HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Hrvati i Srbi dva su naroda čiji su odnosi već dugo vremena opterećeni mnogim ranama iz jasprošlosti koje se još duboko osjećaju i svake godine iznova povrjeđuju na komemoracijama za žrtve međusobnih sukoba i ratova. Posebice onim u kontroverznom ustaškom logoru Jasenovac iz 2. svj. rata.

Peternel: Preimenovanje ulica u Zagrebu je skandalozno – Prigorski.hr

Izražavajući sumnju u nepristranost postupaka Hrvatske liječničke komore, Peternel upozorava na dugogodišnji problem povjerenja u njihove istrage: ”Što se tiče istraga o kojima priča Hrvatska liječnička komora, kako će oni provesti nepristranu stručnu istragu? Pa neka se zapitaju zašto niti javnost, niti mediji nemaju povjerenja u te istrage.

U srijedu, 29. travnja, u Hrvatskom saboru održat će se okrugli stol pod nazivom „Masovni zločini jugoslavenskog komunizma u Sloveniji – stratišta i prikrivanje zločina“. Organizator Okruglog stola je Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta i predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata.

Čulina upozorava kako je nedopustivo da Ministarstvo kulture služi kao platforma za povijesni revizionizam u korist beogradskih bjegunaca, dok se kulturni radnici iz dijaspore tretiraju kao nebitni faktori u vlastitoj domovini. Ovakvo postupanje ne predstavlja samo administrativni propust, već svjesno brisanje zasluga onih koji su disali za Hrvatsku u korist onih koji su njezine nositelje prokazivali.

Jedno je sigurno da nema ni države ni naroda koji onako preko "one stvari" šutke oprašta agresiju na hrvatski narod i državu. To je izvan svake sumnje povijesni kompleks manje vrijednosti. Zašto ga se Hrvati nikako ne mogu riješiti? Tito se od 8.svibnja 1945.g pa negdje do "Rezolucije Informbiroa" 1948. godine bavio isključivo hvatanjem i eliminacijom "ustaša". Četnicima ni traga ni glasa.

Lijepa pjesma, ispjevana s ljubavlju od glazbenika Ive Fabijana, nećaka hrvatskog HOS-ovca, branitelja i heroja iz II svjetskog rata. 

Ispjevana nakon šest  desetljeća i koju godinu više, nakon Stričeva herojstva, koje je rezultiralo pogibijom tog dobrog čovjeka, hrvatskog branitelja i domoljuba.

Hamasov teror - nasilje nad ženama kao ciljano sredstvo

Polaznica je svakako je Hamasov masakr 7. listopada 2023. s preko 1.200 ubijenih. Svjedočili smo sustavnim silovanjima, spaljivanju ljudi, uzimani su taoci, međutim dijelovi lijevih europskih elita trudili su događaje predstaviti kao ‘legitiman otpor’.

Budući da su građani Rijeke već uložili milijune eura u obnovu broda Galeb, predlažemo da ga država preuzme za simboličan jedan euro te ga premjesti na Goli otok, kao mjesto stradanja u komunističkom režimu, gdje bi posjetitelji mogli vidjeti i taj dio povijesti

Luka Korlaet nositelj je liste Možemo! u 3. izbornoj jedinici -  Varazdinski.hr

Grad Zagreb je raspisao, a međunarodna nevladina organizacija i federacija nacionalnih europskih organizacija za arhitekturu i urbanizam – Europan Hrvatska – provela međunarodni urbanisticko-arhitektonski natječaj za projekt priuštivog stanovanja u naselju Klara. Brat zamjenika gradonačelnika Zagreba Luke Korlaeta, Matej Korlaet, za Europan je izradio plakate i fotografije lokacija.

FOTO) Plenković, Milanović i Jandroković rame uz rame: Predsjednik otkrio  što to znači za Hrvatsku! - Dnevno.hr

U šumi Lešće u zagrebačkoj Gornjoj Dubravi Ministarstvo branitelja u dvije novootkrivene masovne grobnice otkrilo je 23 hrvatske žrtve koje su 1945. okrutno, razodjevene i vezane žicom, smaknuli jugoslavenski partizani. 

Zašto Jugoslavija sporo umire?

Pin It

Zašto naslov ove papazjanije od teksta ne govori o “sporoj smrti” jezika na kojem bi trebao izlaziti list srpske manjine u Hrvatskoj. A to je srpski, na kojem inače principijelno inzistiraju kad su u pitanju hrvatski obrazovni programi u sredinama s izraženijom srpskom manjinom, poput Vukovara?

Novosti, samostalni srpski tjednik kojeg izdaje Srpsko narodno vijeće, najavljuje “sporu smrt hrvatskoga jezika”. To se događa, tvrdi autorica članka, kada se promijeni nosiva kultura jezika ili sužavanjem jezičnog prostora, starenjem nacije, visokom emigracijom itd. “pri čemu se u pravilu razvija dominacija nekog drugog jezika koji onda zadobiva viši društveni status.”

Na pitanje koji bi to “dominantni jezik” zamijenio hrvatski ne daje odgovor, ali da se zaključiti jer jezike na prostoru nekadašnje Jugoslavije naziva “jugoslavenskim dijalektima”.

Izvornu tezu, da jezici odapnu kada izumru kultura ili narod jednog govornog područja, a koju je teško osporiti kao i samu SMRT, potprepljuje sudbinom sanskrta. Taj je indoarijski jezik mrtav već dvije tisuće godina, a s njim i svi srednjoarijski dijalekti i jezici koji su se iz njega razvili.

Nisam jezikoslovac, ali meni je fascinantnija sudbina hebrejskog, koji se od skoro nestalog jezika Biblije, transformirao u jezik Mišne ili rabinski/postbiblijski , mjenjao rječnik, uvodio semantičke inovacije, primao razne utjecaje, između ostalog i arapski, selio u različite kulture, mijenjao kontinente, gubio se, nestajao i ponovo oživio kao govorni jezik povratkom Židova u Palestinu u 19. stoljeću. Uvijek kao hebrejski.

Irski jezik star 1500 g., koji je gotovo odumro u vrijeme Jamesa Joycea, i kojeg u Irskoj zna manje od trećine stanovništva, i dalje je službeni jezik Irske u EU, a ponovo se vraća u književnu upotrebu, i u modu.

Prije nego što “hrvatski dijalekt jugoslavenskog jezika” izumre, šta je po pisanju srpskih Novosti neizbježno u idućih tisuću godina ili ranije, treba se uvijek iznova pitati – zašto su srpske novine u Hrvatskoj, koje plaćaju uglavnom Hrvati, opsjednute pitanjima hrvatskog suvremenog identiteta, kulturnim simbolima, jezikom, grbovima, vojskom, Domovinskim ratom?

Zašto naslov ove papazjanije od teksta ne govori o “sporoj smrti” jezika na kojem bi trebao izlaziti list srpske manjine u Hrvatskoj. A to je srpski, na kojem inače principijelno inzistiraju kad su u pitanju hrvatski obrazovni programi u sredinama s izraženijom srpskom manjinom, poput Vukovara?

Zapravo ne zašto, nego do kad, brate?

Gordan Malić/maxportal

Login Form