Sanjin Baković: Mogu li Hrvati očekivati ujedinjenu desnicu na EU izborima?

Pin It

Nakon spoznaje da je Ruža Tomašić spremna ustupiti mandat Neovisnima za Hrvatsku postavlja se pitanje svih pitanja mogu li Hrvati očekivati napokon ujedinjenu desnicu na EU izborima?

Raspisivanjem izbora za EU parlament od strane predsjednice RH Kolinda Grabar Kitarović  hrvatska javnost upoznata je s informacijom da je rok za predaju lista 9.travanj 2019. godine. Svrsishodno tome odvijaju se sastanci stranačkih tijela, završavaju programi, sklapaju sporazumi o suradnji, a pojedine platforme već predstavljaju kandidate koji će u utrku za preferencijalne glasove.

U odnosu na prethodne Europske izbore kada se na desnom spektru nalazio Karamarkov domoljubni HDZ i Savez za Hrvatsku čiji je nositelj liste bio Milan Kujundžić na nadolazećim EU izborima koji će se održati 26.svibnja 2019. godine alternativa na desnici biti će znatno više. Naime, iz istog korpusa na desnom biračkom spektru glasove će crpiti HDZ, Most, Hrvatski suverenisti i Neovisni za Hrvatsku u koaliciji s HSP-om Karla Starčevića. Zajednički nazivnik svih spomenutih političkih aktera na desnom političkom spektru je kako su upravo oni ti koji će štititi hrvatske nacionalne interese u Briselu, a sve ostalo su preferencije koje bi birači trebali prepoznati poslije moralne kaljuže koja je Hrvatsku zadesila u Hrvatskom saboru.

Strategija HDZ-a je izaći samostalno na izbore za EU parlament jer u koaliciji s SDSS-om, HNS-om, Reformistima i bivšim Milanovićevim suradnicima koji čine saborsku većinu i održavaju Plenkovićevu Vladu na životu odbili bi više glasova nego što bi ih pridobili na nadolazećim izborima. 

Stoga, za pretpostaviti je da nije slučajan odmak Milorada Pupovca i tzv. umjetno potencirana kriza koalicije jer upravo će Milorad Pupovac stvoriti si preduvjete za samostalni izlazak na EU izbore nametajući teme o gustoj magli koja se nadvila nad Hrvatskom. Dokaz tome je i susret u Nišu između  dva imenjaka Milorada Pupovca i Milorada Dodika te Aleksandra Vučića koji je na javnom okupljanju Oluju izjednačio s Jasenovcem, a po povratku u Hrvatsku Milorad Pupovac nije znao odgovoriti na to pitanje odnosno nije čuo da je to Vučić konstatirao, ali je promtno došao do zaključka da ne može Jasenovac dobivati za memorijalni centar 2 milijuna kuna, a Vukovar 40 milijuna kuna. HDZ o svemu šuti jer kako osuditi koalicijskog partnera na nacionalnoj razini, a očekujete njegovu potporu. Slučajno ili ne, analogno tome u jeku predizborne kampanje u fokusu će dominirati teme poput razjedinjenih kolona sjećanja u Jasenovcu kao i osporavanje komemoracije u Bleiburgu jer prema Pupovčevim riječima Bleiburg je pokušaj ispiranja grijeha ustaškog režima.

Nakon što izborna farsa završi tada bi svi zajedno ponovno trebali nastaviti gdje su stali uoči Europskih izbora održavajući stabilnost putem “Velike koalicije”, a birači bi trebali biti ponovno prevareni jer mnogi će se zapitati ako su izašli samostalno na izbore zašto sada opet svi zajedno nastavljaju u Hrvatskom saboru? Trenutno je jedino Davor Ivo Stier unutar HDZ-a jasno i decidirano naglasio da ga ne zanima mjesto na listi za Europski parlament i time poslao poruku javnosti kako ne želi više biti Plenkovićev korisni idiot koji bi mu poslužio za prikupljanje glasova, a poslije bi bio odbačen jer ne podržava Plenkovićevu koaliciju s HNS-om i SDSS-om ili Istanbulsku konvenciju. 

Hoće li Miro Kovač ponoviti istu grešku kao nakon parlamentarnih izbora 2016. godine kada je prikupio najveći broj preferencijalni glasova u IX. izbornoj jedinici, a zatim izgubio Plenkovićevo povjerenje obnašanja dužnosti ministra vanjskih i europskih poslova te nakon što je smijenjen sa dužnosti međunarodnog tajnika HDZ-a radi Istanbulske konvencije i kritiziranja Martine Dalić u rukavicama znati ćemo prilikom predaje HDZ-ove liste. Neka ne zaboravi kako su prošli Stier, Milinović i Hasanbegović, a kroz što prolazi Brkić dok je njihova stranka na vlasti. Ukoliko želi biti vjerodostojan zahvaliti će se Andreju Plenkoviću i ostaviti ga da se sam valja u blatu s neprirodnim koalicijskim partnerima nakon EU izbora. Nakon gubitka Ličko - senjske županije Andrej Plenković nastojati će učiniti sve da pobijedi na EU izborima što se najbolje vidi na primjeru Marijane Petir za koju se špekulira da će se naći na HDZ-ovoj listi. S obzirom da se Marijana Petir ne izjašnjava, a posjeduje suradnju iz sadašnjeg saziva sa Andrejom Plenkovićem logično je za očekivati njezin angažman na listi HDZ-a.

