HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Koliko se prašine dignulo kroz javno razotkrivanje namjera uvođenja sveobuhvatne seksualne edukacije među zagrebačke školarce, to nismo vidjeli još od Thompsonovog koncerta. (Sjećate se valjda pola milijuna ‘hipodromskih kopita’?) Na noge su se digli ponajprije “krivci”, pa nemuštim izjavama, objašnjenjima i video-objavama nastavili mazati oči javnosti.

Postavka da u slobodnoj, demokratskoj Hrvatskoj živimo s 'kvazipovijesnim' ispadima ... više od 30 godina“, zaobilazi razgovijetan govor o našemu postkomunističkom životu. Kakvi bi to bili 'nepovijesni' ispadi, a što bi značili 'povijesni ispadi'?

Da budem kristalno jasna – građanski rat će nastati zbog ovog. Hrvatima niste uspjeli isprati mozak. Ovo je gore od govora mržnje, na najslabije napadate. Na našu djecu. Sad ste transrodni barbari ušli u zonu toga da vam se mora zabraniti progovaranje u Ustavu RH. Referendumom ovoj pedofilki treba zabraniti rad u obrazovnim ustanovama.

Migranti u Hrvatskoj: ispit humanosti ili test gluposti? - Večernji.hr

Stranci u Hrvatskoj sve češće su počinitelji kaznenih djela. Redovno možemo pročitati o napadima, međusobni sukobima, ili čak o napadima na policijske službenike, stranih radnika. Što u tim slučajevima radi država i kada dolazi do protjerivanja i povratka?

What is Hamas and why is it fighting with Israel in Gaza?

Njemačke vlasti uhitile su trojicu stranih operativaca Hamasa koje sumnjiče da su pripremali ozbiljno nasilje, rekli su tužitelji u srijedu.

Tužitelji sumnjiče trojicu muškaraca da su sudjelovali u nabavi vatrenog oružja i streljiva za Hamas najmanje od ljeta ove godine, s namjenom napada na izraelske ili židovske institucije u Njemačkoj.

Von der Leyen najavila je još jaču borbu protiv ‘dezinformacija’, čitaj svakog narativa koji se ne uklapa u EU woke kalupe, te još snažniju financijsku pomoć ‘tradicionalnim medijima’ koji drže ljestve europskoj administraciji koja Stari kontinent, više ne polako, nego brzo i sigurno, gura u vlastitu propast.

Đani Maršan - Bože, čuvaj Hrvatsku (Official lyric video)

Nešto hladnije, ali još vidim u dućanu ljude u kratkim hlačama i sandalama, neki ostali i kratkih rukava. Kako temperatura pada, tako trgovci dižu cijene. Ja sam blesav po prirodi, pa i dalje mislim da su jeftiniji oni proizvodi na nižim policama. Inače, statistika kaže da se po skupoći hrane nalazimo na izvrsnom trećem ili četvrtom mjestu u Europi

KRŠĆANI - NAJPROGONJENIJA VJERSKA SKUPINA, A ZABORAVLJENI Za kulture  obilježene pluralnošću i tolerancijom - Glas Koncila

Maher je naglasio da je islamska ekstremistička skupina Boko Haram od 2009. godine ubila više od 100.000 ljudi te uništila više od 18.000 crkava. Istaknuo je kako se radi o sustavnom progonu kršćana koji, unatoč razmjerima tragedije, ne nailazi na jednaku pozornost međunarodne javnosti kao neki drugi sukobi.

Gospođa Jeckov živi pet kilometara zračne linije od Ovčare kraj Vukovara u selu Negoslavci. Tu joj je u istoimenoj općini suprug načelnik. Primaju zajedno preko 4000 eura mjesečno iz Hrvatskih proračuna, a rigaju po Hrvatima. A ono što možda ona sve ne zna, zna joj sigurno spomenuti suprug, a to je gdje su grobnice oko Negoslavaca. Jedna je s tri žrtve nedavno otkrivena

Kako su prvi kršćani ubijani zbog vjere - Biblija i znanost

Današnje zapadno društvo prožeto je ideologijom koja sebe naziva progresivnom, a u javnosti se predstavlja kao borba za prava ugroženih i marginaliziranih. Woke ideologija stalno govori o zaštiti manjina, ravnopravnosti i inkluziji. No, ta se „zaštita“ u praksi primjenjuje vrlo selektivno.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form