Sanjin Baković: U Karamarkovoj eri prikupljeno je 328.683 potpisa za Kolindu, a u mandatu Plenkovića 231.652 potpisa
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 05 Prosinac 2019 12:04
Nakon što Plenkovićev HDZ nije uspio ponoviti uspjeh Tomislava Karamarka koji je na izborima za EU parlament 2014. godine osvojio 6 mandata u Domoljubnoj koaliciji što je bio ekvivalent od 381.844 glasa odnosno 41.42% potpore birača za razliku od Plenkovićevog HDZ-a koji je u svibnju 2019. godine doživio debakl osvojivši 4 mandata na temelju prikupljenih 244.076 glasova odnosno 22.72% negativan trend za HDZ se nastavlja.
Naime, pola godine od EU izbora uslijedio je novi test za Plenkovićev HDZ. Ako povučemo novu paralelu evidentno je da se Andrej Plenković ne može uspoređivati s državničkom politikom koju je vodio Tomislav Karamarko, jer u Karamarkovoj eri na domoljubnoj platformi prikupljeno je 328.683 potpisa za Kolindu Grabar Kitarović dok su za nju tada znali rijetki, a u mandatu Andreja Plenkovića za aktualnu predsjednicu RH prikupljeno je 231.652 potpisa na kraju njezina mandata.
Pojedinci koji još uvijek ne žele shvatiti da do urušavanja HDZ-a vodi politika koju promovira Andrej Plenković zamjenom teze ističu kako je ovog puta istaknut jači kandidat na desnici. No, i prethodnog puta bio je istaknut Plenkovićev aktualni ministar zdravstva Milan Kujundžić kojeg je podupirao Savez za Hrvatsku koji je predvodio Glavašev HDSSB na vlasti u Slavoniji, a koji opet ne pruža javnu podršku Kolindi Grabar Kitarović, već kao Plenkovićev koalicijski partner kandidatu SDP-a Zoranu Milanoviću. Prema tome teza o jačem kandidatu na desnici pada u vodu.
Analogno tome Kolindi Grabar Kitarović nisu krivi Miroslav Škoro ili Mislav Kolakušić radi prikupljenog manjeg broja potpisa, jer iza Škore stoji platforma koja je podržavala i Milana Kujundžića samo s nekim novim predznacima u zajedničkom nazivniku. Dakle, umjesto Hrasta imamo Most jer Božo Petrov proizašao je iz Hrasta, kao i Hrvoje Zekanović koji se sada predstavlja Hrvatskim suverenistom uz pojedince poput Zlatka Hasanbegovića koji su se priključili navedenoj platformi jer ne podržavaju Plenkovićevu politiku, a dok Mislav Kolakušić računa na protestne glasove Ivana Sinčića kojih je bilo gotovo 300.000 na prethodnim izborima. Ovog puta moglo bi ih biti i više, jer za razliku od ekipe iz Živog zida djeluje uvjeren u stavove koje zastupa, elokventan i stručan te zrači karizmatičnošću, a ne temelji se samo na deložacijama.
Kada članovi HDZ-a u potpunosti shvate da politika koju vode Plenković, Jandroković, Bačić, Božinović i njihovi sljedbenici nije vjerodostojna jer ne možete imenovati za ministra zdravstva Milana Kujundžića koji je bio protukandidat Kolindi Grabar Kitarović u Karamarkovoj eri ili Martinu Dalić svojevremeno imenovati u Vladu RH, a istupila je iz HDZ-a i financirala Pametno shvatiti će i zašto je negativan trend nastavljen i nakon europskih izbora, a što pokazuje i trend prikupljanja potpisa za predsjednicu RH. Da ne govorimo o načinu na koji je Plenković razvrgnuo Domoljubnu koaliciju što je rezultiralo okupljanjem Hrvatskih suverenista.
Jel se itko zapitao kako su se osjećali marljivi članovi HDZ-a koji su sudjelovali u kampanji za predsjedničke izbore 2014. godine, a onda im Andrej Plenković postavi Milana Kujundžića za ministra zdravstva i vrati ga u HDZ neovisno što je direktno išao na Kolindu Grabar Kitarović tijekom 2014. godine u predsjedničkoj utrci?
Jel se itko zapitao kako se osjećaju članovi HDZ-a u koaliciji s Pupovčevim SDSS-om, Vrdoljakovim HNS-om i bivšim SDP-ovcima poput Tomislava Sauche, Milanke Opačić, Zdravka Ronka, Siniše Varge ili Ane Komparić Devčić?
Do jučer je tu bio i Radimir Čačić koji se svrstao uz Zorana Milanovića, a Branimir Glavaš još uvijek je tu iako podržava kandidata poput bivšeg HNS-ovog reformiste.
U spoznajama i odgovorima na ova pitanja leži ključni argument zašto je Kolinda Grabar Kitarović prikupila manje 97.031 potpis u mandatu Andreja Plenkovića u odnosu na eru Tomislava Karamarka, kao i da je Andrej Plenković prvi lider HDZ-a koji je okupio desnicu protiv sebe na trgovima netom prilikom usvajanja Istanbulske konvencije uz potporu i uz pljesak SDP-a u Hrvatskom saboru, kao i predstavnike ljevice radi koeficijenta 6.11 učiteljima i proizveo štrajk od 35 dana umjesto da im je odmah udovoljio kao što udovolji zahtjevima koalicijskog partnera Milorada Pupovca, a u konačnici je kapitulirao i ispred samih sindikata.
Iako je u Zagrebu najavljivao finale Lige prvaka na susretu Europskih pučana odavajući sam sebi zasluge za održanu manifestaciju, a pritom iskoristio trenutak za dolazak europskog političkog establishmenta jer će Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije od 1.1.2020. godine, a riječ je o prirodnom slijedu rotacija unutar država članica EU-a Andrej Plenković u samo nekoliko dana doveo se od finala Lige prvaka do izborne utakmice Lige za opstanak što se moglo najbolje vidjeti prilikom predaje potpisa potpore predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović.
Ako ćemo donositi zaključak na temelju predanih 231.652 potpisa tada je moja procjena da će aktualna predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović u prvom krugu nadolazećih predsjedničkih izbora moći očekivati na potporu oko 450.000 birača. To će biti gotovo za jednu trećinu manje glasova u odnosu prilikom predaje 328.683 potpisa i osvojenih 665.000 glasova kojih je prikupila na temeljima domoljubne platforme Tomislava Karamarka tijekom prethodnih izbora u prvom krugu predsjedničkih izbora kada joj je s desnog spektra odbijao glasove Plenkovićev ministar zdravstva Milan Kujundžić i omogućio Ivo Josipoviću da zadrži minimalnu prednost. Budu li Kolindu Grabar Kitarović opstruirali i pojedinci koju su se potpisali na istoj listi, a pripadaju strukturama koje je nisu podržale niti posljednji put rezultat bi mogao biti još i lošiji. Uspostavila se moja procjena točnom ili ne, za očekivat je nastavak negativnog rezultatskog pada Plenkovićevog HDZ-a.
Sanjin Baković dipl.ing.
