možda nije, Benčić je ipak odlučila priznati da je svoje mecene iz vremena studiranja i udrugarenja doista nazvala – stokom.

Orešković o ZDS-u i HOS-u ponavljala velikosrpsku i [...]

Orešković je kritički govorila o svemu domoljubnom i konzervativnom u hrvatskom društvu, a posebno se obrušila na HOS i ZDS pri čemu je koristila teze bliske velikosrpskom narativu. S druge strane, Igor Peternel branio je vrijednosti koje je Orešković napadala, a istaknuo je i kako je za njega homoseksualna povorka “apsurdna i deplasirana”. 

Mladen Pavković: Kako je Sabor zbog jednog braniteljskog [...]

Branimir Glavaš ipak ide u zatvor | Hazud.hr

Pravomoćna presuda kojom je Branimir Glavaš osuđen na sedam godina zatvora za ratne zločine u Osijeku 1991. označila je kraj jednog od najdužih i najkontroverznijih procesa u povijesti hrvatskog pravosuđa. Ovaj slučaj najbolje oslikava dramatičan događaj s kraja 2006., kada je državni vrh po hitnom postupku mijenjao zakon kako bi spriječio dodjelu jednog braniteljskog priznanja.

Put u zaborav! Dalija Orešković na tragu Vlatke, Stazića i [...]

Ako postoji jedan prostor u kojem Dalija Orešković još uvijek djeluje kao da je relevantna, onda je to – Facebook. Ne Sabor, ne mediji, ne politička scena. Facebook. Tamo vodi ratove koje nitko nije tražio, odgovara na komentare koje nitko ne pamti i polemizira s ljudima koje nikad nije srela. I to ne povremeno, ne kad stigne, nego kao da joj je to radno mjesto.

Je li gay parada hrvatska točka bifurkacije?

1,874 Sadomasoquismo Hombre Royalty-Free Images, Stock Photos & Pictures | Shutterstock

U jednom intervjuu tek nepune četiri godine – premda se čini da je prošao jedan čitav paralelni život – moj tadašnji sugovornik, psihijatar Herman Vukušić, kazao je da se naše društvo nalazi na svojevrsnoj prekretnici spomenuvši točku bifurkacije.

Osuđeni su svi koji su uspješno vodili obranu Hrvatske

Rečenica koju je '91. izgovorio na večeri sumira Glavaševu figuru tada u Osijeku: 'Ja sam vam ovdje policija i sud' | Telegram.hr

Sud potvrdio: Branimir Glavaš osuđen na 7 godina zatvora

Visoki kazneni sud potvrdio je presudu u slučaju “Selotejp” i odbio sve žalbe državnog odvjetništva te optuženih Branimira Glavaša, Gordane Getoš-Magdić, Dinka Kontića i Zdravka Dragića.

Skandal na Hipodromu: Optužbe za ilegalni transport i krađu [...]

People stand amid a scattered pile of wood and debris inside a damaged area, with a man in a yellow shirt nearby and others inspecting the rubble.

Zagreb 24 objavio je video u kojem možete vidjeti okrutni prisilni utovar konja sa zagrebačkog Hipodroma. Zagreb 24 direktno optužuje gradonačelnika Tomaševića za krađu konja

Pokušaj ubojstva u Belfastu dio je šireg problema s [...]

belfastu

Brutalni napad nožem u sjevernom Belfastu, gdje je sudanski migrant teško ozlijedio lokalnog stanovnika, ponovno je podsjetio na ozbiljne probleme koje masovna migracija donosi Ujedinjenom Kraljevstvu. Ovaj slučaj dio je šireg obrasca nasilnih zločina, neuspješne integracije muslimanskog stanovništva i policijske popustljivosti prema migrantima iz straha od optužbi za rasizam i islamofobiju.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Detalji
Objavljeno: Srijeda, 02 Studeni 2022 09:52
fShare
Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form