HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Zašto hrvatski mediji danima analiziraju izbore u Srbiji, veličaju političke promjene i otvaraju prostor srbijanskom modelu, dok položaj Hrvata u BiH i zbivanja u drugim susjednim državama ostaju u drugom planu?

Tvrdi da otkad radi ovaj posao može na tjednoj bazi demantirati najvećim dijelom uvijek iste novinare u uvijek istim medijima. "I to je ono što već pomalo i frustrira. Naravno, svatko ima pravo na slobodu mišljenja, ali je nevjerojatno da ljudi recimo snimaju dokumentarne filmove koji nemaju veze s dokumentima", upozorio je Nazor.

Aleksandar Vučić u okupiranoj Glini 1995

Od nedjelje navečer kao da se svi natječu u količini napisanih redaka i minutaže na ekranima posvećene novoizabranom nositelju studentske liste Iliji Srdanoviću i njegovoj ekipi. A on je, prema neslužbenim informacijama koje trenutno kruže u javnosti, u ranim dvadesetim godinama svog života sudjelovao u agresiji na Hrvatsku.

Hebrang zbog Primorca podnosi ostavku na članstvo u HDZ-u - Poslovni dnevnik

Nova garnitura gleda potpuno jednako na Vukovar i na Domovinski rat kao i Vučić, gleda jednako na Kosovo kao i Vučić. Dakle, tu neće biti nikakvog napretka jer to je politika koja je njima već s majčinim mlijekom unesena, poduprta njihovom pravoslavnom crkvom i tu nema apsolutno nikakvog odmaka od Vučićeve politike

Doseljavanjem  Hrvata (Slavena) u Istru, na prijelazu iz 6. u 7. stoljeće, iz temelja je promijenilo društvenu i kulturnu mapu poluotoka. Hrvati su unijeli posve nove običaje, jezik, pismenost i način života, koji su se proželi s naslijeđenom romanskom (antičkom i bizantskom) kulturom.

Od iluzija o „izgubljenom bratu” i porfirijanskih obmana do Sandre Benčić i Severine: kako dio domaće scene svaku izbornu utrku preko istočne granice pretvara u politički erotski san.

Ljubljanski međunarodni filmski festival (LIFFe), koji će se održati od 11. do 22. studenoga u Ljubljani, Mariboru, Celju i Novom Mestu, odbio je prikazati film ‘Zlatni rez ’42 – Djeca Kozare’ redatelja Lordana Zafranovića.

Benčić

Ekstremno lijeva stranka Možemo, koja svoje vrijednosti pronalazi u jugoslavenskom i komunističkom antifašizmu Titovih partizana, oduševljena je Studentskom listom u Srbiji koja je osvojila nedjeljne izbore. Stoga je Sandra Benčić izabrala biti ta koja će snimiti novi video uradak stranke iskazujući potporu novoj srbijanskoj vlasti

Radić u ime Vukovarske koalicije pozvao novu vlast u Srbiji da pokaže znak dobre volje: ”Očekujemo arhive JNA, SDB-a i KOS-a kako bismo doznali gdje su naši nestali!”

Vučić vrijeđao legendu i nazvao je tupavom, a sada je poslala poruku koja  danas odjekuje Srbijom - Večernji.hr

Nekoliko kriza u prošlom tjednu i mnogo krizantema, te poneka anatema i pregršt tema. Inače ne volim rime, ne hhznam što mi je, valjda poradi pomicanja kazaljka, što je tako glupo da djeluje i na mene. Znači, kazaljke na uri pomaknuli su nam jedan sat unatrag, a spomenute teme vratile nas unatrag desetljećima, pa i stoljećima.

Zašto Jugoslavija sporo umire?

Pin It

Zašto naslov ove papazjanije od teksta ne govori o “sporoj smrti” jezika na kojem bi trebao izlaziti list srpske manjine u Hrvatskoj. A to je srpski, na kojem inače principijelno inzistiraju kad su u pitanju hrvatski obrazovni programi u sredinama s izraženijom srpskom manjinom, poput Vukovara?

Novosti, samostalni srpski tjednik kojeg izdaje Srpsko narodno vijeće, najavljuje “sporu smrt hrvatskoga jezika”. To se događa, tvrdi autorica članka, kada se promijeni nosiva kultura jezika ili sužavanjem jezičnog prostora, starenjem nacije, visokom emigracijom itd. “pri čemu se u pravilu razvija dominacija nekog drugog jezika koji onda zadobiva viši društveni status.”

Na pitanje koji bi to “dominantni jezik” zamijenio hrvatski ne daje odgovor, ali da se zaključiti jer jezike na prostoru nekadašnje Jugoslavije naziva “jugoslavenskim dijalektima”.

Izvornu tezu, da jezici odapnu kada izumru kultura ili narod jednog govornog područja, a koju je teško osporiti kao i samu SMRT, potprepljuje sudbinom sanskrta. Taj je indoarijski jezik mrtav već dvije tisuće godina, a s njim i svi srednjoarijski dijalekti i jezici koji su se iz njega razvili.

Nisam jezikoslovac, ali meni je fascinantnija sudbina hebrejskog, koji se od skoro nestalog jezika Biblije, transformirao u jezik Mišne ili rabinski/postbiblijski , mjenjao rječnik, uvodio semantičke inovacije, primao razne utjecaje, između ostalog i arapski, selio u različite kulture, mijenjao kontinente, gubio se, nestajao i ponovo oživio kao govorni jezik povratkom Židova u Palestinu u 19. stoljeću. Uvijek kao hebrejski.

Irski jezik star 1500 g., koji je gotovo odumro u vrijeme Jamesa Joycea, i kojeg u Irskoj zna manje od trećine stanovništva, i dalje je službeni jezik Irske u EU, a ponovo se vraća u književnu upotrebu, i u modu.

Prije nego što “hrvatski dijalekt jugoslavenskog jezika” izumre, šta je po pisanju srpskih Novosti neizbježno u idućih tisuću godina ili ranije, treba se uvijek iznova pitati – zašto su srpske novine u Hrvatskoj, koje plaćaju uglavnom Hrvati, opsjednute pitanjima hrvatskog suvremenog identiteta, kulturnim simbolima, jezikom, grbovima, vojskom, Domovinskim ratom?

Zašto naslov ove papazjanije od teksta ne govori o “sporoj smrti” jezika na kojem bi trebao izlaziti list srpske manjine u Hrvatskoj. A to je srpski, na kojem inače principijelno inzistiraju kad su u pitanju hrvatski obrazovni programi u sredinama s izraženijom srpskom manjinom, poput Vukovara?

Zapravo ne zašto, nego do kad, brate?

Gordan Malić/maxportal

Login Form