Kada je riječ o Mostu možemo donijeti zaključak kako izlaze gotovo sa najjačim imenima na Europske izbore jer na listi će se nalaziti od Bože Petrova, Sonje Čikotić, Ines Strenje Linić, Ružice Vukovac, Roberta Podolnjaka do Mire Bulja. S jedne strane, Most će putem Bože Petrova koji ima potporu određenih crkvenih krugova, Sonje Čikotić, Mire Bulja i Ines Strenje Linić koji iza sebe imaju ratni put nastojati pridobiti desni spektar, dok s druge strane, uz pomoć Ines Strenje Linić i Roberta Podolnjaka koji su za razliku od Bože Petrova, Sonje Čikotić i Mire Bulja bili protiv ratifikacije Istanbulske konvencije nastojati će pridobiti preferencijalne glasove lijevo liberalnih birača. Iako na listi nema Nikole Grmoje isti će itekako znati poentirati odašiljajući pravovremene poruke javnosti kao kada je poentirao nad Plenkovićevom staklenom bradom nazvavši ga anemičnim. Drugim riječima nisu za podcijeniti budući da postoje birači koji još uvijek podržavaju Mostovu politiku.

Na kraju na desnom spektru imamo dvije platforme koje se temelje na istim vrijednostima jer riječ je o državotvorima, suverenistima, nacionalistima ili kako se već vole nazivati, a razlikuju ih nijanse. Uostalom, temelje se na istim vrijednostima protiv Istanbulske konvencije, Marakeškog sporazuma, imaju potporu određenih crkvenih krugova, očekuju glasove 400.000 potpisnika referenduma protiv Istanbulske konvencije, ne podržavaju “Veliku koaliciju” u Hrvatskom saboru, ali još uvijek ne mogu pronaći zajednički jezik, već međusobno upiru prstom jedni u druge iako im svi sugeriraju da to ne čine nego se ujedine. Odvojimo li Hrast gotovo svi su zagovornici Starčevićeve ideologije.

Jednu platformu čine Hrvatski suverenisti koje predstavljaju aktualna europarlamentarka iz redova konzervativaca Ruža Tomašić, zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Marijan Pavliček, hrvatski branitelj i gradski vijećnik Grada Vukovara iz redova konzervativaca Predrag Mišić, Hrastov saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, Hrastov Ladislav Ilčić, Hrvoje Niče ispred HSP AS i članovi udruga poput generala Željka Sačića. Iako su najavljivali da će izaći samostalno na EU izbore i testirati vlastitu snagu Neovisni za Hrvatsku predvođeni Zlatkom Hasanbegovićem, Brunom Esih i generalom Željkom Glasnovićem potpisali su sporazum suradnje s HSP-om Karla Starčevića za nadolazeće EU izbore koji je predstavio uz sebe kao kandidata na zajedničkoj listi i Damira Markuša bivšeg pripadnika HOS-a i sadašnjeg zamjenika gradonačelnika Kutine ispred HSP-a.

Nedugo nakon potpisivanja koalicije Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a izjavu za medije dala je Ruža Tomašić koja je artikulirala u hrvatskoj javnosti kako je spremna dati mandat Neovisnima za Hrvatsku ako ga osvoji na zajedničkoj listi uz dva uvjeta. Prvi je da se zastupnici koji ga osvoje priključe ECR grupaciji u EU parlamentu kako bi se završilo započeto o ribarstvu, a drugi je da u istom modelu izađu na parlamentarne izbore. Za ovaj drugi uvjet siguran sam da apsolutno nitko ne bi smio biti protiv. Nakon što se završi tematika o ribarstvu zašto netko ne bi izašao iz te grupacije i priključio se onoj kojoj pripada ako je to krucijalni problem pri sastavljanju zajedničke liste. Ako se sjećamo i Ruža Tomašić je bila na listi HDZ-a pa nije završila u EPP grupi. Dakle, problemi se ne rade tamo gdje ih faktički nema.

