HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Sedlar: Hrvatska je preskupo plaćena da bi se u njoj ponovno [...]

A vi koji tako lako zazivate zabrane, jeste li ikada otvorili stare dosjee UDBE i pogledali kamo vode takvi pozivi? Jeste li se ikada zapitali kako počinje progon slobodnih ljudi? Ne počinje uvijek zatvorskim vratima. Ponekad počinje naslovom. Jednom optužbom izrečenom bez dokaza.

Dvostruke mjere nadbiskupa Mate Uzinića: Osuda jednih, [...]

Uzinić se referirao isključivo na Split. Ono što mu je promaknulo jest činjenica da se istih dana u Francuskoj palile stoljetne zgrade, pljačkale trgovine i napadali ljudi po etničkom i vjerskom ključu. Nije se oglasio ni o pozivima na nasilje koji su se širili pod krinkom „antifašizma“, niti o povicima koji zazivaju ponavljanje zločina počinjenih u ime komunističke ideologije.

Meter: Kraj rata, EU u šoku

Ništa manji strah Europljana ne izaziva niti mogućnost da zbog ponovne europske i(li) ukrajinske opstrukcije novog Trumpovog plana ne dođe do njegovog neprihvaćanja , i da zbog toga dođe do sklapanja američko-ruskog bilateralnog sporazuma o suradnji (uz nastavak rata) gdje će dvije zemlje profitirati, a EU sa suzama u očima promatrati što se to događa, i zašto je sve tako ispalo.

Muslimansko bratstvo pod povećalom EU-a: Tko su i kakav [...]

Slobodna Dalmacija - Argentina na crnu listu stavila Muslimansko bratstvo, evo što je ta organizacija koja želi pokoriti i Europu

S Muslimanskim bratstvom povijesno je povezan i Hamas, palestinski islamistički pokret koji je nastao 1987. godine kao njegov ogranak. Hamas je zasebna organizacija koja ima vlastitu strukturu i političke ciljeve te je odgovorna za mnoge terorističke napade, uključujući napad na Izrael 7. listopada 2023. godine.

Hoćemo li i to mi platiti?

Pupovac i Goldstein izdaju knjigu o Srbima: 'Umanjit ćemo štetu nastalu zadnjih 35 godina'

"Od osamostaljenja Hrvatske Srbi gotovo sasvim nestaju iz udžbenika, studijskih priručnika, historiografskih, književnih, znanstvenih, umjetničkih, naučnih, tehničkih, sportskih i političkih kanona, te naziva ulica, trgova i javnih ustanova.

Dok Europa gori, institucije EU-a obilježavaju [...]

Francuska i Italija suočavaju se s velikim nemirima i nasiljem na ulicama koje potiču ljevičarske organizacije i dobrim dijelom provode migranti. Istovremeno, dok Europa gori, institucije EU-a obilježavaju „LGBT praznik“ – „Međunarodni dan zamjenica“. Jedna od njih je Glavna uprava Europske komisije za pravosuđe i zaštitu potrošača – (EU Justice and Consumers).

Javne isprike i javna sramoćenja

Svi igrači s rukom na srcu, Bilić ne: Sitnica ili poruka koja razvodnjava kult Vatrenih?

Čini se da ima ljudi koji priželjkuju novu dozu 'rashrvaćivanja', ali ima i onih koji prepoznaju „plansko uništavanje hrvatskoga nogometa kao jedne od okosnica nacionalnoga ponosa i okupljanja“. (D. Pešorda). Sadašnji mandat S. Bilića u ulozi izbornika hrvatske nogometne reprezentacije nije dobro počeo.

Bartulica: Dok Elon Musk predstavlja leteće automobile, [...]

Bartulica postavio uvjete za podršku Vladi: Što ako Plenković na to ne pristane? "To je pitanje za njega..."

Govoreći na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, u raspravi o jačanju globalnog upravljanja umjetnom inteligencijom (Strengthen Global AI Governance), zastupnik Stephen Nikola Bartulica upozorio je na sve veći jaz između tehnoloških ambicija Europe i njezine sposobnosti da stvara inovacije koje mijenjaju svijet.

Državne mjere i stambena politika – rješenje ili dio [...]

Postupak kupnje stana | Nivogradnja

Kupnja vlastitoga doma za mnoge hrvatske građane znači desetljeća otplate kredita, pomoć roditelja ili oslanjanje ddna nasljedstvo. Država im je nastojala pomoći subvencioniranim kreditima, poticanom stanogradnjom, povratom poreza i programima najma. Cijene nekretnina ipak su nastavile rasti. Koliko su državne mjere ljudima olakšale kupnju, a koliko pridonijele poskupljenju stanova?

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Detalji
Objavljeno: Srijeda, 02 Studeni 2022 09:52
fShare
Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form