Iskreno rečeno Ruža Tomašić jedina je prepoznatljiva u svom radu kojim se istaknula u EU parlamentu kao i Zlatko Hasanbegović u Hrvatskom saboru, a koja je spremna prepustiti svoj mandat nekom tko bi ionako ušao zamjenom poput Tomislava Jonjića ili Krešimira Kartela iz Neovisnih za Hrvatsku. Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih morali bi vratiti mandate HDZ-u kada bi se odlučili u EU parlament, a general Željko Glasnović nalazio se na neovisnoj listi uz potporu pravaša za dijasporu. U sličnoj situaciji je i Hrvoje Zekanović koji se nalazio na listi HDZ-a poput Hasanbegovića i Esih. 

Nakon spoznaje da je Ruža Tomašić spremna ustupiti mandat Neovisnima za Hrvatsku postavlja se pitanje svih pitanja mogu li Hrvati očekivati napokon ujedinjenu desnicu na EU izborima?

Uzmimo za primjer Velimira Bujaneca koji je prijatelj sa Zlatkom Hasanbegovićem i Ružom Tomašić, a doveden je u situaciju da jednoj listi ne može dati glas. Mislite li da se on jedini nalazi u sličnoj situaciji? Kako će se osjećati jedan od dva njegova prijatelja čija lista neće dobiti glas?

Kada ste već odlučili služiti narodu, a ne vladati dovoljno je pogledati društvene mreže pa ćete shvatiti što narod misli odnosno što narod želi. Isto vam govore i politički analitičari s desnog spektra. Dovoljno je vratiti se u blisku prošlost pa bi iz Karamarkove formule izvukli pouku jer bez zajedništva Kolinda Grabar Kitarović nikada ne bi postala predsjednica RH. Ako se vratimo u kontekst zadnjih Europskih izbora kada je Karamarkov HDZ osvojio 6 mandata na osnovu 41.42% što je bio ekvivalent od 381.844 glasa dolazimo do spoznaje kako Savez za Hrvatsku predvođen Milanom Kujundžićem nije uspio osvojiti mandat u Europskom parlamentu jer nedovoljno im je bilo 6.88% odnosno 63.437 glasova. Da je Savez za Hrvatsku imao tada Nezavisnog Antu Đapića i njegovih 0.29% odnosno  2.633 glasa projekt rušenja Karamarka zaživio bi prije vremena jer veliki domoljubi ispred HDSSB-a i Hrvatske Zore danas participiraju u vlasti. 

U odnosu na današnje dvije platforme koje se ne mogu još uvijek dogovoriti oko zajedničkog izlaska na Europske izbore tadašnja platforma Saveza za Hrvatsku sastojala se od 8 stranaka (HDSSB-a, HSP-a, A HSS-a, Hrast-a, Hrvatske Zore, Obiteljske stranke, Zavjeta za Hrvatsku i Akcije za bolju Hrvatsku) pa nisu uspjeli osvojiti mandat u EU parlamentu, a Bruna Esih najavljuje pobjedničku listu uz opravdan razlog za strah. Neka se ne uvrijedi Bruna Esih, ali mišljenja sam da u konstataciju o pobjedničkoj listi ne bi povjerovale niti osobe na razini inteligencije sobne temperature, jer u bliskoj prošlosti HDSSB je vladao u cijeloj Slavoniji pa nisu uspjeli polučiti rezultat odnosno mandat u EU parlamentu. Usudio bi se istaknuti da su bili jači i od današnjeg HSP-a kojem je baza u Gradu Gospiću, a HDSSB je kontrolirao od Osječko - baranjske županije pa do niza jedinica lokalnih samouprava. 

Na svima vama je da odlučite želite li zajedničkim snagama pokušati dosegnuti 10% glasova na Europskim izborima i na respektabilnom rezultatu temeljiti platformu za parlamentarne izbore na osnovu koje bi mogli očekivati 15 do 20% potpore hrvatskih birača. U suprotnom nastaviti ćete kao do sada dva koraka naprijed pa jedan nazad jer pojedinci ne žele zajedništvo, a pritom svjesno odnosno nesvjesno daju vjetar u leđa Andreju Plenkoviću. 

Primjerice, desni spektar unutar HDZ-a koji se ne odluči glasati za Neovisne za Hrvatsku ili Hrvatske suvereniste moći će kažnjavati politiku Andreja Plenkovića kroz kandidaturu Mire Kovača ukoliko isti završi na listi. Dio desnog spektra moći će podržati platformu oko Zlatka Hasanbegovića, a dio oko Ruže Tomašić iako su svi oni u prošlosti bili na HDZ-ovim listama ili surađuju s HDZ-om u Vukovaru, a možda će u bliskoj budućnosti i Karlo Starčević biti primoran surađivati s HDZ-om u Ličko - senjskoj županiji odbije li ruku suradnje Darka Milinovića. No, tada nemojte očekivati da će se mnogi javno izlagati jer hrvatski narod previše je puta bio prevaren kroz povijest, a posljednji je slučaj bio rušenje Tomislava Karamarka kako bi se uspostavila “Velika koalicija”. 

Sanjin Baković dipl.ing.